Zmija Alana Aycbourna gostovala u Čakovcu

Alan Aycbourn ZMIJA, redateljica Tea Gjergizi Agejev; Ines Bojanić, Sunčana Zelenika KonjevićAlan Aycbourn ZMIJA, redateljica Tea Gjergizi Agejev; Sunčana Zelenika Konjević, Ines Bojanić

U četvrtak, 20. studenoga u 19,30 sati Scena Zvonimir Rogoz HNK u Varaždinu gostovala je u Centru za kulturu Čakovec s predstavom Zmija nastalom prema tekstu Alana Aycbourna, premijerno izvedenoj 17. studenoga 2007. godine u MMC Kult u Varaždinu. 

Redateljica je Tea Gjergizi Agejev, tekst je preveo Vladimir Cvetković Sever, dramaturška prilagodba Tea Gjergjizi Agejev, scenografi su Vesna Režić i Ozren Bakotić, izbor kostima načinile su Tea Gjergjizi Agejev, Karmen Štrlek, skladatelj je Mihael Nikolić, a oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović. Uloge tumače Sunčana Zelenika Konjević (Anabela), Ines Bojanić (Miriam) i Beti Lučić (Alisa).

Mož i žena Vesne Kosec-Torjanac u režiji Dubravka Torjanca

Dječja i lutkarska scena (na izvedbi za škole) u utorak 25. studenog u 11,00 sati u koprodukciji s centrom za kulturu Čakovec izvela je predstavu Vesne Kosec-Torjanac MOŽ I ŽENA (ili: Moški i ženski posli; Zapraf: rog opera s dilemom »Ali bu zutra curelo«) u režiji Dubravka Torjanca. Scenograf i kostimograf je Ivan Duić, skladatelj Igor Baksa, a asistent redatelja Romano Bogdan.

U predstavi nastupaju: Igor Golub (Mož), Jelena Dokleja (Žena), Matija Kezele (Pajdaš Lojzek), Marija Kolb (Soseda), Tasjenka Štrek (Ciganica Roza), Davor Dokleja (Poštar, Sosed).

Predstavu je premijerno izvedena 26. listopada 2008.

U ovoj predstavi muž i žena odlučili su zamijeniti uloge – muž će kuhati, čistiti, brinuti o gruntu i živini, a žena će u polje... Žena mu postavlja jedini uvjet: da je točno u podne dočeka topla juhica na stolu. No, uz pomoć Lojzeka, Ciganice Roze, Poštara i ostalih, umjesto obavljena posla kod kuće, žena na povratku zatekne krš i lom.

Napomena: Ova komedija mogla bi biti prema istinitom događaju.
Prosimo publiku da to doma ne sprobavle, jer za posledice ne odgovarjamo.
Predstava je praizvedena 11. studenog 2007. godine u Centru za kulturu Čakovec.

Premijerno izveden Vrak mrak i seljo beljo

Dubravko Torjanac VRAK MRAK I SELJO BELJO iliti Velki požar vu Varažlinu! iliti Zdiganje cirkve Svetega FlorijanaDubravko Torjanac VRAK MRAK I SELJO BELJO iliti Velki požar vu Varažlinu! iliti Zdiganje cirkve Svetega Florijana16. i 18. listopada 2008. u Palači Herzer održane su premijere predstave Dubravka Torjanca VRAK MRAK I SELJO BELJO iliti Velki požar vu Varažlinu! iliti Zdiganje cirkve Svetega Florijana u režiji samog autora, guignolska poviesna drama prema njemačkoj priči Der Teufel Heufel und der Bauer Auer.

Predstava je praizvedena u 15. listopada u Klubu Europa Media. U predstavi nastupaju Mirjana Sinožić (Vrak Mrak), Goran Koši (Seljo Beljo), Marija Kolb (Pucek Štrucek i Morana Dolenc (Sveti Florijan i dr.). Scenograf i kreator lutaka je Ivan Duić, a glazbu potpisuju Igor Baksa i etno band Komedija.

