Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu (dalje: HNK) djeluje u gradu u kojem je kazališna tradicija vrlo duga; dokumentirano kazališni život u Varaždinu možemo pratiti od 1637. Od tada do 1771. predstave su se kontinuirano izvodile u Isusovačkom kazalištu na gimnaziji odnosno u okviru isusovačkog kolegija. Prvo javno kazalište Varaždin je dobio 1788.
U 19. st. predstave su se izvodile na hrvatskom i njemačkom jeziku; njemačko kazalište dominira do potkraj stoljeća i odigralo je vrlo značajnu ulogu u širenju kazališne kulture i u samom nastajanju hrvatskog kazališta.
1873. podignuta je sadašnja zgrada kazališta prema projektu čuvenog bečkog arhitekta Hermanna Helmera. Prvi hrvatski profesionalni ansambl osnovan je 1898. Od 1898. do 1915. kazalištem upravlja i organizira kazališni život Hrvatsko dramatsko društvo na čelu sa poznatim filologom i književnim povjesničarem Ivanom Mičetićem.
Stalno gradsko kazalište osnovano je 1915. (uz dramu djeluje opera i opereta) a prvih sedam sezona ravnatelj je bio Andro Mitrović, kompozitor, dirigent i redatelj (poslije osnivač mariborske opere).
Stalno kazalište održalo se do 1925. Potom, do Drugoga svjetskog rata, kazališne sezone održava osječko kazalište, koje Varaždin smatra svojom drugom središnjicom. Od 1942. – 1945. djeluje Društvo hrvatskih kazališnih dobrovoljaca, koje dotira i država. Od 1945. do danas kontinuirano djeluje stalno kazalište.
Do 1945. u Varaždinu su djelovali mnogi veliki hrvatski glumci, pjevači i redatelji: čuveni hrvatski glumac Zvonimir Rogoz započeo je karijeru u Varaždinu, kao i jedan od najvećih hrvatskih komičara August Cilić. Veliku opernu karijeru ovdje započinje Ančica Mitrović. Poznata su imena hrvatskog glumišta Branko Tepavac, Milan Šepec, Viktor Bek, Alfred Grunhut, Milan Orlović, Dejan Dubajić, Josip Martinčević, Đuro Trbuhović, Vatroslav Hladić i dr. Najpoznatiji su glumci koji djeluju u Varaždinu poslije 1945. Franjo Majetić (veliki filmski i kazališni komičar), Ivo Serdar, Sanda Langerholz, Martin Sagner, Ivo Rogulja, Martin Bahmec i mnogi drugi. Do 1963. kazalište ima dramu i operetu te stalni orkestar. Od redatelja najdublji trag ostavili su Vladimir Gerić i Petar Veček (i ravnatelj 1976.-1983.), a od dirigenata Josip Vrhovski, Teodor Romanić i Davorin Hauptfeld.
HNK u Varaždinu danas
Po repertoaru i značenju u Hrvatskoj HNK ima sva obilježja suvremenoga nacionalnog dramskog kazališta. Na repertoaru preteže nacionalna dramatika, osobito praizvedbe hrvatski pisaca (I. Bakmaz, S. Šnajder, I. Supek, M. Jergović i dr.). Stalno su na repertoaru klasici (Sofoklo, Moliere, Shakespeare, Cervantes) i srednjeeuropski dramatičari (F. Kafka, H. v. Hofmansthal, G. Buchner, F. Molnar, M. Krleža, K. Schonherr). Osobitost repertoara je izvođenje klasičnih dijela na kajkavskom narječju (Mnogo vike ni za što, Hamlet i Jedermann npr.). Suvremenost u orijentaciji Kazališta vidljiva je i u sklonosti istraživanju scenskog izraza ili tzv. eksperimentalnim predstavama. Raznovrsnosti repertoara, žanrova i estetskih usmjerenja pridonosi i činjenica da kazalište ima tri scene (velika scena i dvije komorne).
Vrijednost teatra predstavlja prije svega njegov ansambl s mnogo izvrsnih mladih glumaca, ali i glumaca srednje i starije generacije. U posljednjih desetak godina prvo glumačko ime je Ljubomir Kerekeš koji je takoreći odrastao u ovom kazalištu. Od mladih glumaca u Hrvatskoj su cijenjeni i poznati Barbara Rocco, Sunčana Zelenika, Marinko Prga, Robert Plemić, Zvonko Zečević i dr. Veliki oslonac ansambla su već prije afirmirani glumci Tomislav Lipljin, Ivica Plovanić i Jagoda Kralj-Novak.
Danas gotovo nema filma ili televizijskih serija i sl. u kojima značajne ili glavne uloge ne igraju glumci varaždinskog ansambla. HNK i glumci dobitnici su 90-ih godina gotovo 50 državnih, nacionalnih i drugih nagrada i priznanja.
U Varaždinu režiraju najugledniji hrvatski redatelji svih generacija (G. Paro, I. Boban, I. Kunčević, V. Gerić, P. Veček, Ž. Mesarić, B. Baletić, O. Prohić, B. Jelačić i dr.). Kazalište ima kao posebnu granu Dječju i lutkarsku scenu koju vrlo uspješno vodi redatelj Dubravko Torjanac.
Kazalište je poznato po dizajnu plakata i dr. (dvadeset godina autor dizajna bio je Goran Merkaš). Od 1993. povremeno izdaje časopis Kazalište.