Gostovanja predstava HNK u Varaždinu u drugim gradovima



Održana njemačka premijera No Logo Opera(tion)

No logo operaNjemačka premijera plesne opere No Logo Opera(tion) održana je 8. i  9. svibnja 2014. na pozornici Ringlokschuppena u Mülheimu. No Logo Opera(tion) je zajednički projekt hrvatske umjetničke organizacije Vrum i njemačkog kainkollektiva. Koncept, režiju i koreografiju potpisuju Sanja Tropp Frühwald, Mirjam Schmuck i Fabian Lettow, a ansambl je sastavljen od opernih pjevača Kerstin Pohle i Floriana Laussa, suvremenih plesača Ane Mrak i Brune Isakovića, glumca Tilla Frühwalda, izvođačice Ine Sladić te gudačkog kvarteta članica Zagrebačkog orkestra mladih, Katarine Kutnar, Jasmine Bojić, Paole Bralić i Sare Parađiković.

Predstavu No Logo Opera(tion), premijerno izvedenu na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu 11. travnja 2014., u Hrvatskoj su odlično prihvatile publika i struka, a vjerujemo da će s jednakim uspjehom biti primljena i u inozemstvu. Koprodukcijski partneri u projektu su HNK Varaždin, Koncertni ured Varaždin, CIU Varaždin, udruga Domino - Queer Zagreb Sezona 2014. te njemački Ringlokschuppen Mülheim i Forum Freies Theater Düsseldorf.

 

Zbog bolesti glumice otkazano gostovanje predstave Tramvaj zvan žudnja

Tramvaj zvan žudnja Zbog bolesti glumice otkazano je gostovanje Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula s predstavom Tramvaj zvan žudnja Tennesseeja Williamsa u režiji Dražena Ferenčine koje se trebalo održati u utorak, 20. svibnja. Tekst je preveo Ivo Juriša, dramaturg je Dražen Ferenčina, scenograf Igor Vasiljev, kostimografkinja Marita Ćopo, autor glazbe Igor Karlić, koreograf Rajko Pavlić, oblikovatelj svjetla Deni Šesnić, videoanimacije Igor Vasiljev, mapping Marko Bolković, a organizator i inspicijent Manuel Kaučić. U predstavi nastupaju: Helena Minić (Blanche Dubois), Petar Ćiritović (Stanley Kowalski), Lana Gojak (Stella, njegova žena), Davor Svedružić (Harold Mitchell, zvan Mitch), Šandor Slacki (Pablo Gonzales), Filip Lugarić (Mladić), Rade Radolović (Liječnik), Gordana Matana (Bolničarka).

Tramvaj zvan žudnja U svojoj bilješci o predstavi redatelj Dražen Ferenčina će uz ostalo zapisati: „Stanley i Blanche, središnji junaci Tramvaja zvan Žudnja, predstavnici su različitih socijalnih klasa, ali puno važnija razlika i sukob proizlaze iz različitosti njihovih unutarnjih svjetova, iz njihovih odnosa prema životu. To su dvije sasvim različite koncepcije: Blancheina je u mašti, iluziji i duhovnosti, a Stanleyjeva egzistira samo u gruboj realnosti i čvrsto je na zemlji. Moralno društvo osuđuje Blanche, jer se ne snalazi u svijetu bez svoga mladog pjesnika, u svijetu Stanleyja Kowalskog. Jedino što Blanche održava u životu upravo je žudnja – žudnja za izgubljenom mladošću, nježnošću i ljubavlju. Ona miješa javu i snove, uljepšava realnost. Od promiskuitetne i bolne prošlosti bježi u ružičaste izmaštane svjetove, u idiličnu stvarnost, a preostali tragovi elegancije i profinjenosti te žudnja za ljubavlju čine je tragičnim likom. Suočena s grubom zbiljom, u kojoj nema romantičnih mjesta, ona tone u ludilo.“

Glorija Ranka Marinkovića gostuje u HNK u Zagrebu

GlorijaGlorija

U nedjelju, 15. lipnja u 19,30 sati gostuje u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu gostovala je predstava Glorija Ranka Marinkovića u režiji Damira Zlatara Freya. Dramaturginja predstave je Željka Udovičić Pleština, koreografiju, scenografiju i izbor glazbe potpisuje Damir Zlatar Frey, kostimografi su Desanka Janković i Damir Zlatar Frey, oblikovatelj svjetla Tomaž Bezjak, asistent redatelja Manuel Kaučić, a asistent scenografa Goran Šaponja. Predstava je nastala u koprodukciji HNK-a u Varaždinu i Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula u kojem je i premijerno izvedena u petak, 8. ožujka 2013..