Dubravko Torjanac VRAK MRAK I SELJO BELJO iliti Velki požar vu Varažlinu! iliti Zdiganje cirkve Svetega FlorijanaDubravko Torjanac VRAK MRAK I SELJO BELJO iliti Velki požar vu Varažlinu! iliti Zdiganje cirkve Svetega FlorijanaOvaj lutkarski igrokaz napisan je oslanjajući se na bogatu tradiciju komičnog igrokaza i kazališta na kajkavskom jeziku (kojeg godinama ustrajno njeguje HNK u Varaždinu, spomenimo usput samo naslove «Puno larme a za ništ», «Norci», «Vsaković», «Bogi Ivač»), a zatim i na vid ginjolskog, uličnog, pučkog i popularnog lutkarskoj kazališta čije su teme mahom uzete iz pučkih pripovijedaka ili autentičnih životnih priča stanovnika nekog mjesta. Pročitajte tekst Dubravka Torjanca o ovoj predstavi.

Bijeli klaun nagrađen na festivalu ASSITEJ u Čakovcu

Damir Miloš: BIJELI KLAUN, red. Ivica Šimić, Ivan Glowatzky (Dječak)Damir Miloš: BIJELI KLAUN, red. Ivica Šimić, Ivan Glowatzky (Dječak), Draško Zidar (Starac/Zmaj)Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu sudjelovalo je 16. listopada 2008. na 11. susretima kazališta za djecu i mlade HC ASSITEJ u Čakovcu s predstavom  Damira Miloša, Bijeli klaun, u režiji Ivice Šimića. Predstava je nagrađena u dvije kategorije: za najbolju scenografiju koju potpisuje Dinka Jeričević i za najbolju glazbu skladatelja Igora Karlića.

Za dramatizaciju ove predstave se pobrinula Lana Šarić, asistent je redatelja Sanjin Rožić, skladatelj Igor Karlić, scenografkinja Dinka Jeričević, kostimografkinja Mirjana Zagorec, koreografkinja Desanka Virant dok je autor videoprojekcija Igor Pauška, a masku zmaja izradila je Gordana Krebelj.

Damir Miloš: BIJELI KLAUN, red. Ivica Šimić, Ivan Glowatzky (Dječak), Helena Minić (Djevojčica), Ljiljana Bogojević (Majka) i Zdenko Brlek (Otac)U glavnim su ulogama: Ivan Glowatzky (Dječak), Draško Zidar (Starac/Zmaj), Helena Minić (Djevojčica), Ljiljana Bogojević (Majka) i Zdenko Brlek (Otac). U predstavi sudjeluju i glazbenici/klaunovi Marko Ratković (bubanj), Petar Prepelić (trombon) i Nikola Novak (tuba) te žongleri/klaunovi Željka Kozulić, Marinela Lukaček i Anja Rožić

Bijeli klaun je dirljiva i topla priča o dječaku iz putujućeg cirkusa kojega roditelji klaunovi pripremaju za nasljednika. Ispočetka se, po starome cirkuskome običaju, pred gledateljima pojavljuje odjeven isključivo u bijelo, da bi njegov kostim iz nastupa u nastup postajao sve šareniji. No, dječak ne razlikuje boje... Slojevita priča funkcionira na više razina, od zabavne do poigravanja s fantastikom i snovima te može podjednako zaokupiti najmlađe gledatelje kao i one starije...

Generalni sponzor predstave je HYPO Alpe Adria Banka. 
 

Nakon Varaždina i Zagreba, Tainted izveden i u Salzburgu

Tainted22. i 23. listopada 2008 predstava TAINTED, po konceptu i u koreografiji Sanje Tropp Frühwald gostovala je u Salzburgu.
Premijera ove suvremene plesne predstave održana je 10. listopada 2008. godine, a 16. listopada izvedena je u Tvornici u Zagrebu na Platformi mladih koreografa
 Predstavu su kreirali i izvode Ivan Blagajčević, Mirjam Klebel, Sanja Tropp Frühwald. Savjetnici su Till Frühwald, Mario Kovač, autori glazbe su Damir Šimunović i Angelo Badalamenti (segmenti), a dizajn scene Slaven Bot i Sanja Tropp Frühwald. Ovaj je projekt koprodukcija performance kolektiva VRUM i HNK u Varaždinu uz podršku ARL-a.

