Režija i adaptacija: Lea Anastazija Fleger
Scenografkinja: Paola Lugarić
Kostimografkinja: Aleksandra Ana Buković
Suradnica za scenski pokret: Vini Jurčić
Skladatelj: Borna Šercar
Dizajnerica rasvjete: Vesna Kolarec
Asistentica kostimografkinje: Žarka Krpan
Premijera 22. prosinca 2024.
Igraju:
Robert Španić
Marinko Leš
Lovro Rimac
Elizabeta Brodić
Beti Lučić
Sunčana Zelenika Konjević
Ivana Brlić Mažuranić i dalje je jedna od najčitanijih i najprevođenijih hrvatskih spisateljica za djecu, a njezina književna ostavština dio je europske baštine.
Uz važnost umjetničke vrijednosti koju podržavamo repertoarnim izborom Ivane Brlić Mažuranić u nadolazećoj sezoni, s današnjeg vidika njeno djelo čini se još veće i vrjednije kada u kontekstu suvremenog života nestaju brojni elementi, pojmovi i predmeti iz davnine, a glagolska vremena polako se gube iz književnosti. Stoga djelo Ivane Brlić Mažuranić smatramo nedovoljno iskorištenom baštinom koja nas obvezuje na očuvanje i prezentaciju.
Priča o divu Zorku Bistrozorkom i njegovom lovu na sreću, priča je o putovanju naslovnog junaka na kojem je snagu diva koja mu je omogućavala da s lakoćom dođe do stvari, po putu ostavio i zamijenio je za osjećaj zaštite, empatije i privrženosti koje će mu ispuniti srce, i taj će ga put dovesti do sreće. Bitna je za razumijevanje međuljudskih odnosa i ponašanja; danas kada se spektar razumijevanja situacije drugog, suosjećanja ili izražavanja naklonosti te emocija općenito, sve više sužuje pod utjecajem medija, prevladavajuće društvene kulture, nedostatka direktne interakcije u urbanim sredinama, pogotovo nas se tiče. Doživljavanje bajkovitog svijeta Ivane Brlić Mažuranić, tako različitog od fantastičnih likova koji izlaze iz sveprisutne diznijevske produkcije, kroz začudnost i maštu djeluje neposredno na razvijanje vlastitih osjećaja, sklonosti, sposobnosti i stavova, kao i humanih i moralnih uvjerenja te, konačno, samopouzdanja. Također, neposredno ugrađuje svijest vlastitog jezika i identiteta, u vremenu kada se i pojmovi, i glagolska vremena polako gube oko nas u globalnoj slici. Magični svijet IBM autentično je naš, dijelimo ga i čuvamo iz generacije u generaciju, a u spajanju fantazijske fabule i narodne mitologije nalazimo direktnu poveznicu sa stilom bajki najvećih imena žanra bajke i fantasyja, H.C. Andersena i JRR Tolkiena, uz koje IBM ravnopravno stoji.
