Premijerno izvedena Igra parova Matjaža Zupančiča u režiji Zvonimira Ilijića

Igra parova, red. Zvonimir Ilijić, foto: Darko GorenakU subotu, 2. lipnja u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK u Varaždinu izvedena je predstava Igra parova Matjaža Župančiča u režiji Zvonimira Ilijića. Predstava je nastala u koprodukciji s Kazalištem Zorin dom iz Karlovca.
U predstavi nastupaju: Barbara Rocco, Robert Plemić, Anita Schmidt i Peđa Gvozdić. Predstava je imala varaždinsku premijeru 31. svibnja 2012.

Drama Igra parova napisana je 2005., a govori o dva para koja se poznaju niz godina, a njihovi su prijateljski susreti, kao mnoge stvari u njihovim životima, postali rutina. Muž i žena čekaju prijatelje na standardnu večeru petkom. Kada se umjesto prijateljice i njezina ostarjela muža na vratima pojave prijateljica i njen mladi ljubavnik, postaje potpuno jasno da se ta večer neće odvijati po ustaljenom obrascu. Četvoro protagonista se zapletu u igru razotkrivanja tajni iz prošlosti i otkrivanja istine, u kojoj sve do kraja ne znamo, tko je uistinu taj koji vodi igru. Standardna večera se promijeni u igru parova, u kojoj je onaj koji je stalno varao najviše prevaren, najveća žrtva pa se nakon mnogo godina trpljenja osvećuje za sve svoje muke. Igra parova je puna duhovitih dijaloga i iznenadnih dramatičnih obrata  koji dovode do neočekivana kraja.

Igra parova, red. Zvonimir Ilijić, foto: Darko GorenakDramatičar, prozaist i redatelj Matjaž Zupančič (1959.) ubraja se u autore koji su se tijekom devedesetih u Sloveniji uspješno iz reda kazališnih praktičara probili među vodeće slovenske dramske pisce. Režiju i dramaturgiju studirao je u Ljubljani i Londonu, osamdesetih godina posvetio se režiranju i vođenju Eksperimentalnog gledališča Glej, a devedesetih se počinje intenzivno baviti dramskom književnošću. Njegov umjetnički opus čini četrdeset režija, dva romana i devet dramskih djela, za koje je, između ostalih, primio čak tri Grumove nagrade (za Vladimira 1998, za Golog pianista 2001. i za Hodnik 2003. godine). Njegov dramski opus čine djela koja na osebujan način obnavljaju tradiciju teatra apsurda. Tematiziraju odnos mržnje i presije između čovjekove intime i agresivnog vanjskog svijeta koji se često izrodi u nasilnički i strastven kolektivni linč različitosti.

Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica Ivane Brlić-Mažuranić za škole

Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica - fotografija s probeDarko Gorenak (Godar professional photography)Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica - fotografija s probe, foto: Darko Gorenak (Godar professional photography)

Na velikoj sceni HNK u Varaždinu bit će uskoro izvedena predstava Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica Ivane Brlić-Mažuranić u režiji Dubravka Torjanca. Premijera predstave održana je  u četvrtak, 12. travnja 2012. u Lumini centru Varaždin.

Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, plakat predstavePredstava je nastala u koprodukcija HNK-a u Varaždinu i Umjetničke akademije Osijek. Priču je dramatizirala Vesna Kosec-Torjanac koja je i autorica songova, skladatelj je Petar Eldan, scenograf i kreator lutaka Ivan Duić. U predstavi nastupaju Katarina Arbanas, Nenad Pavlović, Maja Lučić, Hrvoje Seršić, Barbara Rocco i Beti Lučić.

Ivana Brlić-Mažuranić (1874.-1938.), svojim je književnim radom za djecu stekla nacionalni i međunarodni uspjeh, a njezine bajke pribavile su joj zvučan naziv hrvatskog Andersena. Dva puta nominirana je za Nobelovu nagradu za književnost i prva je žena kojoj je dodijeljeno počasno članstvo u JAZU.

Sve autoričine želje usmjerene su ka čovjeku, a priroda (biljni i životinjski svijet te neorganska priroda) i mitska bića, uvijek su u funkciji pomagača ili prepreka u ostvarivanju želja. U prikazanom apokaliptičkom svijetu naglašena je težnja autorice za podudarnosti željenoga i moralnoga. Ta izmještenost u smjeru morala jasno je izražena oprekom dobra i zla, uronjena u religijske kanone, odnosno biblijske arhetipove, uz koje supostoje bića iz slavenske mitologije. Sponzor predstave: Lumini centar Varaždin.

Gostovala predstave Zlatni zmaj iz Trsta

Roland Schimmepfennig, Zlatni zmaj, red. Janusz Kica, foto: © Agnese Divo

U okviru dogovorene kazališne suradnje između Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu i Slovenskoga stalnog gledališča iz Trsta, u subotu, 12. svibnja u 19,30 sati u varaždinskom HNK-u gostovala je predstava Zlatni zmaj Rolanda Schimmepfenniga u režiji Janusza Kice. Roland Schimmelpfennig vodeći je, trenutno jedan od najizvođenijih njemačkih dramatičara koji je razvio osebujno, prepoznatljivo dramsko pismo u suglasju sa suvremenim vremenom. Radnja predstave Zlatni zmaj odvija se oko tajlandsko-kinesko-vijetnamskog restorana u nekom zapadnoeuropskom gradu gdje pratimo dogodovštine kuhara, konobarica, gostiju i susjeda.

