KLAVIRSKI RECITAL

Konstantin Krasnitski, klavir

Velika koncertna dvorana Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, 30. 11. 2025. u 19,30 sati

 Davor Bobić: „Karneval“, suita za glasovir, a.o. 23 (1993.) integralna praizvedba

1. Harlekin otvara predstavu
2. Dolazak i igra patuljka
3. „Baba roga“ (i ponoćni otkucaji starinskog sata)
4. Uspavanka
5. Marš olovnih vojnika
6. Nestašluci
7. Djed(portret) troglasna fuga
8. Prikaze
9. Finale. HRVATSKO NARODNO SLAVLJE. Veliko Nedelišćansko proštenje

Béla Bartók: Suita za klavir, op.14, sz. 62 (1918).

1. Allegretto
2. Scherzo
3. Allegro molto
4. Sostenuto

Petar Iljić Čajkovski – Mihail Pletnev: Koncertna suita iz baleta “Orašar”

1. March
2. Ples šećerne vile
3. Tarantella
4. Intermezzo
5. Trepak(Ruski ples)
6. Kineski ples
7. Andante Maestoso

Konstantin Krasnitski je: apsolutni pobjednik, laureat I. nagrade i posebne nagrade publike na I. Međunarodnom pijanističkom natjecanju EPTA (European Piano Teachers Association) “Svetislav Stančič” u Zagrebu 1999. Godine. Na III. Međunarodnom pijanističkom natjecanju “S.V.Rahmanjinov” u Moskvi 2002. godine  osvojio je 4. nagradu i zvanje  lauteata . Dobitnik je nagrade posebnog fonda Predsjednika Republike Bjelorusije Aleksandra Lukašenka 2002. godine.

           Rođen u gradu Minsku u obitelji profesionalnih glazbenika, prvu poduku iz klavira primio je od majke pijanistice Valentine Krasnitskaje. U dobi od 5 godina primljen je u Srednju specijalnu glazbenu školu za talentiranu i nadarenu djecu u razred profesora Jevgenija Puksta. Nakon uspješnog završetka nastavio se školovati na Bjeloruskoj državnoj muzičkoj akademiji u razredu priznatog profesora Vladimira Nehaenka. Veliki utjecaj na mladog Konstantina imalo je njegovo poznanstvo s priznatim ruskim pijanistom, profesorom Moskovske, Trossingenske i Varšavske muzičke akademije Viktorom Karpovičem Meržanovom, kod kojeg se Konstantin usavršavao tijekom sedam godina.   

Na Bjeloruskoj državnoj akademiji Konstantin Krasnitski stekao je naziv “magistra umjetnosti” gdje je od 1999. godine nastavio djelovati kao pedagog.

           Ubrzo je postao gostujući profesora Umjetničke akademije Anyang Normal University u Kini, docent Bjeloruske državne akademije te redoviti profesor Akademije za umjetnost i kulrturu Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku. Mnogi njegovi učenici nagrađeni su na međunarodnim natjecanjima i festivalima.            Krasnitski se bavi pedagoškim radom i aktivno koncertira. Nastupao je u Bjelorusiji, Rusiji, Ukrajini, S.A.D., Kini, Tadžikistanu, Njemačkoj, Austrijskoj,Turskoj, Italiji, Norveškoj, Danskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Bugarskoj, BIH, te s vodećim orkestrima u Bjelorusiji, kao što su: Predsjednički orkestar Republike Bjelorusije, Simfonijski orkestar narodnog akademskog Velikog kazališta opere i baleta Republike Bjelorusije; Državni akademski simfonijski orkestar Republike Bjelorusije: Državni komorni orkestar Republike Bjelorusije; Simfonijski orkestar grada Gomela, Simfonijski orkestar grada Molodečno, Simfonijski orkestar Bjesloruske državne muzičke akademije “Mlada Bjelorusija”, te s inozemnim orkestrima: Moskovski simfonijski orkestar, Simfonijski orkestar Hrvatske RTV, Hrvatski komorni orkestar, Varaždinski komorni orkestar. Surađivao je s istaknutim glazbenicima, kao npr.: Pavle Dešpalj, Vladimir Ziva, Berislav Šipuš, Yevgeny Xaviereff,  Genadij Provatorov  i dr. Nastupao je u Konzerthausu u Berlinu, , Velikoj, (Plavoj) “Rahmanjinovskoj” i Maloj dvorani Moskovskog konzervatorija,  Queen Elisabeth Hallu u Londonu, KD Vatroslav Lisinski i Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu, Palači Republike u Minsku, Steinway Chamber Hallu u Kopenhagenu itd.

Nastupao je na brojnim festivalima klavirske glazbe u bjeloruskim gradovima Minsku, Brestu, Mogilevu i Grodnom; na festivalu “Minsko proljeće – 1999”, “Minsko proljeće – 2003”, “Umjetnost – djeci i mladeži”, na koncertima dobitnika prvih nagrada s Bjeloruskom državnom filharmonijom, kao i na vodećim festivalima u Hrvatskoj: “Piano-Fortissimo” u Zagrebu, “Varaždinske barokne večeri”, ” Osječko ljeto culture”, “Senjske koncertne večeri”, “Dani Milka Kelemena”, “Dubrovačke ljetne igre”, “Majski muzički memorijal “Josip Štolcer Slavenski”,”Osječka muzejska glazbena srijeda”,”Koncertni ciklus Eltz”, “Rombergorove glazbene večeri” ,”Ljetnje večeri lunjskih maslinika” i dr.

                Praizveo je nekoliko skadbi hrvatskih skladatelja Davora Bobića, Josipa Štolcera Slavenskog i Sanje Drakulić, a kada je izveo Kelemenov Tango na festivalu “Dani Milka Kelemena”, sam skladatelj je bio toliko oduševljen i zadivljen, da je usred koncerta zamolio Krasnitskog da odmah ponovi izvedbu još jednom!Snimao je za radio. Gostovao je u TV emisijama u Bjelorusiji, Rusiji, Hrvatskoj i BIH.Član je EPTA Hrvatska i Hrvatskog društva glazbenih umjetnika.

                “Dobroćudni div, on čak pomalo i liči na mladog Rahmanjinova …. Krasnitski ima zvuk čiste ljepote – bogat i mekan, kojeg postiže zadivljujuće odmjerenim sredstvima.” (25.04.2002., “U potrazi za novim zvijezdama”, “The Independent”, London).

                 “… U izvedbi mladog bjeloruskog pijanista čuo sam cijeli niz djela S.V.Rahmanjinova, uključujući njegovu Drugu sonatu, a upravo ta izvedba je bila jednom od najdojmljivijih od svih koje sam ikada slušao.” (5.6.2004., iz pisma, Dmitrij Baškirov, Minneapolis, S.A.D.)