HNK u Varaždinu, Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu

Na Sceni Zvonimir Rogoz u četvrtak 11. veljače 2010. u 20,00 sati bit će praizveden tekst Familija u prahu (monodrama Juliške iz javne kuhinje) ugledne hrvatske dramatičarke Nine Mitrović.

Redatelj i scenograf predstave je Samo M. Strelec, dramaturginja Tamara Matevc, a u predstavi nastupa Jagoda Kralj Novak. Predstava je nastala u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Veraždinu i Novoga Zato iz Ptuja (Slovenija). Premijera Familije u prahu bit će održana u petak, 12. veljače 2010. u 20,00 sati, a u veljači predstava će biti izvedena i u utorak 16. u 20,00 sati te u četvrtak 25. u 20,00 sati. 

Pročitajte razgovor s dramatičarkom Ninom Mitrović, redateljsku bilješku o predstavi kao i tekst Vesne Kosec-Torjanac o predstavi te pogledajte fotografije i video zapise snimljene tijekom nastanka predstave (sve sa stranice Novoga Zato).  

Nina Mitrović (Slavonski Brod, 1978) mlada je hrvatska dramatičarka koja je dramaturgiju diplomirala na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, a u Londonu magistrirala iz područja scenarija.

Autorica je većeg broja nagrađivanih i izvođenih drama i monodrama: Komšiluk naglavačke (2002, HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, Zlatni smijeh na Danima satire), Familija u prahu (2003), Kad se mi mrtvi pokoljemo (2004, Satiričko kazalište Kerempuh, Zlatni smijeh na Danima satire, HNK u Splitu), Ovaj krevet je prekratak ili Samo fragmenti (2004, SNG Nova Gorica, četiri nagrade Marul među kojima i ona za najbolji izvedeni dramski tekst, HNK Ivana pl. Zajca Rijeka), Kolbaba i Brzojavko (2005, koprodukcija Osječkog ljeta kulture, Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka i Kazališta Virovitica), Jebote, koliko nas ima! (2008, Satiričko kazalište Kerempuh), Javier (2009, dio omnibusa Zagrebački pentagram, Zagrebačko kazalište mladih). Također je autorica tekstova za radijske drame i radio dokumentarac predstavljene na festivalima u Berlinu, Milanu i Zagrebu. Radio dokumentarac Tko ne umre, nije čovjek osvojio je posebno priznanje žirija na festivalu Prix Italia u Milanu. Drame su joj prevedene na slovenski, češki, njemački, engleski, francuski i makedonski jezik.

U četvrtak 18. ožujka u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK u Varaždinu bit će premijerno izvedena drama Breza Borivoja Radakovića u režiji Želimira Mesarića. Scenograf predstave je Miljenko Sekulić, kostimografkinje Diana Kosec Bourek i Ika Škomrlj, skladatelj Davor Bobić, scenski pokret osmislila je Svetlana Lukić, jezični savjetnik je Zdenko Brlek, a oblikovatelj svjetla Deni Šesnić.

U predstavi nastupaju: Petra Kurtela (Janica Labudan, roj. Godinič – mlada ženska očite telesne, pak s time i duševne nepripadnosti okružju v kterem živi), Damir Markovina (Marko Labudan – Janičin; sirovi muž vu nejasnem statusu selaka – državnega službenika), Jan Kerekeš (Joža Sveti – sam svoj krščenik, selski svetec, čuvar morala, samonavučeni vumetnik), Ljiljana Bogojević (Dora Labudan, roj. Krištofič – Markova mati, obična domača vešča ktera se sfantava az svoje grdo živlenje i tlači slabše od sebe), Ljubomir Kerekeš (Tomo Labudan – Markov otec, prostodušni selak, tipični simbiotik z zemlom), Dunja Fajdić (Jaga Labudan, Roj. Bužek – prva Tomina i Dorina snaha (muž ji je mlajši Markov brat, vu vojski), Vesna Stilinović (Ježovička – bahorica, okretna starša ženska z više mudrosti od drugih, se vidi kaj ženska ktera poznava skrovnosti), Sunčana Zelenika Konjević (Bara Žganjer, roj. Žunec – suseda), Robert Plemić (Martin Žganjer – Barin muž), Marija Krpan (Kata Godinič – Janičina mati), Zdenko Brlek (Mika Godinič – Janičin otec), Tena Rak i Sara Ipša (Marica i Jela – Janičine prijatelice), Draško Zidar (Vid Žugečič – Amerikanec – bahati selski gazda), Darko Plovanić (Jandro Žugečić – Amerikančev sin), Zvonimir Jelačić (Nadšumar), Folkloraši (muži, selaki, mužika).

