PREMIJERE

Juliana Nash/Julia Jordan: Ubojita balada

Redateljica: Nina Kleflin

Intrigantni mjuzikl za četvero mlađih glumaca i četvero muzičara napisale su dvije nagrađivane autorice iz New Yorka, Juliana Jordan i Julia Nash. Ubojita balada bila je prava senzacija na off Broadway sceni. Punokrvni triler, dramatična priča o ljubavnom trokutu koju ćemo izvoditi na Sceni Rogoz. U podjeli su Dea Presečki, Hana Hegedušić, Lovro Rimac i Robert Španić.
Premijera: 10. listopada 2025., Scena Rogoz

Mate Matišić: Bljesak zlatnog zuba  

Redateljica: Snežana Trišić

Riječ je o jednom od najboljih kazališnih komada u novijoj hrvatskoj dramskoj književnosti. Prati dvije obitelji suočene s gastarbajterskim brakovima i njihovim posljedicama , tradicionalnim ulogama žene i muškaraca  i politički turbulentnim vremenima. Sjajno napisani karakteri i prepoznatljive životne situacije postavljaju pred pitanje: koliko snage imamo da postanemo stvarni, autentični ljudi? Mate Matišić jedan je od najboljih hrvatskih dramatičara čije su brojne drame izvođene i nagrađivane u Hrvatsko ji inozemstvu.
Premijera: 24. listopada 2025., Velika scena

Simon Stone/Heiner Muller: Medeja

Redatelj: Martin Kušej

Koprodukcija / Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu/ Dubrovačke ljetne igre Slovensko narodno gledališče Maribor

Medeju će režirati jedan od vodećih europskih redatelja Martin Kušej koji je donedavno bio i direktor bečkog Burgtheatra. Kušej se odlučuje za tekstove Simonea  Stonea i Heinera Mullera. Obojica autora tematiziraju Medeju čiji motivi u različitim  vremenima  razotkrivaju okrutne mehanizme svijeta. Medejinu drugost u rodnom, ali  i socijalnom smislu, zanimljivu posebno u današnjem svijetu rastuće ksenofobije.  Heiner Muller secira, reciklira i citira klasike, stvara tekst koji raskrinkava kazališni mehanizam, postavlja pitanje „Gdje smo pogriješili“? Podsjeća da je politički zadatak umjetnosti mobilizacija mašte.
Simon Stone je inspiriran istinitom pričom iz Kansasa 1990-ih, o ženi koja je ubila dvoje djece. Ponovo zamišlja drevnu dramu u suvremenom okruženju. Stone je cijenjeni australski glumac, redatelj i pisac koji istražuje temeljna ljudska pitanja interpretacijom klasičnih djela. Njegova Medeja izvorno postavljena 2014. s nizozemskim glumcima u Ivo van Hoveovom Internationaal Theatre Amsterdam izvedena je na pozornicama Londona, New Yorka, Amsterdama, Madrida uz izvrsne kritike.
Premijera: 29. studenog 2025., Velika scena

Engelbert Humperdinck: Ivica i Marica (OPERA ZA DJECU)

Koprodukcija HNK Varaždin i HNK Ivan pl. Zajc Rijeka

1881. godine dvadesetsedmogodišnji Engelbert Humperdinck postao je suradnik Richarda Wagnera u Bayreuthu. Dvije posljednje godine majstorovog života i intenzivne umjetničkesuradnje na Parsifalu neizbrisivo su označile umjetnički credo i stil mladog skladatelja. Deset godina poslije završava svoje remek-djelo, operu Ivica i Maricainspiriranu bajkom braće Grimm. Humperdinck je zadržao Wagnerov prokomponirani stil i leitmotive. Međutim, njegova opera-bajka (Märchenoper) poseže za dječjim pjesmama i popularnim melodijama  kojima se ne zna podrijetlo i koje kao da su izgubljene u izmaglici vremena. Rezultat je  zapanjujuća glazba, duboka poput jezera germanskih legendi, ali u isto vrijeme i neobično bliska jer doziva uspomene iz djetinjstva nakon kojih  smo, odlutavši u šumu, upali u zamku vještičine kuće s medenjacima.
Premijera: prosinac 2025., Velika scena

Gaetano Donizetti: Maria Stuarda (OPERA)

Redatelj: Marin Blažević

Gaetano Donizetti često je crpio inspiraciju iz tragične sudbine velikih likova engleske renesanse. Žestoki obračun koji je i osoban i politički, a na kraju se pokazuje kobnim. Ova opera suprotstavlja Elizabetu I., englesku kraljicu, i Mariju Stuart, prognanu škotsku kraljicu, u žestokoj borbi koja se podjednako tiče moći koliko i ljubavi i moralne pravednosti. Skladatelj bel canta Donizetti stvorio je očaravajuću partituru za ovu operu koja je i melodična i duboko dirljiva, pružajući obilje emocionalnog intenziteta dok se odvija smrtonosni sukob između dviju povijesnih kraljica.

