Koncert gudačkog kvarteta SEBASTIAN

30 godina Gudačkog kvarteta Sebastian

U srijedu, 31. ožujka u Crkvi Sv. Nikole s početkom u 20 sati održat će se koncert Gudačkog kvarteta Sebastian.
Ulaz je slobodan.

GUDAČKI KVARTET SEBASTIAN

ANĐELKO KRPAN, violina
TEODORA SUCALA MATEI, violina
NEBOJŠA FLOREANI, viola
ZLATKO RUCNER, violončelo

PROGRAM:

Duhovne harmonije

Paul Speratus / Johann Sebastian Bach: Koral Es ist das Heil uns kommen her (Stiglo nam je spasenje)

Cithara octochorda / Franjo DuganNarode moj ljubljeni

 

Kaija SaariahoTerra memoria

 

Tomislav UhlikStabat Mater – suita iz oratorija

Stala plačuć tužna Mati
Dušom njenom ražaljenom

O kako ucviljena
Koji čovjek nebi plak’o

Gleda svoga milog Sina

Vrelo milja slatka Mati

Kada ognja vrući dohvate me dasi

Kad mi zemlja tijelo primi

 

Stihove iz marijanske molitve Stabat Mater kazuje: Zdenko Brlek

 

Kvartet Sebastian već niz sezona istražuje i izvodi glazbu koja nije primarno pisana za kvartet, ali je slogom i strukturom primjerena kvartetskoj izvedbi. Ove sezone njihov je novi mini ciklus naslovljen Duhovne harmonije, a donosi Bachove harmonizacije korala i zapise duhovnih napjeva sabrane u zbirci Cithara octochorda, najopsežnijem hrvatskom tiskanom zborniku hrvatskih crkvenih pjesama iz prve polovice 18. stoljeća, dakle upravo iz Bachova vremena. Ovaj put to je himan Stiglo nam je spasenje Paula Speratusa, objavljen 1524. Speratus je himan napisao u zatočeništvu u Olomoucu, osuđen na spaljivanje zbog evangeličkih nazora, a od smrti ga je spasio prijatelj osobnim zalaganjem.  Napjev je Bach uvrstio u nekoliko svojih kantata i orguljskih preludija, a osim njega koristili su je mnogi skladatelji poput Sweelincka, Buxtehudea, Regera i Brahmsa. Napjev nepoznatog autora Narode moj ljubljeni objavljen je u prvom izdanju Cithare octochorde 1701., a harmonizaciju potpisuje naš ugledni orguljaš i skladatelj Franjo Dugan (1874.-1948.).

KAIJA SAARIAHO (1952.), finska skladateljica koja živi u Parizu, svojim je osebujnim opusom ostvarila svjetsku karijeru i spada među najizvođenije suvremene autore na svjetskoj glazbenoj sceni. Kompoziciju je studirala u Helsinkiju, Fraiburgu i Parizu. Važan utjecaj na oblikovanje njezinoga glazbenog jezika imao je rad u francuskom laboratoriju za suvremenu glazbu IRCAM (Institut za istraživanja i akustičnu glazbenu koordinaciju), u kojem je istraživala spektralnu glazbu te spajanje živog i elektroničkog zvuka. Terra memoria nastala je 2006. i to je druga skladba za gudački kvartet u njezinu opusu (prva je Nymphea iz 1987.). O djelu je skladateljica među inim rekla: “Skladba je posvećena onima koji više nisu među nama. I dalje su u našim mislima. Materijal – njihov život – je potpun, ništa se više neće dodavati. No mi koji smo ostali sjećamo se  zajedničkih iskustava, naši se osjećaji mijenjaju u odnosu na različite aspekte njihove osobnosti, neka nas sjećanja zaokupljaju u snovima. Poslije puno godina, neka se sjećanja mijenjaju, neka ostaju svježa i netaknuta. Te su me misli dovele do posebnog načina tretmana glazbenog materijala – neki njegovi dijelovi prolaze kroz specifične transformacije dok drugi ostaju nepromijenjeni i prepoznatljivi. Naslov Terra memoria združuje dvije riječi bogate asocijacijama: zemlju i sjećanje. Zemlja se odnosi na glazbeni material, a sjećanje na način kojim njime baratam.”

TOMISLAV UHLIK (Zagreb, 1956.) na Muzičkoj akademiji u Zagrebu završio je studije teorijskih glazbenih predmeta i dirigiranja. Njegov opus broji preko stotinu djela za razne ansamble, od amaterskih zborova, tamburaških i harmonikaških orkestara, preko komornih sastava, do simfonijskog i simfoniskog puhačkog orkestra. Posebno su mu zapažena djela pisana u folklornom stilu, od kojih su neka, u izvedbi  ansambla Lado, u kojem je kao glazbeni voditelj počeo profesionalnu karijeru, obišla svijet. Dobitnik je Vjesnikove nagrade Josip Slavenski za 1998. godinu, kao i drugih značajnih državnih priznanja.

Kao dirigent djeluje najviše u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija, u kojem je postavio niz operetnih i mjuzikalskih premijera. Profesor je za teorijske glazbene predmete na Odsjeku za glazbenu kulturu Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Suita Stabat Mater sažeta je obrada istoimenog djela za soliste, zbor i orgulje, nastalog 2015. godine. Autor je odabrao osam stavaka, pretočivši vokalne dionice i orguljsku pratnju u jedinstven zvuk gudačkog kvarteta. Izvorno djelo praizveo je Mješoviti pjevački zbor KUD-a INA pod ravnanjem Bojana Pogrmilovića 12. ožujka 2016. u crkvi sv. Petra u Zagrebu, a inačica posvećena Kvartetu Sebastian u povodu 30 godina postojanja praizvedena je na istom mjestu 21. lipnja