U četvrtak, 18. veljače 2010. u 19,30 sati na repertoaru HNK u Varaždinu je drama Marija Stuart Friedricha Schillera u režiji Petra Selema. Premijera je održana 29. rujna 2009. godine u okviru 39. Varaždinskih baroknih večeri.

Marija Stuart, psihološko povijesna tragedija, praizvedena je u Weimaru 1801., a hrvatsku je praizvedbu doživjela 1863. u Zagrebu u prijevodu Spire Dimitrovića Kotaranina. Godine 1928. izvedena je u novome prijevodu Milana Begovića.

U HNK u Varaždinu, ovo klasično djelo njemačke književnosti igra se prvi put u suvremenom prijevodu Trude Stamać posebno naručenom za ovu izvedbu.

„Virtuozno građena analitička drama poprište je političkih spletki i individualnih sukoba strasti i savjesti sa središtem u sukobu dviju kraljica, Elizabete engleske i Marije Stuart, koje doživljavaju svoju dramu noseći svaka svoju istinu i svoju krivicu.“ (Viktor Žmegač). Ova velika Schillerova drama poslužila je i kao temelj za istoimenu Donizzetijevu operu (1834). Ni danas ne silazi sa svjetskih kazališnih pozornica te je stalni dio repertoara njemačkoga jezičnog područja, ali i Češke, Poljske, Mađarske, Slovačke i dr.

Tekst je prevela Truda Stamać, dramaturginja je Lana Šarić, scenograf Marin Gozze, kostimografkinja Danica Dedijer, skladatelj Darko Hajsek, scenski pokret potpisuje Snježana Abramović, dok je asistentica redatelja Jagoda Kralj Novak.
 

U predstavi nastupaju: Hana Hegedušić (Elizabeta, kraljica Engleske), Leona Paraminski (Marija Stuart, kraljica Škotske), Janko Popović Volarić (Robert Dudley, grof od Leicestera), Ivica Pucar (Wilhelm Cecil, barun od Burleigha), Mijo Pavelko (Amais Paulet, vitez, Marijin čuvar), Goran Koši (Mortimer, Pauletov nećak), Jagoda Kralj Novak (Hanna Kennedy, Marijina dadilja), Zvonko Zečević (Wilhelm Davison, državni tajnik), Darko Plovanić (Grof Aubespine, francuski poslanik), Matija Kezele (Časnik tjelesne straže) i Zdenko Brlek (Pomoćnik viteza Pauleta).

Friedrich Schiller, (1759-1805), njemački dramatičar, pjesnik, esejist, povjesničar i teoretičar umjetnosti već izvedbom svojega prvoga dramskog djela Razbojnici (1782) postiže velik uspjeh. I druga dramska djela (Spletka i ljubav, Don Carlos, Wilhelm Tell) prožeta su apoteozom slobode. Filozofska razmišljanja u duhu romantičnog idealizma u shvaćanju jedinstva ljepote, dobrote i istine, najviše izražava u pjesništvu. Slavljen još za života, zatim i kao jedan od najistaknutijih predstavnika njemačkoga romantizma, ostvario je kulturnopovijesnu sintezu književnosti, umjetnosti i filozofije te snažno utjecao na kasnija njem. i europska duhovna stremljenja.
Pročitajte intervju s redateljem predstave Petrom Selemom objavljen u Vjesniku (PDF).

Predstava Naočale Eltona Johna britanskog dramatičara mlađe generacije Davida Farra sudjeluje na Virovitičkim kazališnim susretima - VIRKAS, gdje će biti izvedena u Kazalištu Virovitica u nedjelju 14. veljače u 19,30 sati . Premijera je održana 26. ožujka 2008. Redateljica je Ksenija Krčar, prevoditelj Vladimir Cvetković Sever, scenograf Slaven Edvin Bot, kostimografkinja Ida Posavec Križ, dok su glazbu izabrali Siniša Medved i Ksenija Krčar.