Maria Stuarda može se smatrati drugim dijelom triptiha koji počinje s Annom Bolenom (1830.), a završava s Robertom Devereuxom (1837.). Vladavine Henrika VIII. i Elizabete I. zajednička su nit u ova tri djela. Izvor libreta za Mariju Stuardu bila je drama koju je Schiller (1759.-1805.) posvetio toj fascinantnoj kraljici.  

U varaždinskoj produkciji bit će angažirane vrhunske operne pjevačice Diana Haller i Anamarija Knego.

Grigor Vitez: Kako živi Antuntun

Proslavljena pjesmu koja je u posebnom pamćenju mnogih generacija. Dogodovštine neobičnog junaka koji u ludističkoj igri stvara vlastitu mogućnost za sreću. Otvara i pitanja našeg odnosa prema stvarnosti, maštanju. Antuntun poziva na preispitivanje naše percepcije stvarnosti i različitih utjecaja na razumijevanje svijeta.

Michele Pastorini /Yellowbizz  Art Collective: Saloppete/Izlaz

Koprodukcija:  Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu/ Yellowbiz Art Collective/ Cornelia Dance Company

Umjetnički kolektiv Yellowbiz Art Collective osnovan je kao rezultat povezanosti troje plesača- Michele Pastorini, Valentin Chou i Maria Matarranz tijekom godina suradnji.  Dijeleći zajedničku viziju, žele pomaknuti granice suvremenog plesa, spajajući različite talente iz područja ne samo plesa i koreografije, već i vizualnih umjetnosti.
Izlaz  je koreografsko istraživanje unutarnjih svjetova mašte koji nastaju u trenucima neizvjesnosti i čekanja. Smješten u jednostavan prostor čekaonice, projekt kontrastira statičnost i tišinu mjesta s eruptivnim nadrealnim vizijama koje proizvodi ljudski um kada traži bijeg. Koreografski materijal kreće se između svakodnevice i apsurda, između napetosti i poetične igre, pokazujući kako mašta postaje prva linija obrane od straha i tjeskobe.
Salopette
Ovaj plesni projekt kroz duet muškarca i žene istražuje odnose u različitim životnim fazama, otkrivajući kako se ljubav i partnerstvo mijenjaju kroz vrijeme. Kroz suvremeni ples i kazališne elemente gradi se predstava koja balansira intenzivnu tjelesnost, emocije i ironiju, stvarajući djelo koje je istodobno duboko i pristupačno. Predstava progovara o podršci, nježnosti i sukobu, o ljepoti i izazovima bliskosti, nudeći gledateljima prepoznatljive fragmente vlastitih iskustava, bez obzira jesu li živjeli cjeloživotno partnerstvo ili tek prolazne susrete.

William Shakespeare: Kralj Lear

Redatelj: Ivan Plazibat

Što je privlačnost Kralja Leara? Priča o trijumfu dobra nad zlom, ali i dramatično raspetljavanje snažne, ali duboko pogrešne osobnosti. Kralj Lear je tijekom dvadesetog stoljeća po brojnosti izvedbi nadmašio Hamleta. Intimna priča o čovjeku koji se ogoljava pred smrt istovremeno je i snažna priča o autoritetima, obiteljskim sukobima, roditeljskim grijesima. Shakesperaovi likovi su metafore i simboli ljudske prirode.

Marija Jurić Zagorka: Kamen na cesti

Redatelj: Paolo Tišljarić

Marija Jurić Zagorka (1873.-1957.), hrvatska književnica i novinarka, jedna je od najzanimljivijih žena u našoj modernoj povijesti. Napisala je veliki korpus popularnih povijesnih romana. Njezine drame i adaptacije punile su kazališne dvorane, a njezino britko novinarsko pero seciralo je društvenu i političku stvarnost onog vremena. Usprkos tome ugnjetavana, ostavljena i zaboravljena – sudbina žene koja se bori s nepravednim sustavom. U svom autobiografskom romanu “Kamen na cesti“ Zagorka tematizira svoje djetinjstvo, školovanje, brak i karijeru. Pod pseudonimom Mirjana pušta nas u najintimniji prostor svoje duše. Ova dirljiva priča govori o ženi kojoj život nije pružio puno toga lijepoga, ali je ni prepreke, ni predrasude nisu zaustavljale u tome da bude svoja – slobodna i autentična. Sva nepravda, nesreća i zlo opisani u romanu bili bi teret i za izmišljenu junakinju, a kamoli za stvarnu djevojčicu i ženu koja se sa svim tim nosila u daleko nepovoljnijoj društvenoj situaciji od današnje. Za varaždinsku publiku, predstavu o kompleksnoj Zagorkinoj umjetničkoj, novinarskoj i političkoj ličnosti na scenu postavlja redatelj Paolo Tišljarić u suradnji s dramatičarkama Ladom Kaštelan i Antonelom Tošić. Rečenica s kojom Zagorkin roman završava, naša predstava počinje: “ Kamen sa ceste skotrljao se u nepovrat. Nitko ga nije zamijetio.“ – predstava o ženi koja je ostavila neizbrisiv trag.