PREMIJERE
1. Dušan Kovačević: Balkanski špijun
Režija: Vanja Jovanović
Antologijski tekst Dušana Kovačevića, predvodnika suvremene komediografije. Tekst je prvi put postavljen 1983. godine, a nakon toga je snimljen i film koji je stekao kultni status i među gledateljima u Hrvatskoj. Likovi su paradigma i simbol različitih društvenih stanja. Raniji odnos vlasti i pojedinca danas se mijenja u odnos pojedinca prema različitim centrima moći koji stvara nove osobne i društvene paranoje uz briljantne crnohumorne dijaloge i kritiku sistema moći. Kovačevićevi motivi izvrsno funkcioniraju u svim društvenim i političkim okolnostima.
Premijera: 11. listopada 2024.
2. Jean Poiret: Krletka
Režija : Krešimir Dolenčić
Jean Poiret napisao je ‘Krletku’ 1973.a iste godine predstava je praizvedena u Parizu. Po njoj je snimljen film ‘La cage aux folles’, a 1983. na Broadwayu je postavljen mjuzikl koji je ponovio francuski uspjeh te komedije. Snimljen je i američki ‘remake’ francuskog filma u kojem su glavne uloge tumačili Robin Williams, Nathan Lane i Gene Hackman. Krletka spada u vrhunce žanra bulevarske komedije i pruža intrigantan zaplet, klasičnu komediju zabune i slikovite karaktere. Krletku postavljamo u žanrovski hibridnom suvremenom umjetničkom kodu koji podržava politički važnu temu odnosa prema različitim životnim izborima.
Premijera: studeni 2024.
3. Ivana Brlić Mažuranić: Priča o Zorku Bistrozorkom i o sreći
Režija : Lea Anastazija Fleger
Ivana Brlić Mažuranić i dalje je jedna od najčitanijih i najprevođenijih hrvatskih spisateljica za djecu, a njezina književna ostavština dio je europske baštine.
Uz važnost umjetničke vrijednosti koju podržavamo repertoarnim izborom Ivane Brlić Mažuranić u nadolazećoj sezoni, s današnjeg vidika njeno djelo čini se još veće i vrjednije kada u kontekstu suvremenog života nestaju brojni elementi, pojmovi i predmeti iz davnine, a glagolska vremena polako se gube iz književnosti. Stoga djelo Ivane Brlić Mažuranić smatramo nedovoljno iskorištenom baštinom koja nas obvezuje na očuvanje i prezentaciju.
Premijera: prosinac 2024.
4. Lidija Deduš: Drvene ptice
Režija : Ivan Plazibat
Drvene ptice, drama, plod fikcije temeljen na istinitom događaju. Krajem veljače 1986. godine, pred sumrak, jedan je maloljetnik u šumi Lackovici, na cesti između Ladanja Donjeg i Čulinca, metalnom polugom nekoliko puta udario šesnaestogodišnju djevojku koja je kasnije preminula od ozljeda. U naoko krimi-zapletu pratimo sudbinu mlade djevojke Nade, njezine majke, mladića koji su je osvajali, mjesnoga doktora i njegove supruge, suseljana. Radnja započinje pet dana prije ubojstva. No, ovaj tekst u mnogome nadilazi početni zaplet.
U gusto strukturiranim scenama razotkrivaju se, gotovo naturalistički, međusobni odnosi zatrovani alkoholizmom, tajnama i duboko zakopanim emocijama. Pred nama se otvara čudesna slagalica života na selu u svoj svojoj grubosti, tek uz poneku nježnost i golemu glad za slobodom i ljubavi.
Premijera: veljača 2025.
5. Edmond de Rostand: Cyrano de Bergerac
Režija : Vito Taufer
Drama o povijesnoj osobi, filozofu iz 17. stoljeća Cyranu de Bergeracu, nastaje u burnu vremenu francuskog kazališta na samom kraju 19. stoljeća, kada je scenama ovladao naturalizam. U bučnoj polemici između simbolista i naturalista, kao grom iz vedra neba pukao je neoromantički, eskapistički Cyrano, koji će, paradoksalno, ostati jedini preživjeli komad cijeloga razdoblja. Drama Edmonda Rostanda Cyrano de Bergerac jedna je od najpoznatijih i najomiljenijih drama na svijetu. Inspirirala je i više filmova, u jednoj verziji s Gerardom Depardieuom u glavnoj ulozi.
Premijera: travanj/svibanj 2025.
6. William Shakespeare: Othello
Koreografija : Maša Kolar
Shakespeareov Othello duboko uranja u burni svijet ljubomore, povjerenja i izdaje. Shakespeareova drama opisuje nemogućnost da se ikada stvarno upozna druga osoba. Koreografkinja je naša poznata plesna umjetnica i koreografkinja Maša Kolar. Profesionalnu plesačku karijeru započela je u Kazalištu Komedija, a nastavila u Baletu Dresden gdje su njezine izvedbe kao solistice ovjenčane prestižnom nagradom Mary Wigman za posebna plesna dostignuća. Bila je angažirana u plesnoj skupini Thoss TanzKompanie, s lyonskim baletom gostovala je u Aziji, surađivala je s australskim Queensland Baletom, predavala je na Sveučilišnim plesnim akademijama u Stockholmu i Interlochenu u Michiganu, asistirala je u AaltoBaletu u Essenu te je bila članicom Alterballetta u Italiji. Od 2006. godine radi kao plesna pedagoginja i koreografskinja u Učilištu ZKM-a, a od 2017. umjetnička je ravnateljica Baleta HNK Ivana pl. Zajca. Surađivala je s uglednim svjetskim koreografima, a za svoj je rad primila brojne nagrade i priznanja u Hrvatskoj, SAD-u, Danskoj…
Premijera: svibanj/lipanj 2025.
7. Anđelko Igrec: Povratak izgubljenog sina
Režija: Taro Morikawa
Mješoviti pjevački zbor Chorus angelicus Varaždin u 2024. godini obilježava 25 godina djelovanja kao jedan od vodećih oratorijskih zborova u Hrvatskoj. Vrhunac obljetničke sezone Zbora je praizvedba opere „Povratak izgubljenog sina“ varaždinskog skladatelja, orguljaša, dirigenta i voditelja zbora Chorus angelicus Anđelka Igreca. Autor libreta opere je Miro Gavran, a radnja se temelji na biblijskoj priči o ocu i njegova dva sina – razmetnom i poslušnom. Osim zbora Chorus angelicus i orkestra pod ravnanjem mo. Igreca, u izvedbi će sudjelovati i 11 vrhunskih vokalnih solista koji djeluju diljem Europe (Beč, München, Berlin, Zurich…) te su u proteklih 25 godina sudjelovali u projektima zbora „Chorus angelicus“ (Matija Meić, Sonja Runje, Tia Pikija, Christoph Seidl…). Poluscensku izvedbu režirat će Taro Morikawa, operni redatelj iz Beča.
Premijera: 8. veljače 2025.