MOLIERE: KRONOLOGIJA ŽIVOTA I DJELA

Moliere1622. - Kršten je u Parizu Jean Baptiste Poquelin, najstariji od šestero djece Jeana Poquelina i Marie Cresse.

 

1631. - Jean Poquelin (otac) kupuje funkciju „kraljeva stalnog tapetara“, koja je vezana uz počasnu titulu „štitonoše“ i uz stalan godišnji prihod. Godinu dana poslije, pošto mu je umrla prva žena, sklapa drugi brak i nastanjuje se u četvrti Halles (Tržnice). Jean-Baptiste raste u najživljoj pariškoj četvrti, između Tržnice, Hotela de Rambouillet i Pont-Neufa. Njegov djed po majci vodi ga često u kazalište Hotel de Bourgogne, u kojemu talijanski glumci igraju farse, a „prvaci“ tadašnjeg francuskog teatra izvode tragedije. Kao i većina velikih pisaca svojega doba, Moliere polazi gimnaziju kod jezuita.

 

1636. – Jean-Baptiste Poquelin polaže zakletvu kao „zakoniti nasljednik“ očeve dvorske funkcije. Međutim, u isto vrijeme, završivši gimnaziju, upisuje se na pravo i priprema se za odvjetničko zvanje.

 

1638.- Rođen Louis XIV.

 

1640. - U Pariz dolazi glasoviti talijanski lakrdijaš i pantomimičar Tiberio Fiorelli, nazvan Scaramouche; Jean-Baptiste će od njega, navodno, primiti prvu poduku iz glume. Iste godine Jean-Baptiste upoznaje dvadesetdvogodišnju glumicu Madeleine Bejart.

 

1641.- Jean-Baptiste stječe pravo na odvjetničku titulu.

 

1642. - Umiru Richelieu (1643) i Louis XIII. Mazarin na vlasti.

 

1643. - Jean-Baptiste Poquelin opredjeljuje se za kazališnu karijeru i odriče se nasljedstva očeve funkcije. Premda je, prema tadašnjem zakonu, još maloljetan, dobiva očev pristanak za tu odluku, ali mu otac uskraćuje uzdržavanje. Rođena Armande Bejart, buduća Moliereova supruga. 30.lipnja - J. B. Poquelin potpisuje s Madeleine Bejart, s njezinim bratom Josephom, sa Genevievom Bejart i sa devetero drugih glumaca ugovor o osnivanju Slavnoga kazališta (Illustre Theatre). Za sebe odabire tragične uloge u budućem repertoaru. Družina unajmljuje dvoranu u Parizu (u današnjoj Mazarinijevoj ulici) i ulaže znatna sredstva u adaptaciju.

 

1644. - 1. siječnja, otvorenje kazališta Illustre Theatre. J. B. Poquelin, pod pseudonimom Moliere, preuzima upravu družine. Pokrovitelj je družine „Njegova Kraljevska Visost“ Gaston Orleanski. Na repertoaru su Corneille, du Ryer. U usporedbi s konkurentskim kazalištima (Hotel de Bourgogne, Marais) uspjeh je slab. Slavno kazalište zapada u dugove, mijenja dvoranu, neki ga glumci napuštaju. Vjerovnici postaju neugodni. Napokon, zbog dvaju neplaćenih računa, na tužbu trgovca svijećama, Moliere dolazi u zatvor. Jedan prijatelj i Moliereov otac isplaćuju vjerovnike, ali to je kraj Slavnog kazališta.

 

1645. - Krajem godine Moliere i Bejartovi stupaju u Dufresneovu družinu (u svemu 20 do 25 glumaca), koja putuje po provinciji. U Francuskoj tada postoji 12 ili 15 takvih družina. Za Molierea je to početak trinaestogodišnjeg krstarenja po pokrajinskim gradovima.

 

1650-51. - Moliere postaje stvarni direktor družine. Princ Conti pokrovitelj.

 

1653. - Lyon postaje glavno sjedište družine.

 

1655. - Moliere u Lyonu sreće družinu talijanskih glumaca. Sastavlja prve "scenarije" za lakrdije i piše Vjetropira. Princ Conti, novopečeni religiozni obraćenik, uskraćuje pomoć i pokroviteljstvo družini; uskoro će postati Moliereov ogorčeni protivnik.