U predstavi nastupaju: Marinko Prga (Bill), Ivan Glowatzky (Dan, njegov brat), Stjepan Perić (Shaun, u Denovom glazbenom sastavu), Berislav Tomičić (Tim, u Denovom glazbenom sastavu), Marija Kolb (Amy, mjesna nogometna navijačica), Jadranka Krajina (Julie, mještanka).

Naočale Eltona Johna dosad je najuspješniji kazališni komad mladoga britanskog dramatičara i redatelja Davida Farra. U ovoj otkačenoj komediji, koja spaja dva tipična otočna fenomena – nogomet i rock, praizvedenoj 1997. i nagrađenoj priznanjem Britanske autorske asocijacije, veliku ulogu igraju stvarni događaji iz povijesti watfordskog nogometnog kluba. Klub FC Watford, nazivan Stršljeni, doživio je nagli uspon i pad na nogometnom nebu. Sedamdesetih godina u klub je financijski ušao svjetski poznati pjevač Elton John, a u vrijeme najveće slave u njemu je radila i trenerska legenda Graham Taylor pod čijim se vodstvom 1984. mali i beznačajni klub probio do finala engleskoga kupa.

Oko watfordskog nogometnog kluba vrti se život glavnoga junaka Billa. Na dan kad Stršljeni igraju odlučujuću utakmicu sezone, Billu u posjet potpuno neočekivano dolazi njegov mlađi brat Dan, koji je Watford napustio prije šest godina. Usto, ne dolazi sam nego s vlastitom rock-grupom. Susret braće pokreće kolo ludih, komičnih situacija. Crni humor Davida Farra rafinirano izaziva smijeh u zapravo tragičnim situacijama. Komedija se odigrava u jednom danu, a situacije su pune komičnih i apsurdnih slučajnosti koje dovode do eksplozije.

Ksenija Krčar je varaždinska redateljica, članica HNK u Varaždinu, koja je kazališnu režiju diplomirala na praškoj Akademiji dramskih umjetnosti (Akademie muzyckih umeni). Među predstavama koje je režirala u Češkoj ističe se skraćena, tzv «piratska» verzija Shakespeareovoga Hamleta, koju je početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća na češki preveo Milan Lubeš. U nas je pozornost izazvala režijom dramatizacije kultne proze Vedrane Rudan Uho, grlo, nož u zagrebačkom Teatru 101. U matičnome kazalištu postavila je tragikomediju Kraj karnevala suvremenoga češkog dramatičara Josefa Topola.

Kritika o Nočalama Eltona Johna: Glumačka energija kakva se danas rijetko osjeti

U kritici objavljenoj u Vijencu pod naslovom Čudo u malom svetištu Zvonimir Mrkonjić navodi da se "za glumačku postavu Naočala može se u najmanju ruku reći da je sjajna" i da je "kao Bill Marinko Prga iskoristio je karakterni aspekt dobroćudno psihotičnog gubitnika ustrajna u održavanju svog nogometnog kulta" dok je "Berislav Tomičić u ulozi Tima bio je očigledno na svom terenu igrajući grubom komikom istesani karakter"
Mrkonjić se osvrnuo i na režiju naglasivši da je “redateljica Ksenija Krčar prebrodila napast prenaglašene interpretacije općega mjesta teme i postigla da točnost Farrova komada prostruji kao glumačka energija kakva se danas rijetko osjeti na našim pozornicama”.
Pročitajte cijelu kritiku

Predstava Dječak Ivek i Pas Cvilek, nastala u koprodukciji Dječje i lutkarske scene HNK-a u Varaždinu i Kazališne družine Pinklec iz Čakovca bit će izvedena u Sesvetama u subotu 20. veljače u 17,00 sati u Narodnom sveučilištu Sesvete. Praizvedba ove predstave, nastale prema motivima romana Đure Vilovića Pas Cvilek, dječak Ivek i Dudaš Martin, održana je 31.listopada 2009.

Redateljica je Anica Tomić, dramatizaciju i dramaturgiju potpisuje Jelena Kovačić, a glazbu Nenad Kovačić. U predstavi nastupaju Marija Kolb, Jelena Dokleja, Mario Jakšić, Igor Baksa i Bruno Kontrec.

Koristeći motive romana Đure Vilovića, predstava Dječak Ivek i pas Cvilek progovara o aktualnom i  često prešućivanom problemu napuštene i ostavljene djece. Zaboravljena od roditeljske ljubavi, utočište pronalaze u međusobnom pričanju priča koje će ih na trenutak odvojiti od tužnih misli.