Tekst nudi dvostruki, glumački i sadržajni izazov. Svaki od petero glumaca igra više likova i to u naizgled apsurdnim razmjerima – koje zapravo crpi iz arhetipa starogrčkog kazališta – gdje muškarci igraju ženske uloge, a stariji pak mlađe. Na toj se osnovi razvija aktualna priča o problematici imigracije; tekst se na svoj način, bez pretencioznog moraliziranja dotiče teme legalne imigracije, uzvišenog odnosa prema drukčijima, ravnodušnosti civilnoga društva prema pravima, do humane dimenzije i kulture izvaneuropskih susjeda.
Roland Schimmepfennig, Zlatni zmaj, red. Janusz Kica, foto: © Agnese DivoRoland Schimmepfennig, Zlatni zmaj, red. Janusz Kica, foto: © Agnese Divo
„Što bih zaželio?“ –pitaju se u predstavi osobe između preobrazbi u kojima se prebacuju od realnih do bajkovitih likova, koji na najokrutniji način izražavaju neuravnoteženost nečovječnih međusobnih odnosa. Izazov višeslojne kazališne priče i njezine svojevrsne poetičnosti prihvatio je redatelj međunarodnog formata, Janusz Kica, koji djeluje u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i u Hrvatskoj. Dobitnik je dviju Boršnikovih nagrada za režiju i tri nagrade za predstave u cjelini. U dugom popisu uloga, u predstavi igraju glumci Slovenskog stalnog gledališta iz Trsta: Romeo Grebenšek, Maja Blagovič, Lara Komar, Vladimir Jurc i Primož Forte.

A tko si ti? gostovao u Varažidnu

A tko si ti?, red. ROmano BogdanA tko si ti?, red. Romano Bogdan

U nedjelju, 13. svibnja u 16 sati na Sceni Zvonimir Rogoz gostovala je Kazališna družina „Pinklec“ iz Čakovca s predstavom A tko si ti? rađenoj prema motivima priče Neposlušno mače, I. Bjeliševa koju je režirao Romano Bogdan. Dramatizaciju također potpisuje Romano Bogdan, likovno oblikovanje (lutke, scenografija i kostimi) Rusa Trajkova, glazbu Bojan Miljančić, a oblikovanje rasvjete Neven Taradi. U predstavi nastupaju: Karolina Horvat (Tina), Mario Jakšić (Luka) i Davor Dokleja (Matko).

U predstavi A tko si ti? iz amorfnih mekanih jastuka nastaje priča o likovima koji se međusobno prepoznaju. U tome prepoznavanju oni su po nečemu isti, a po nečemu različiti. To je prepoznavanje osmišljeno u scenskoj igri lutaka i glumaca, koji uvijek postaju netko drugi, igrajući se svojom formom, glasovima, jezikom i smislom. U predstavi se igraju Matko, Tina i Luka, mačkica, ježić, vjeverica, zečić, bukva, hrast, jablan… i jedno mače, koje je otišlo predaleko od kuće i zalutalo. Trajanje: 35 minuta Uzrast: od 3 do 10 godina. Više o predstavi potražite na internetskim stranicama KD "Pinklec".

Enciklopedija izgubljenog vremena Slobodana Šnajdera

HNK u Varaždinu: Slobodan Šnajder, Enciklopedija izgubljenog vremena, red. Snježana BanovićHNK u Varaždinu: Slobodan Šnajder, Enciklopedija izgubljenog vremena, red. Snježana Banović

U srijedu, 6. lipnja u 19,30 sati na repertoaru je bila Enciklopedija izgubljenog vremena Slobodana Šnajdera u režiji Snježane Banović. U toj velikoj ansambl-predstavi uz varaždinski ansambl koji predvodi Leona Paraminski, sudjeluje i gost iz Zagreba Mladen Vassary. Šnajderov tekst, nagrađen nagradom Marin Držić, suvremeni je mirakul koji na strašna pitanja, kroz kabaret, pjesmu, satiru i grotesku, daje još strašnije odgovore.
U ovoj predstavi Slobodan Šnajder i Snježana Banović otvaraju utrobu suvremenog hrvatskog društva. Kao u nekom kondenziranom televizijskom dnevniku redaju teme kao što su nezaposlenost, radnici na čekanju, privatizacijska pljačka, rasprodaja tvornica za jednu kunu, tajkunizacija Hrvatske, bogobojazni tajkuni pod okriljem Crkve, položaj Srba u Hrvatskoj, ubojstvo sindikalnog povjerenika Milana Krivokuće, a sve to kroz priču o jednoj obitelji koju čine tri generacije: generacija radnika izgubljena u tranziciji, njihova djeca izgubljena u rasprodajama kapitalističke jeftine robe, i njihova djeca kao budući Facebook revolucionari.
Predstava je praizvedena 1. travnja 2011. na velikoj sceni HNK u Varaždinu. 
HNK u Varaždinu: Slobodan Šnajder, Enciklopedija izgubljenog vremena, red. Snježana BanovićHNK u Varaždinu: Slobodan Šnajder, Enciklopedija izgubljenog vremena, red. Snježana Banović
Ima li života nakon privatizacije? Može li Bog potpuno nadzirati Smrt? Ima li čovjek kojemu je ukraden čitav život pravo na naknadu štete? Ekskluzivno u ovoj drami, na ta (i još mnoga teška) pitanja, između ostalih, odgovore daju korporativni Anđeo Smrti, jedan obezglavljeni spomenik revolucionara i Gospodin Bog osobno.

