Premijera kajkavske komedije

U subotu, 17. listopada s početkom u 19,30 sati na Velikoj sceni održat će se premijera kajkavske komedije CIGLE SVETE ELIZABETE prema tekstu Vida Baloga i Gorana Vrbanića u režiji Krešimira Dolenčića.
Reprize su na rasporedu 18. listopada i 30. listopada u 19,30 sati. Scenografkinja je Irena Kraljić, kostimografkinja Martina Ptičar, oblikovatelj rasvjete Ivan Štrok i skladatelj Ivan Josip Skender.

U predstavi igraju: Robert Plemić, Ljiljana Bogojević, Barbara Rocco, Sunčana Zelenika Konjević, Ognjen Milovanović, Darko Plovanić, Jakov Jozić, Denis Bosak, Nikša Eldan, Vid Balog, Matko Buvač, Zdenko Brlek, Marinko Prga, Elizabeta Brodić, Mladen Jerneić Grof Erdödy i Damir Puja.

Prema legendi Vrapče je nastalo kada je, ljeta Gospodnjega 1200, nešto malo prije velike provale Tatara u naše krajeve, Sveti Franjo Asiški putovao Hrvatskom. Krenuo je iz Asiza prema Ugarskoj kako bi posjetio svetu kraljicu Elizabetu Ugarsku. Svečevim dolaskom u Vrapče nastaje legenda koje se i dan danas spominju starosjedioci Vrapča. Vrapčanci pričaju kako je te davne godine Sveti Franjo njihovim precima držao propovijed u kojoj je, čuvši njihov govor, htio pohvaliti kajkavski jezik pa je rekao – »Joj, vi cvrkućete kak vrapci!«. Bila je to najljepša pohvala kajkavskom jeziku, a od te se legende Vrapču zadržalo ime do današnjih dana. Ali, postoji i druga priča o nastanku imena mjesta koji pričaju manje pobožni i bogobojazni stanovnici Vrapča. Oni kažu kako je Sveti Franjo, prolazeći kroz Vrapče, imao neugodnosti jer su se djeca na njega nabacivala kamenjem. To ga je toliko razbjesnilo da je opsovao: »O, deca, vrabec vas dal!« Bez obzira na to koja je legenda – ona pobožnih Vrapčanaca ili ona pokvarenih Vrapčanaca – točna, svi se Vrapčanci slažu kako je upravo Sveti Franjo zaslužan za ime njihova mjesta. Sveti Franjo je susreo Elizabetu u dvorcu od kojeg su ostale samo cigle koje su danas poznate kao cigle svete Elizabete. No, postoje i druge predaje o komičnim posljedicama njihova susreta koje su prikazane u Komedijinoj predstavi Cigle svete Elizabete.
Predstavu su njeni autori nazvali veselim igrokazom o koječemu, a bit tog veselog scenskog prikazanja je, duhovito i s velikom simpatijom, pokazati sve prednosti i nedostatke naših regija, od slikovitog Zagorja, bogate Slavonije do tople Dalmacije.
Kroz priču o osamsto godina starom zidu koji je seljaku Ivanu Lončaru izvor mnogih komunikacijskih problema Vid Balog i Goran Vrbanić provlače velike teme (internet, uzgoj nojeva, europske integracije i međunarodna politika…) s kojima se svakodnevno susrećemo i koje nas muče. Junaci predstave svoje probleme rješavaju na njima svojstven način. Lokalna vlast na čelu koje je Marton Nagy nastoji spriječiti Lončara u rušenju zida zbog očuvanja dobrih odnosa s Mađarskom. Situacija se dodatno zapetlja kada u mjesto dolazi Dalmatinac Jure čija je kćerka trudna s Lončarevim sinom. Rasplet situacije je veseo, zabavan, duhovit i razigran onako kako to priliči najboljim ostvarenjima pučkoga kazališta. Sve to predstavu Cigle svete Elizabete čini rado gledanom uspješnicom za koju se uvijek traži karta više.