Premijera drame Hedda Gabler Henrika Ibsena u režiji Ksenije Krčar

Henrik IbsenU petak, 30. siječnja u 19,30 sati na Velikoj sceni ansambl HNK-a u Varaždinu premijerno će izvesti dramu Hedda Gabler slavnog norveškog dramatičara Henrika Ibsena u režiji Ksenije Krčar. Tekst je preveo Srećko Freundlich, a scenograf je Sven Stilinović, kostimografkinja Ida Križ Posavec Drašković, skladateljica Lucija Hraščanec, jezična obrada Ksenija Krčar, asistentica redateljice Ljiljana Bogojević, a asistentica kostimografkinje Žarka Krpan. U predstavi nastupaju: Jan Kerekeš (Jørgen Tesman), Hana Hegedušić (Hedda, njegova žena), Ljiljana Bogojević (Gospođica Juliana Tesman, njegova teta), Milica Manojlović (Gospođa Elvsted), Robert Plemić (Sudac Brack), Ivica Pucar (Ejlert Løvborg) 

Henrik Ibsen (1828., Skien – 1906., Oslo), jedan je od najznačajnijih europskih dramatičara 19. stoljeća. Svojim je dramama znatno pridonio afirmaciji norveške književnosti, kao i dramske književnosti uopće, dovodeći do vrhunca realizam i naturalizam u kazalištu te dajući izravan poticaj modernističkim pokretima. Književni rad započinje poezijom, a njegovu prvu dramu Katilina, objavljenu 1850. pod pseudonimom, kritika je nepovoljno ocijenila. Odlazi u Oslo (tadašnju Kristijaniju) na studij medicine, no već sljedeće godine postaje dramaturg i redatelj Norveškog kazališta u Berganu. U dramskom se radu još uvijek oslanja na danski romantizam sa željom da prikaže herojsku prošlost Norveške.

S Divljom patkom (1884) Ibsen postupno napušta društveno-socijalnu tematiku, kritiku građanskog morala i započinje istraživanje čovjeka kao duhovnog bića, unoseći u svoje drame sve više simbolističkih elemenata: Rosmersholm (1886), Gospođa s mora (1888), Hedda Gabler (1890), Graditelj Solness (1892), Mali Eyolf (1894), Jon Gabrijel Borkman (1897) i Kad se mi mrtvi probudimo (1899). (pročitajte cijelu biografiju Henrika Ibsena)

Gostovanje Volim Njofru Milana Grgića u režiji Stojana Matavulja

HNK u Varaždinu: Milan Grgić, Volim Njofru, red. Stojan MatavuljU subotu 31. siječnja u 20,00 sati na gostovanju u Malom Lošinju izvest će se  komedija Volim Njofru Milana Grgića u režiji Stojana Matavulja. Sponzor izvedbe u Zagrebu je Janaf. Predstava je premijerno izvedena 9. ožujka 2009. Scenografkinja je Ana Ogrizović, a za kostimografiju, dizajn svjetla i odabir glazbe zaslužan je Stojan Matavulj. Predstavu izvode Stojan Matavulj i Mirela Brekalo.

Volim Njofru, sjajna obiteljska duokomedija Milana Grgića, praizvedena je 1982. u zagrebačkom Kerempuhu, tadašnjemu Jazavcu, u režiji Darka Tralića, s nenadmašnim Ivom Serdarom u ulozi oca zatečenog iznenadnom preobrazbom svoje male djevojčice u samosvjesnu ženu koja najavljuje vjenčanje s tajanstvenim Njofrom. Izvedena je petstotinjak puta a vjerojatno bi na repertoaru ostala još puno godina da nije bilo prerane smrti tumača glavne uloge. Nakon nešto više od četvrt stoljeća, HNK u Varaždinu posiže ponovno za ovom majstorski napisanom igrom za dvoje vrsnih glumaca, dokazujući da su disfunkcionalne obitelji funkcionirale i daleko prije iznalaženja toga pojma. Svijet se dramatično mijenja, ali bit muško-ženskih odnosa i odnosa djece i roditelja ostaju isti.