Vučjak sudjelovao na Gavellinim večerima

Miroslav Krleža, Vučjak, redatelj Ivica KunčevićU srijedu, 22. listopada 2008. godine u 19,30 sati HNK u Varaždinu je na Gavellinim večerima u Zagrebu u Dramskom kazalištu Gavella izveo dramu Vučjak Miroslava Krleže u režiji Ivice Kunčevića, premijerno izvedenu 25. siječnja 2008. godine

Scenogaraf predstave je Ivica Prlender, kostimografkinja Danica Dedijer, glazbu je skladao Neven Frangeš, koreografiju i scenski pokret oblikovala je Đurđica Kunej, oblikovatelj svjetla je Zoran Mihanović, a asistentica redatelja Barbara Rocco.


Miroslav Krleža, Vučjak, redatelj Ivica KunčevićU predstavi nastupaju: Robert Plemić (Horvat), Barbara Rocco (Marijana), Ljiljana Bogojević (Eva), Zvonimir Zoričić (Hadrović / Otac Horvatov), Stojan Matavulj (Pantelija), Ivica Pucar (Jura), Berislav Tomičić (Mitar), Slavko Juraga (Lazar), Zvonimir Jelačić (Perekov Juro), Vesna Stilinović (Evina mati / Mati Horvatova), Zvonko Zečević (Lukač / Doktor Strelec), Žarko Savić (Tomerlin / Šef redaktor), Zoran Kelava (Polugan / Treći član Šk. odbora ), Željko Mavrović (Venger), Darko Plovanić (Metteur), Gordana Slivka (Korektorica). U predstavi nastupaju i djeca: Franka Kos, Paula Fruk, Mate Grgić/ Ena Zernec, Nera Meliš, Mateo Makšan te plesači: Mirna Košir, Nikolina Margetić, Vida Rak, Tena Rak, Nevena Kereša, Dora Markotić, Ines Košmerl, Ena Majcen, Saša Jakšić.

Miroslav Krleža, Vučjak, redatelj Ivica KunčevićVučjak je drama koju je Krleža napisao 1923. godine. Riječ je o paradigmatičnome komadu koji kroz lik apsolventa filozofije, ratnoga invalida, novinara i kasnije seoskoga učitelja Krešimira Horvata govori o teškoj sudbini hrvatskoga intelektualca u burnim vremenima Prvoga svjetskog rata i neposrednog poraća, odnosno o hrvatskome intelektualcu općenito u svim povijesnim razdobljima pa posebice i danas.

Redatelj Ivica Kunčević u novome je čitanju načinio veće dramaturške zahvate koji djelu daju suvremenu dinamiku i značenja.

Miroslav Krleža, Vučjak, redatelj Ivica KunčevićMiroslav Krleža (1893-1981) najznačajniji je hrvatski književnik, koji je svojim djelom nadahnuo naraštaje hrvatskih intelektualaca, te pokrenuvši neizmjerno važan proces kritičkoga osvješćivanja suvremenoga hrvatskoga društva, bitno utjecao na uspostavljanje njegovih standarda. Sudjelovao je pri pokretanju i usmjeravanju časopisa koji su odredili kako prvu (Plamen, Književna republika, Pečat), tako i drugu (Republika, Forum) polovinu prošloga stoljeća. Prozaik (Povijest Filipa Latinovicza...), pjesnik (Balade Petrice Kerempuha...), esejist (Moj obračun s njima, Dijalektički antibarbarus...), enciklopedist (utemeljitelj Leksikografskoga zavoda koji danas nosi njegovo ime), posebice važan trag ostavio je kao dramatičar (Legende, Glembajevski ciklus, Aretej...).

