Koncert u čast hrvatske primadone Ruže Pospiš Baldani

U utorak, 5. prosinca u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK u Varaždinu održati će se gala koncert kojim ćemo proslaviti 55 godina umjetničkog rada i

75 godina  primadone Ruže Pospiš Baldani  uoči Dana Grada Varaždina.

Nastupaju: Lana Kos – sopran, Dubravka Šeparović Mušović – mezzosopran i Domagoj Dorotić – tenor  uz Varaždinski komorni orkestar.

Istoga dana u 18.30 sati u klubu Europa media u zgradi HNK u Varaždin otvorit ćemo izložbu  o bogatoj karijeri Ruže Pospiš Baldani.

 

Ruža Pospiš Baldani,prva nacionalna prvakinja HNK Zagreb 

Glazbeno obrazovanje je usvojila u Glazbenoj školi u Varaždinu i programu pjevanja zagrebačke Muzičke akademije. Debut je imala već kao studentica,1961.ulogom u hrvatskoj  praizvedbi Prokofjeve opere Rat i mir, u režiji Prof.Koste Spaića, na sceni zagrebačkoga Hrvatskoga narodnog kazališta.

Medjunarodni debut Ruža Pospiš Baldani ima 1963.na sceni napuljskoga teatra San Carlo u izvedbi opere Jacques-a Offenbacha  Orfej u podzemlju, s tenorom Giuseppe Campora. Izvedbi je nazočio i Nj.E. Antonio Segni,predsjednik  Republike Italije.

S  preko dvije tisuće nastupa na najvećim opernim scenama i koncertnim podijima svijeta, na svim kontinentima Planeta……….četiri puta je gostovala u Japanu,a prigodom japanskoga nastupa s Herbertom von Karajanom i Berlinskom filharmonijom, Deutsche Grammophon je izdao 1.digitalnu snimku Beethovenove IX. simfonije, kao veliku prezentaciju tada u novoj tehnologiji..

Suradjuje s najvećim umjetnicima toga doba,Herbertom von Karajanom, Karlom Richterom,Lovrom.pl.Matačićem,od kojih je mnogo naučila i svoja iskustva utkivala u mnoge nove kreacije,na opernim scenama i koncertnim velikim podijima.

Kreacije Ruže Pospiš Baldani u nekim od najznačajnijih svjetskih prigoda koje su usmjeravale pozornost sveukupne svjetske glazbeno-umjetničke javnosti pružaju nam spoznaje o ekskluzivnosti niza osobito velikih svečanosti umjetnosti i duha.

Primjerice, stota obljetnica Wagnerova djela Tristan i Izolda na sceni Bayerische Staatsoper,Munich, s Birgit Nilsson,1965.,nastup Ruže Pospiš Baldani u prigodi obilježavanja ‘briljantnog jubileja’ Carnegie Hall-a, 1966.,stota obljetnica Verdijeva Requiema u milanskoj Scali,1974.pod ravnanjem Mo Claudia Abbado,svečana izvedba Verdijeve opere Aida, u podnožju egipatskih piramida, u povodu obljetnice otvorenja Suezkog kanala,s posebnim pozdravom Predsjednika Republike Francuske i tortom protagonistima u obliku Tour d’Eiffel.

I na  sceni Metropolitan opere u New Yorku, Ruža Pospiš Baldani je bila Amneris uz Aidu koju je tumačila Birgit Nilsson

Uz 300. obljetnicu Dôme des Invalides, tomb of Napoleon,u Parizu,bila je svečana izvedba Verdijeva Requiema, s Ružom Pospiš Baldani u prigodnoj vokalno-umjetničkoj  prezentaciji grandioznog djela.

Svečana izvedba glazbene drame Hovanščina,M.P.Musorgskoga na sceni Lyric Opera, Chicago, bila je prigodno okupila sve živuće ruske prinčeve,najvišu aristokraciju iz tradicije carističke Rusije i u ulozi Marfe je bila Ruža Pospiš Baldani,a  basist  Nicolai Ghiaurov tumačio je te svečane večeri Hovanskog.