Snježana BanovićSlobodan ŠnajderUz autora teksta Slobodana Šnajdera i redateljicu Snježanu Banović, autorski tim predstave čine i scenografkinja Dinka Jeričević, kostimografkinja Dženisa Pecotić, skladatelj Mate Matišić te dramaturg Darko Lukić.

U predstavi nastupaju: Leona Paraminski, Mladen Vasary, Ljiljana Bogojević, Marinko Prga, Stojan Matavulj, Hana Hegedušić, Sunčana Zelenika Konjević, Darko Plovanić, Zdenko Brlek, Zvonko Zečević, Matija Kezele, Beti Lučić.

 

Majka i dijete Jona Fossea u režiji Daria Harjačeka

HNK u Varaždinu: Jon FOsse, Majka i dijete, red. Dario Harjaček, foto: Darko Gorenak

Na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu izvodi se predstava Majka i dijete norveškog dramatičara Jona Fossea u režiji Daria Harjačeka. Predstava Majka i dijete obuhvaća četiri Fosseove jednočinke: Majka i dijete (1997), Popodne (2000), Posjet (2000), Spavaj, dijete moje, spavaj (2000). Hrvatska premijera predstave održana je u petak, 20. travnja u 2012.
HNK u Varaždinu: Jon FOsse, Majka i dijete, red. Dario Harjaček, foto: Darko GorenakHNK u Varaždinu: Jon FOsse, Majka i dijete, red. Dario Harjaček, foto: Darko Gorenak
Dramaturginja je predstave Vesna Kosec-Torjanac, scenograf Leo Vukelić, kostimografkinja Doris Kristić, tekstove je preveo Dubravko Torjanac, a asistentica redatelja je Sunčana Zelenika Konjević. U predstavi nastupaju: Ljiljana Bogojević, Mirjana Sinožić, Gordana Slivka, Mitja Smiljanić, Leona Paraminski, Robert Plemić, Ozren Opačić, Sunčana Zelenika Konjević, Hana Hegedušić, Zdenko Brlek, Zvonko Zečević i Matija Kezele.
HNK u Varaždinu: Jon FOsse, Majka i dijete, red. Dario Harjaček, foto: Darko Gorenak
Jon Fosse najprevođeniji je i najizvođeniji norveški dramski pisac poslije Henrika Ibsena. Po mišljenju mnogih kritičara jedna je od najintrigantnijih osobnosti suvremene dramske književnosti: dramatičar, pjesnik, esejist, romanopisac, postmodernist i razorni protivnik psihološkog realizma (ili naturalizma). Projekt radnog naslova Majke i djeca zamišljen je kao povezivanje dvaju vrlo sličnih metafizičkih koncepcija, one norveškog dramatičara Jona Fossea i hrvatskog slikara Miljenka Stančića. Čitajući dramska djela Jona Fossea u psihološkom, ali i doslovno prostornom smislu uvijek se krećemo kroz prostor margine, provincije, osamljenosti, duhovne izolacije. S druge pak strane Miljenko Stančić u svojim najboljim djelima na neobičan način ocrtava obrise jednog grada, daje mu zasanjani karakter koji spaja provincijsku usporenost i neki nedefinirani ljudski strah od života i smrti.
HNK u Varaždinu: Jon FOsse, Majka i dijete, red. Dario Harjaček, foto: Darko Gorenak
Stančićeve slike Varaždina duhovno su tkivo samog grada. I stoga za Fosseova dramska djela gotovo da ne postoji idealnije scenografije od Stančićeva Varaždina. Varaždin, ne samo kao mjesto igre, mjesto na kojem se događaju scene iz Fosseovih drama, nego i kao mjesto u kojem se ti dramski tekstovi izvode. Postoji cijela serija Stančićevih slika koje nose naslov Majka i dijete. Današnji svijet, barem onakav kakvim nam ga pokazuje Jon Fosse, sve nas čini djecom, vječitom djecom koja jedino i isključivo teže za tim trenutkom ponovnog iskustva mira i sigurnosti roditeljskog zagrljaja. A čovjek nikako da ostane dijete…

Pokrovitelj predstave je Veleposlanstvo Kraljevine Norveške, a generalni sponzor Zagrebačka banka,.