Predstavljanje knjige KAZALIŠTE I PEDAGOGIJA – 20. veljače u 18 sati, Klub Europa media

dr. sc. Vladimir Krušić

KAZALIŠTE I PEDAGOGIJA

Ideje, koncepti i shvaćanja odgojnih funkcija kazališnog/dramskog medija u  hrvatskoj kulturi i pedagogiji 19. i 20. stoljeća do završetka Drugoga svjetskog rata

Nakladnik: Disput d.o.o.

Sunakladnik: Hrvatski centar za dramski odgoj

Iz sadržaja:

  • Prosvjetne ideje kazališta ilirizma
  • Kazalište – „hram umjetnosti“ i „kramarska butiga“
  • Matica hrvatskih kazališnih dobrovoljaca i „Kazalište za narod“ Aleksandra Freudenreicha
  • Kazalište Seljačke sloge – od „narodne prosvjete“ do stranačke promidžbe Školsko kazalište učitelja Mate Lovraka
  • Metodika dramske pedagogije i „dječje kazalište“ međuraća

32 izvorna dokumenta (T. Brezovački, Predgovor „Matijašu Grabancijašu dijaku“; F. Schiller, Kazalište gledano kao moralna ustanova; I. Filipović, Narodno kazalište kao zemaljski zavod; T. Ivkanec, Dramsko prikazivanje u školi; M. Lovrak, O glumljenju u narodnoj školi i drugo)


Polazeći od suvremenih modela dramskog i kazališnog odgojnog rada autor Vladimir Krušić, dramski pedagog i voditelj Kazališnog studija mladih HNK Varaždin, u svojoj knjizi ispisuje, po prvi put, povijest moderne hrvatske dramske pedagogije kao specifičnog područja kulturne i pedagoške prakse. Knjiga sadržava pregled ideja i aktivnosti, kako su se pojavljivale i doprinosile razvoju dramskog i kazališnog odgojnog rada u Hrvatskoj od prvih prosvjetiteljskih ideja koncem 18. stoljeća, preko šilerovskih shvaćanja ilirskih preporoditelja o moralnom i nacionalnom odgoju naroda putem kazališta, do stvaranja, u drugoj polovici 19. st., hrvatske pedagogije i školskog sustava kao samosvjesnog polja naprednih pedagoških koncepcija te do širenja, na prijelazu iz 19. i u prvoj polovici 20. st., kazališne kulture kao prostora prosvjetnog iskazivanja građanskih kulturnih i političkih nakana. Među nositeljima dramskopedagoških ideja i koncepcija nalazimo istaknute ličnosti hrvatske kulturne, prosvjetne i političke povijesti, od kojih su neke porijeklom ili djelovanjem bile vezane uz područje i kulturne tradicije Sjeverne Hrvatske, primjerice – Tituš Brezovački, Juraj Dijanić, Mirko Bogović, Ivan Filipović, August Šenoa, Davorin Trstenjak, Aleksandar Freudenreich, Mato Lovrak i drugi.

Uz predstavljanje knjige, tribina je povod za širi razgovor o suvremenoj kazališnoj i dramskoj pedagoškoj praksi u Hrvatskoj.

Pored autora, na tribini sudjeluju Josip Pandurić, izdavač i urednik nakladne kuće Disput, dr. sc. Boris Senker, teatrolog i voditelj Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU, Dubravko Torjanac, redatelj i prevodilac; voditelj tribine je književnik Ernest Fišer, a izabrane odlomke iz dokumentarne građe objavljene u knjizi čita glumica Hana Kunić.