Smještena u oskudan sobičak nekog dječjeg doma njihova zaigranost i maštovitost odvodi ih u svijet priče isto tako napuštenog dječaka Iveka i najboljeg mu prijatelja, odbačenog psa Cvileka, s čijim se dogodovštinama poistovjećuju, ali kroz koje i sama pokušavaju pronaći izlaz i način kroz koji će bar na trenutak zaboraviti na sve  što ih tišti. Njihov dječji optimizam i želja da sve bude bolje  uvjerava nas  da i onda kad smo napušteni i zaboravljeni svojim postojanjem  i dobrom voljom bar si nakratko međusobno  možemo olakšati tužne dane.

Đuro Vilović danas je gotovo zaboravljen pisac; njegova se djela nakon Drugoga svjetskog rata više ne tiskaju i ne čitaju. 30-ih godina 20. st. u pravom je smislu riječi bio zvijezda hrvatske književne scene, hvaljen od najvećih autoriteta književne kritike i jedan od najpopularnijih hrvatskih pisaca (Čak je i Miroslav Krleža jedno vrijeme bio u sjeni njegova recepcijskog uspjeha.). Iako ideološki i politički kontroverzna osobnost, u literarnim je djelima dosljedno njegovao hrvatski patriotizam i sa zanosom pisao o “našim ljudima i krajevima”.

Bio je prvi pravi pjesnik Međimurja, prvi je tematizirao zemljopisne razlike između hrvatskoga sjevera i juga (rođen u Makarskom primorju) i njihov utjecaj na mentalitete i temperamente ljudi, lucidno analizirao socijalne probleme našeg sela i provincije. Vilović ima velike zasluge za hrvatsku omladinsku prozu, a njegovo djelo Pas Cvilek, dječak Ivek i dudaš Martin (1934.) kritika i danas drži najkompletnijim i najboljim našim dječjim romanom između dvaju ratova.
Priča sa snažnom socijalnom pozadinom u prvom planu nijansira moralne karakteristike likova, uz bajkoviti motiv putovanja i elemente fantastike izrasle iz folklora.

Uprizorenje dramatiziranog Vilovićeva romana za djecu bit će praizvedba, a dječja će publika biti upoznata sa zaboravljenom hrvatskom književnom baštinom, punom lirske ekspresije i pravog umjetničkog doživljaja.

U petak 26. veljače 2010. u 20,00 sati u Klubu Europa media bit će izvedena predstava Klub Tango. Ulaznice se mogu kupiti u slobodnoj prodaji i na kartice Klub prijatelja kazališta

Premijera predstave bila je 22. svibnja 2009. u Klubu Europa media HNK u Varaždinu.

Predstava je djelo autorskog tima Ksenija Krčar, Mark Boldin, Ljiljana Bogojević, Vesna Stilinović, Jadranka Krajina, Matija Kezele, Beti Lučić, Darko Hajsek i Nancy Abdel Sakhi.

Redateljica predstave je Ksenija Krčar, koreograf Mark Boldin, skladatelj Darko Hajsek, kostimografkinja Karmen Štrlek, za dizajn svjetla zaslužan je Marijan Štrlek, produkciju zvuka potpisuje Siniša Medved dok je asistentica redateljice Ljiljana Bogojević.

U predstavi nastupaju: Ljiljana Bogojević (Klara), Vesna Stilinović (Irena), Beti Lučić (Elza), Nancy Abdel Sakhi (Lola), Matija Kezele (Alexandar) i Mark Boldin (Peter). Saznajte više o imenima likova i koje osobine ona kriju.

Tango nije samo ples, glazba i poezija, on je prije svega osjećaj koji nosimo u srcu pretvarajući ga u jedinstveni pokret na plesnom podiju. Tango je hod, ali ne samo po plesnom podiju, već i tanguerov (zaljubljenik u tango) čitav hod kroz život. Pročitajte širi zapis o tangu, kodeksu tanga, o tome kako se odjenuti za plesalište tanga (milongu) i drugim zanimljivostima vezanim uz tango.