 

1656. - Premijera Ljubavne razmirice u Beziersu.

 

1658. - Pripremajući povratak u Pariz, družina igra u Rouenu. 24.listopada igra u Louvreu, pred kraljem. Kraljev brat preuzima pokroviteljstvo nad družinom i od 2. studenoga Moliere dijeli s talijanskim glumcima pozornicu u Petit-Bourbonu.

 

1659. - Talijanska se družina vraća u Italiju, Moliereov teatar ostaje sam u Petit-Bourbonu. Igra Corneilleove tragedije, bez uspjeha. Vjetropir i Ljubavna razmirica, naprotiv, odmah osvajaju publiku. Velik uspjeh Kaćiperki izaziva zavist i neprijateljske reakcije konkurentske družine u Hotel de Bourgogne.

 

1660. - Rušenje Petit-Bourbone (djelomično kao posljedica intriga Moliereovih konkurenata); družina ostaje bez dvorane i tri mjeseca ne daje predstave, ali glumci ne napuštaju Molierea. On dobiva napokon malu i loše opremljenu salu u Palais-Royalu, gdje postavlja na scenu Sganarellea.

 

1661. - Smrt Mazarinova. Louis XIV. uzima apsolutnu vlast. Povratak talijanske družine, s dvadesetjednogodišnjim glumcem Domenicom Biancolellijem, glasovitim Harlekinom, koji će postati Moliereov prijatelj. Premijera tragedije Don Garcia Navarski: neuspjeh. Uspjeh Škole za žene i Nametljivca, prve komedije-baleta, izvedene pred kraljem u parku Fouquetova dvorca Vaux-le Vicomte. Započinje izgradnja Versaillesa.

 

1662. - Moliere se ženi Armandeom Bejart. Premijera Škole za žene. Izvanredan umjetnički i financijski uspjeh.

 

1663. - Napadi na Školu za žene. Boileau istupa kao branitelj Moliereove komedije. Makinacije Moliereovih neprijatelja, koji nastoje ishoditi zabranu prikazivanja. Moliere prima prijeteća pisma. Premijera Kritike Škole za žene. Moliere fizički napadnut na ulici. Pojavljujuju se pamfleti i kazališni komadi u kojima je Moliere difamiran kao amoralan i društveno opasan. Moliereov odgovor, po nalogu kraljevu: Versailleska improvizacija.Napadi se nastavljaju.

 

1664. - Premijera Ženidbe na silu. Moliere i Armande dobivaju sina, Louis XIV. krsni je kum. Dijete umire poslije nekoliko mjeseci. Kraljevske svečanosti u Versaillesu (službeno posvećene kraljici, a zapravo priređene u čast kraljeve ljubavnice, gospođice de la Valliere). Premijera Elidske princeze. Moliere prikazuje pred kraljem tri prva čina Tartuffea. Počinje afera Tartuffe. Još prije nego što je komedija dovršena, Družba presvetog oltarskog sakramenta, uz podršku kraljice-majke, uspijeva izboriti zabranu prikazivanja. Župnik Roulle objavljuje pamflet u kojemu naziva Molierea „demonom u ljudskom tijelu i ljudskoj odjeći, najvećim bezbožnikom i slobodoumnikom svih vremena“ i traži za njega da bude „egzemplarno i javno pogubljen, i čak spaljen na lomači“. Moliere podastire komediju na odobrenje papskom legatu. Izvodi je i čita u privatnim kućama. Dovršava je. Boileau posvećuje pohvalne stihove Moliereu. Moliere izvodi Tebaidu, prvu Racineovu tragediju. (Racine je sedamnaest godina mlađi od Molierea).

 

1665. - Tartuffe i dalje zabranjen. Moliere izvodi stare komedije, zatim, na navaljivanje glumaca, piše Don Juana. Velik uspjeh, ali ubrzo je komad skinut s repertoara pod pritiscima s različitih strana (iako nije formalno zabranjen). Novi pamfleti protiv Moliere. Premijera komedije-baleta Ljubav kao liječnik. Louis XIV. postaje pokrovitelj Moliereove družine, koja dobiva stalnu subvenciju.