Pogledajte
video zapis iz ove predstave
na YouTubeu.

HNK u Varaždinu: Milan Grgić, Volim Njofru, red. Stojan MatavuljMilan Grgić, hrvatski dramatičar, rođen je 1939. u Splitu, a umro 1997. u Zagrebu. Diplomirao je muzikologiju na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, Bio je urednik na Radio Zagrebu, a od 1964. i na Televiziji Zagreb. Od njegovih brojnih drama najveći su kazališni uspjeh postigle Hranjenik (1964) i Mali trg (1968). Istaknuo se i kao vrstan pisac vodvilja (Poljubi me Kato) te libretist mjuzikala Jalta, Jalta (1970), Ivan od leptira (1976), Car Franjo Josip u Zagrebu (1989) i Kralj je gol (1994). Kao scenarist najveći je uspjeh postigao predlošcima za filmove Hranjenik i Letači velikoga neba, a među televizijskim dramama posebno je odjeknula njegova Mala noćna muzika. Grgićevi televizijski serijali Veliki i mali i Maratonci postigli su gledanost kakva se danas ne može ni zamisliti.

Gostujuće izvedbe lutkarske predstave Ježeva kućica

Ježeva kućica

Lutkarska predstavu za djecu Ježeva kućica koju je prema motivima djela Branka Ćopića napisala Maja Sviben, a režirala Tamara Kučinović u subotu, 31. siječnja u 10,00 sati gostuje u Malom Lošinju, a u nedjelju, 1. veljače u 10,00 sati u Cresu.
Varaždinska premijera održana je 16. studenoga 2014. Predstava je nastala u koprodukciji Kazališne družine Pinklec iz Čakovca i Dječje i lutkarske scene HNK-a u Varaždinu, a premijerno je izvedena 14. listopada 2014. u Čakovcu. Scenografkinja je Mira Stanić, kreacija lutaka djelo je Mire Stanić, glazbu potpisuje Hrvoje Radnić, inspicijent je Sanjin Rožić, oblikovanje rasvjete potpisuje Tamara Kučinović. U predstavi nastupaju: Nikša Eldan (Ježurka Ježić), Karolina Horvat (Lija), Goran Guksić (Vepar), Davor Dokleja (Vuk), Bruno Kontrec (Medo). Predstava je namjenjena djeci predškolske dobi (starijoj od tri godine) i učenicima nižih razreda osnovne škole), a traje 45 minuta.
Ježeva kućicaJeževa kućica
„Po šumi, širom, bez staze, puta, Ježurka Ježić povazdan luta“ – uvodni su stihovi jedne od najpoznatijih dječjih pjesama Branka Ćopića, od kojih smo u lutkarskom istraživanju poput Ježurke pomalo odlutali u potragu za srećom. Naš Ježurka nije lovac kao u originalu, no očaranost prirodom slijedi ga i u njegovim kazališnim putešestvijama, a vesela životinjska družina na čelu s Lijom pretvorila se u ozbiljnu izviđačku jedinicu kojoj je cilj saznati što to Ježurku čini toliko sretnim u njegovom domu i mogu li oni dio te sreće prisvojiti. Naravno, nije sve tako jednostavno – Ježurka možda zaista zna od kojih se tajnih sastojaka sreća sklapa, no to ne znači da ju je za sebe uspio sastaviti. Kako bi svi zajedno saznali što Ježurku muči, a što ga čini sretnim, Medo, Vepar, Vuk i Lija morat će izaći na kraj s brojnim preprekama, ali i otkriti što zapravo sreća za njih znači. I najvažnije, možda će usput pomoći Ježurki da pronađe jedini sastojak koji mu nedostaje. To je o predstavi zapisao autorski tim.

arhiv VIJESTI

Pročitajte vijesti o proteklim događajima u