Kako navodi redateljica Ksenija Krčar prvo nadahnuće projekt bio je jedan film. U njemu ne samo da se plesao tango, on se i živio i to u svim svojim ekstremima – od krajnje ljubavi, preko krajnje strasti do krajnje mržnje s povratkom do ljubavi, ali ovaj put izvan svih granica. „Opčinjena emocijama željela sam napraviti predstavu – istinsku u emocijama, a tango u pokretu. Kako ne želim pričati o letećim zmajevima i drugim pričama koje osobno ne poznajem, odlučila sam iskoristiti trenutke iz svog života, ali i iz života drugih koautora projekta – mojih glumaca. Za takav način rada bilo je neophodno potpuno uzajamno povjerenje, jer fraza iznijeti kožu na trg u ovom slučaju vrijedi mnogostruko. Predali smo se jedni drugima u ruke i počeli tražiti po svojoj nutrini – emocije su morale biti potpuno istinite! Poteklo je mnogo suza. Ali bilo je još više smijeha! Priča se počela sklapati od malih djelića, malih sličica da bi postupno postajala sve veća i sve sudbonosnija. Jer u tangu nema malo – sve je do kraja ili ništa. Mi smo odlučili ići do kraja.“ – kaže Ksenija Krčar. Pročitajte riječ koautora o projektu Klub Tango.

U intervjuu u Varaždinskim vijestima 27. listopada 2009. mr. sc. Jasna Jakovljević, ravnateljica HNK u Varaždinu, ističe da često čuje sugestije da stane s premijerama, da program svede na minimum i pričeka bolja vremena. "To jednostavno nije u mojoj prirodi, a još je manje u prirodi kazališta. Varaždinci dobro znaju kako funkcionira bicikl, a kazalište mu je vrlo slično. Kada jednom prestaneš okretati pedale, vožnja će inercijom potrajati još neko vrijeme, a onda slijedi neminovni pad. Stradat će i bicikl i biciklist, i to tako da se možda više nikada ne vrate na cestu. Zato smo u novu sezonu krenuli žestoko i ambiciozno. Samo se tako može iz krize".
Ravnateljica je govorila i o obnovi zgrade HNK u Varaždinu. "Obnova kazališta neće stati ni trenutka. Upravo se dovršava projekt cjelovite obnove pozornice. Uskoro će publika biti zadivljena i „novotkrivenim“ prostorima salona u mezaninu i podrumu zgrade, a bit će još mnogo malih iznenađenja. Ovaj će vrhunski spomenik kulture i biser kazališne arhitekture europskoga ranga vrlo brzo postati ponos ovoga lijepog grada u koji se dolazi i zbog jedinstvenog ambijenta i zbog sadržaja."
Pročitajte cijeli intervju.

Upisi u Kazališni studio mladih u šk.god. 2009.-2010. nastavljaju se do popune skupina. Za sve obavijesti u vezi upisa nazovite Vladu Krušića, voditelja Kazališnog studija mladih, na 098 1924 679.
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu otvorilo je Kazališni studio mladih za osnovnoškolce, srednjoškolce i studente u jesen 2008. godine. Rad se odvija kroz redovnu dramsko-pedagošku nastavu te kroz posebne seminare i radionice specifičnih oblika dramskoga rada. Na kraju školske godine rezultati rada pokazuju se kroz ogledne satove, godišnje produkcije i predstave.Pročitajte više o ciljevima, upisima, stručnom vodstvu, rasporedu nastavnih skupina, školarini i dr.  

Kazališni studio mladih u sezoni 2008/2009. pohađalo je preko 120 polaznika, od predškolske do srednjoškolske dobi, s područja cijele županije, raspoređenih u 8 nastavnih skupina. Najmlađe nastavne skupine, predškolce i prva dva razreda osnovne škole, vodile su Ana Krčar-Velimirović  i Renata Eldan. Nešto starije osnovce vodile su Barbara Rocco i Anđelka Rihtarić. Vlado Krušić vodio je najstarije osnovce i mlađe srednjoškolce. S najstarijom srednjoškolskom skupinom radila je Vesna Stilinović. Pročitajte više o prošlogodišnjim aktivnostima i pogledajte galeriju fotografija Kazališnog studija mladih.
Od četvrtka 15. do nedjelje 18. listopada 2009. održana je Revija Kazališnog studija mladih HNK u Varaždinu. Raspored izvedbi pojedinih skupina Studija pogledajte u rubrici Kalendar.