U predstavi nastupaju: Helena Minić (Sestra Magdalena, Glorija, Jagoda), Mijo Pavleko (Rikardo Kozlović (Floki Flèche)), Zvonko Zečević (Biskup, konferansje i krotitelj životinja u cirkusu), Ivica Pucar (Don Jere, biskupov tajnik), Jan Kerekeš (Don Zane, bibliotekar), Zdenko Brlek (Don Florijo, kanonik), Robert Ugrina (Toma, crkvenjak, Toni, clown), Sofija Cingula (Majka), Robert Karanfilov, Nikola Racan (Clowni)



             Kazaliste.hr                               Novi list                                        Gloria                                  Ženska posla   

Familija u prahu Nine Mitrović u režiji Same M. Streleca

HNK u Varaždinu: Nina Mitrović, Familija u prahu, red. Samo M. Strelec, foto: Radomir Sarađen
U nedjelju, 24.travnja u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz izvest će se predstava Familija u prahu (monodrama Juliške iz javne kuhinje) ugledne hrvatske dramatičarke Nine Mitrović. Pogledajte video-najavu predstave. 

HNK u Varaždinu: Nina Mitrović, Familija u prahu, red. Samo M. Strelec, foto: Radomir SarađenHNK u Varaždinu: Nina Mitrović, Familija u prahu, red. Samo M. Strelec, foto: Radomir SarađenRedatelj i scenograf predstave je Samo M. Strelec, dramaturginja Tamara Matevc, a u predstavi nastupa Jagoda Kralj Novak koja je za svoju Juliške bila nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta 2010.

Predstava je nastala u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i Novoga Zato iz Ptuja (Slovenija). Praizvedba Familije u prahu održana je 11. veljače 2010 na Sceni Zvonimir Rogoz HNK u Varaždinu.  Predstava je u lipnju 2010. gostovala u Narodnom pozorištu Sarajevo i Centru za kulturu Bitola na 12. međunarodnom festivalu monodrame.

Pročitajte razgovor s dramatičarkom Ninom Mitrović, redateljsku bilješku o predstavi kao i tekst Vesne Kosec-Torjanac o predstavi te pogledajte fotografije i video zapise snimljene tijekom nastanka predstave (sve sa stranice Novoga Zato).  

Nina Mitrović (Slavonski Brod, 1978) mlada je hrvatska dramatičarka koja je dramaturgiju diplomirala na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, a u Londonu magistrirala iz područja scenarija.

HNK u Varaždinu: Nina Mitrović, Familija u prahu, red. Samo M. Strelec, foto: Radomir SarađenAutorica je većeg broja nagrađivanih i izvođenih drama i monodrama: Komšiluk naglavačke (2002, HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, Zlatni smijeh na Danima satire), Familija u prahu (2003), Kad se mi mrtvi pokoljemo (2004, Satiričko kazalište Kerempuh, Zlatni smijeh na Danima satire, HNK u Splitu), Ovaj krevet je prekratak ili Samo fragmenti (2004, SNG Nova Gorica, četiri nagrade Marul među kojima i ona za najbolji izvedeni dramski tekst, HNK Ivana pl. Zajca Rijeka), Kolbaba i Brzojavko (2005, koprodukcija Osječkog ljeta kulture, Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka i Kazališta Virovitica), Jebote, koliko nas ima! (2008, Satiričko kazalište Kerempuh), Javier (2009, dio omnibusa Zagrebački pentagram, Zagrebačko kazalište mladih). Također je autorica tekstova za radijske drame i radio dokumentarac predstavljene na festivalima u Berlinu, Milanu i Zagrebu. Radio dokumentarac Tko ne umre, nije čovjek osvojio je posebno priznanje žirija na festivalu Prix Italia u Milanu. Drame su joj prevedene na slovenski, češki, njemački, engleski, francuski i makedonski jezik.


Kritika o Familiji u prahu: Sjajna Jagoda Kralj Novak

HNK u Varaždinu: Nina Mitrović, Familija u prahu, red. Samo M. Strelec, foto: Radomir SarađenU kritici objavljenoj u Vijencu Andrija Tunjiić uz ostalo navodi: "Jagoda Kralj Novak studiozno je istkala lik Juliške. Začudnom i samorazornom snagom, s nevjerojatnim instinktom i osjećajem za nijanse rastvara i slaže njezinu životnu muku u izvrsnu kreaciju. Svaka gesta dobro je prostudirana, svaki pokret prirodan, svaka intonacija nudi bogatstvo asocijacija i smislova koji otkrivaju fantastičnu moć transformacije i uživljavanja. Ni jednog trenutka ne dopušta da joj ne vjerujemo. Na trenutke se čini da je ona Juliška, a ne da je glumi." Pročitajte cijelu kritiku.

U kritici Ponori ljudske duše objavljenoj u internetskom časopisu KULISA.eu, Igor Tretinjak ističe da "Jagoda Kralj Novak svih je 75 minuta monodrame s lakoćom drži gledateljevu pozornost, brzim i dinamičnim jednosmjernim dijalozima i promjenama emocija". Glumica je, piše dalje Tretinjak, "odlična u duhovitim replikama i vrlo uvjerljiva u dijalozima pomoću kojih je oživjela ne samo lik Juliške, nego i galeriju nevidljivih likova." Pročitajte cijelu kritiku.