 

1666. - Tartuffe još uvijek zabranjen. Rođenje Moliereove kćeri Esprit-Madeleine (to je jedino njegovo dijete koje će ga nadživjeti). Moliere je bolestan i ne može nastupati tri mjeseca. U isto doba njegov brak s Armandeom dolazi u tešku krizu. Premijera Mizantropa, djela na kojemu je radio dvije godine. Uspjeh je isprva osrednji, sve dok se Mizantrop nije pojavio (iste godine) na programu zajedno s Liječnikom protiv volje.

 

1667. - Afera Tartuffe ponovno se razbuktava. Za kraljeve odsutnosti Moliere izvodi Varalicu, ublaženu verziju Tartuffea. Sutradan stiže sudska zabrana prikazivanja. Pariški nadbiskup prijeti ekskomunikacijom svima koji bi se usudili gledati tu komediju. Dva glumca Moliereove družine odlaze s molbom za intervenciju kralju, koji se nalazi u Flandriji u svom ratnom štabu. Bez uspjeha. U sklopu svečanosti u Saint-Germainu, nazvanih Balet Muza, izvode se Moliereovi divertismani: Melicerte  (nedovršena herojska pastoralna komedija), Komična pastorala i Sicilijanac.

 

1668. - Premijera Amfitriona, zatim Georgesa Dandina, sa slabim uspjehom, i Škrca, koji potpuno propada. Moliereova bolest sve više uzima maha. Prenose se glasovi da je umro. Kriza u odnosima s Armandeom na vrhuncu: praktički se viđaju još samo kad igraju zajedno na pozornici. Moliereov otac zapada u velike novčane teškoće.

 

1669. - Napokon je dopušteno prikazivanje Tartuffea. Izvanredan uspjeh predstave. Smrt Moliereova oca. Premijera komedije-baleta Plemeniti gospodin Pourceaugnac, u Chambordu, u sklopu svečanosti priređenih u kraljevu čast.

 

1670. - Sjajni ljubavnici, komedija-balet, u Saint-Germainu. Građanin plemić, u Chambordu. Velik uspjeh.

 

1671. - Premijera Psihe, tragedije-baleta, koju Moliere piše zajedno s Corneilleom, Quintaultom i Lullijem. Radi te izvedbe daje da se preurede pozornica i gledalište u Palais-Royalu. Versailles postaje glavno sjedište dvora. Premijera Scapinovih spletaka i Grofice d Escarbagnas. Dvadesetsedmogodišnji knez Fran Krsto Frankopan, u tamnici, čekajući da bude pogubljen, prevodi na hrvatski (i slovenski) Georgesa Dandina.

 

1672.- Smrt Madeleine Bejart. Moliere se nastanjuje u prostranom građanskom stanu u Richelievoj ulici. Izmiruje se s Armandeom. Premijera Učenih žena. Rođenje trećeg djeteta, sina koji će uskoro umrijeti. Lullijeve intrige protiv Molierea: Lulli traži da njegova Kraljevska glazbena akademija (Opera) dobije isključivo pravo izvođenja komada s glazbom i baletom; time postaje beskorisna skupa adaptacija Palais-Royala.

 

1673. - Posljednje Moliereovo djelo, komedija-balet Umišljeni bolesnik, sa Charpentierovom glazbom, ne izvodi se na dvoru zbog ponovnih Lullijevih intriga. Kralj više nije sklon Moliereu. Moliere igra Umišljenog bolesnika teško bolestan. 17. veljače, na četvrtoj izvedbi, u posljednjoj sceni komedije, dobiva težak napadaj konvulzivnoga kašlja. Prenesen u svoj stan, umire ondje iste noći. Crkva mu uskraćuje pogreb na groblju. Na intervenciju glumaca i Moliereove udovice, kralj savjetuje nadbiskupa da izbjegne skandal i nakon četiri dana Moliere je ukopan noću, gotovo krišom, bez ceremonije. Poslije Moliereove smrti Lulli preuzima kazalište Palais-Royal da bi ondje smjestio Operu. Moliereova družina mora seliti u drugu dvoranu.

 

1680. - Kralj spaja bivšu Moliereovu družinu (kojoj su se već bili pridružili glumci iz Maraisa) i Družinu iz Hotela de Bourgogne: tako nastaje Comedie-Française.

 

(Prema knjizi Moliere u svojim djelima Alfreda Simona, Pariz 1957.)