Miroslav Krleža, Vučjak, redatelj Ivica KunčevićIvica Kunčević (1945) je jedan od najvažnijih suvremenih hrvatskih kazališnih redatelja koji je dosad režirao više od stotinu predstava različitih stilskih i žanrovskih odrednica, od dječjih i modernih komada, do hrvatskih i svjetskih klasika. Posebice je sklon preradama nekazališnih tekstova i osebujnim čitanjima dramske baštine. Bio je kućni redatelj dubrovačkoga Kazališta Marina Držića, zagrebačkoga DK Gavella i HNK, čiji je član i danas. Iako je rođen u Bartolovcu blizu Varaždina, najveći dio opusa posvetio je promicanju dubrovačke književne baštine, pri čemu u antologijska djela novijega hrvatskog teatra nedvojbeno ulaze njegove postave Držićevih komedija i pastorala. Dobitnik niza uglednih nagrada i priznanja od Nagrade grada Dubrovnika do Sterije, Orlanda, Marula, Vladimira Nazora i Dubravka Dujšina.

Kritika o Vučjaku: Nesvakidašnji i svježi Krleža

Miroslav Krleža, Vučjak, redatelj Ivica Kunčević, foto: Darko GorenakU kritici predstave Vučjak Večernji list navodi da je Krležin Vučjak preispitan je u HNK u Varaždinu u režiji Ivice Kunčevića, koji posve otvoreno, riječju i djelom, tvrdi kako nije krležijanac, ali je isto tako ovom predstavom potvrdio kako se Miroslav Krleža može vješto oblikovati iz drukčijih, nesvakidašnjih i svježih žarišnih točaka.
Ivica Kunčević, sve u duhu vremena u kojem živimo, guste, mrežaste, provokativne i intelektualizirane Krležine dijaloge zgusnuo je do same kosti radnje i emocije.
Kunčević je, uz pomoć svojih glumica i promišljene kostimografkinje Danice Dedijer, uobličio atmosferu svojevrsne "kuhinjske  erotike", parodirajući mnogo puta znane situacije do eksplozivnog i sardoničnog obrata koji je novost u njegovom redateljskom  putokazu.
Predstava eksplodira u amerikaniziranom mjuziklu je - to je Horvatov san danas u koreografiji Đurđice Kunej, piše, između ostalog, Želimir Ciglar u Večernjem listu.
 
Miroslav Krleža, Vučjak, redatelj Ivica KunčevićU tekstu Krležini lukavi i brutalni domoroci uredno žive Jutarnji list naglašava da je Ivica Kunčević solidno režirao u varaždinskom HNK dramu Miroslava Krleže ‘Vučjak’. Predstava traje nešto dulje od dva sata, a osnovna joj je namjera da Krležinu dramu prikaže pseudorealistično. Takvi su kostimi Danice Dedijer, a takva je i scena Ivice Prlendera. Glumci su pak u nekom povišenom, salonskom tonu, čime se dojam pseudorealističnosti pojačava. Evu, fatalnu ženu, vrlo dobro igra Ljiljana Bogojević, a njezina je Eva najbolje napravljena od glavnih uloga u predstavi. Ona je prostakuša koja međutim ima energije da manipulira pohlepnim seljacima i mjesnim “badavadžijama”.
Glumci koji nastupaju u epizodnim ulogama sjajni su: odličan je Žarko Savić, prvo u ulozi Horvatova poslodavca Šef redaktora, a potom kao šepav, gramziv i  okrutan seljak Tomerlin. Dobro igra i Stojan Matavulj žandarskog postajnog vodnika Panteliju a osobito je uvjerljiv Slavko Juraga u ulozi Lazara. Lijepu minijaturu izradio je pak i pomalo zaboravljeni Željko Mavrović, koji igra vlasnika “Narodne sloge“, alkoholom izjedenog Vengera.
Krležin u svoje doba provokativan komad, koji se direktno referirao na zbilju, vrijedi i danas kao pesimistična studija sela, antiutopijska i vrlo relevantna. Krleža ne štedi nikoga, ni sebe, zaključuje Tomislav Čadež u Jutarnjem listu.