Čehovljev Višnjik u režiji Borisa Kobala

Višnjik, fotografija s probe, foto: Darko Gorenak Godar

petak, 16. svibnja na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu izvedena je predstava Višnjik Antona Pavloviča Čehova u režiji Borisa Kobala. Djelo je preveo Vladimir Gerić, dramaturginja i asistentica redatelja je Vesna Kosec-Torjanac, scenografkinja Urša Vidic, skladatelj Petar Eldan, kostimografkinja Belinda Radulović, koreograf Staša Zurovac, suradnica za cirkuske vještine Iva Peter-Dragan, a asistentica kostimografkinje Žarka Krpan. Premijera je održana 14. ožujka 2014.

Višnjik, fotografija s probe, foto: Darko Gorenak GodarU predstavi nastupaju: Barbara Rocco (Ranjevska, Ljubov Andrejevna), Karolina Horvat (Anja, njezina kći), Katarina Arbanas (Varja, njezina pokćerka), Hana Hegedušić (Dunjaša, sobarica),  / Sunčana Zelenika Konjević (Charlota Ivanovna, guvernanta), Robert Plemić (Gajev, Leonid Andrejevič, brat Ranjevske), Ivica Pucar (Lopahin, Jermolaj Aleksejević), Goran Guksić (Trofimov, Pjotr Sergejevič, student), Zvonko Zečević (Simeonov-Piščik, Boris Borisovič / Epihodov, Semjon Pantelejevič), Zdenko Brlek (Firs, lakaj), Ozren Opačić (Jaša, mladi sluga), Ana Torjanac / Inka Eldan (Ranjevska, Ljubov Andrejevna, djevojčica)

Višnjik počinje povratkom Ljubove Andrejevne Ranjevske i njezine kćeri Anje iz Pariza na staro imanje koje je pod hipotekom. Višnjik i kuća za nekoliko mjeseci će biti prodani na aukciji. Lopahin, bogati i uspješni trgovac, koji želi posjeći višnjik i izgraditi vikendice, kupuje imanje na dražbi. Drama završava odlaskom Ranjevske i njezinog brata Gajeva te sječom višnjika. Višnjik je simbol jedne obitelji i klase koja polako propada. Višnjik je praizveden na Čehovljev rođendan 17. siječnja 1904., a glavnu žensku ulogu Ranjevske igrala je autorova supruga Olga Knipper. No, izvedbom je Čehov bio nezadovoljan jer je Višnjik naslovio kao komediju, a K.S. Stanislavski i V. Nemirovič Dančenko su ga postavili kao tragediju. Predstava svejedno doživljava veliki uspjeh u Moskvi i Sankt Petersburgu.

Dramski klasik, ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, umro je 1904. godine. Sto i deset godina nakon toga, tridesetak godina nakon posljednjeg uprizorenja Čehova  u HNK-u u Varaždinu, publika će moći uživati u lepezi zanimljivih, nama bliskih likova, koji će pobuditi različite emotivne reakcije: od smijeha do melankolije. Nadamo se značajnom broju repriza u slobodnoj prodaji i za srednjoškolce kojima je to neizostavno lektirno štivo.

Ružni Mariusa von Mayenburga na 38. danima satire Fadila Hadžića

s probe predstave Ružnis probe predstave RužniU srijedu, 18. lipnja u 20,00 sati u Satiričkom kazalištu Kerempuh u Zagrebu u sklopu 38. dana satire Fadila Hadžića je izvedena predstava Ružni Mariusa von Mayenburga u režiji Jerneja Kobala. Predstava je premijerno izvedena 20. siječnja 2012.

Ova predstava upozorava na današnju bolnu opsjednutost izgledom, ljepotom i mladošću. U današnjem pojednostavljenom svijetu u kojem je sve manje prostora za osjećaje, stremljenje k istom idealu vodi do gubitka identiteta. Marius von Mayenburg, rođen u Münchenu 1972., slovi za jednog od najprodornijih njemačkih autora mlađe generacije, u svom tekstu Ružni tematizira tri želje, gotovo opsesije, koje danas kroje društvene događaje i sudbinu pojedinca: želju za bogatstvom i tržišnim uspjehom, želju za lijepim i mladim izgledom te želju za jedinstvenosti i individualnosti. Postavlja pitanja karijerizma, ponosa, standardizacije i pseudoindividualnosti na prvi pogled kao glavne teme, odnosno kritiku visokog kapitalizma koji slijedi logiku: jedinstven je samo onaj tko je lijep i mlad i takav može biti financijski uspješan. Istovremeno, onaj koji je financijski uspješan, lako si priušti intervencije koje mu omogućuju lijep i mladolik izgled.

U igri se tkaju i prelijevaju prizori i različite uloge istih glumaca, a glumci Robert Plemić, Ivica Pucar, Barbara Rocco i Mitja Smiljanić, vođeni mladim slovenskim redateljem Jernejem Kobalom, s osobitim veseljem suočili su se sa dramaturški izazovnim dramskim predloškom te s nestrpljenjem očekujemo premijeru ove crnohumorne drame.