San Francisco Opera, svečanost otvorenja sezone je društveni i umjetnički dogadjaj koji privuče najugledniju glazbenu javnost SAD, a Ruža Pospiš Baldani je bila u ulozi  Ulrice, uz Luciana Pavarottija i Monserrat Caballe kao protagoniste u izvedbi Verdijeve opere Krabuljni ples.

U godini 100.obljetnice praizvedbe Bizetove opere Carmen,1975.Ruža Pospiš Baldani je bila najtraženija Carmen na najvećim svjetskim scenama,kao i u nizu svečanih izvedaba djela te jubilarne sezone. Scene Ružine Carmen, te sezone su bile Covent Garden u Londonu, Staatsoper Vienna, Teatro de la Zarzuela u Madridu, uz izravni TV-prijenos i u nazočnosti španjolske Kraljice Sofie, pa izvedba u Sevilli, a majka Monserrat Caballe je poklonika Ruži Mantillu za kreaciju Carmen, a Ružina Carmen na sceni Metropolitan opere,s tri izravna Radio-prijenosa ‘from coast to coast’,  pa na sceni Teatro Colon u Buenos Airesu, Opere u Budimpešti……Ruža Pospiš Baldani je svoju prvu Carmen tumačila ns sceni Opere HNK u Zagrebu,25.prosinca,1965.,a posljednji je put svoju slavnu kreaciju Carmen dala na sceni Opere u Ankari, na svečanoj izvedbi i nazočnosti hrvatskoga predsjednika Dr.Franje Tudjmana i predsjednika Republike Turske Suleymana Demirela,1997.

Puno desetljeće,svakoga rujna,Ruža Pospiš Baldani je svoje kreacije ostvarivala na sceni Teatro Colon u Buenos Airesu, pa su ta rujanska gostovanja postala dio  tradicije.

Jedan od najobrazovanijih i najinventivnijih talijanskih arhitekata Pier Luigi Nervi bio je autorom najveće dvorane u Vaticanu,nazvanu  SALLE D’AUDIENCE PAPALE PAUL VI. – The Paul VI Audience Hall (Italian: Aula Paolo VI) kapaciteta 6.300 mjesta,iz 1971.

Papa Pavao VI. je u toj grandioznoj dvorani  bio prirerdio prigodni glazbeno-umjetnički program za pažljivo složen auditorij uz prijenos cijele radio-difuzne mreže Republike Italije. Proslavljena Ruža Pospiš Baldani je bila sudionicom i te osobito svečane umjetničke večeri u slavnoj dvorani Vaticana.

Herkulessaal Münchn, na koncertu In Memoriam Karlu Richteru,1981.pjeva Ruža Pospiš Baldani,pod ravnanjem Mo Leonarda Bernstein i u nastalom ugodjaju svi nazočni plaču,i izvodjači i auditorij u prepunoj dvorani.

U Munchenu je Ruža Pospiš Baldani u više navrata bila proglašena ličnošću mjeseca.

Slavna umjetnica nastupa i na svečanosti Otvorenja Rimske opere.

Maestro Lovro pl.Matačić je u više navrata rekao da bi mu bilo osobito drago da mu Ruža Pospiš Baldani ,na oproštaju, nadgrobno, pjeva ulomak iz Verdijeva Requiema.

Hrvatska i svjetska operna primadona dobitnica je mnogobrojnih nagrada i priznanja, među kojima se ističu nagrade ‘Milka Trnina’, ‘Vladimir Nazor’, ‘Orlando’, ‘Ivan Lukačić’, ‘Lovro pl. Matačić’, ‘Vijenac Marije Ružičke-Strozzi’, ‘Zlatna lira’, te priznanje ‘Amici della Scala Lira d’Argento’.

Za životno djelo nagrađena je nagradama ‘Vladimir Nazor’, ‘Hrvatsko glumište’, ‘Porin’, Grada Zagreba, Grada Varaždina, Varaždinske županije i Varaždinskih baroknih večeri.

Nositeljica je odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića i Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske

Dr.sc.Slobodan Elezović,prof.