Premijera drame Svinje Tomislava Zajeca u režiji Damira Zlatara Freya

Svinje, HNK VžSvinje, HNK Vž

U subotu, 28. veljače u 20,00 sati na sceni Zvonimir Rogoz HNK u Varaždinu, održat će se premijera drame Svinje Tomislava Zajeca u režiji Damira Zlatara Freya. Uz režiju, Damir Zlatar Frey potpisuje i koreografiju, izbor glazbe, scenografiju i kostimografiju, dramaturginja je Vesna Đikanović, asistentica kostimografa je Žarka Krpan, suradnica-kostimografkinja je Ivana Bakal, a asistent scenografa i realizator scene Slaven Edvin Bot. U predstavi nastupaju Goran Guksić (Mala Ibru) i Matija Kezele (Ibru).

Dvije sestre na izoliranoj svinjogojskoj farmi žive idiličnim, seoskim životom. Starija je sestra potpuno posvećena svinjama i brizi za invalidnog oca kojeg za kaznu drži u šupi, dok mlađa provodi dane u traženju životne profesije koja bi joj pomogla u odlasku s farme u bolji život. Problemi za sestre nastaju u trenutku u kojem svinje počnu krepavati, u kojem invalidni otac poželi doći na vlastitu rođendansku proslavu, i u kojem, na kraju, leševi počnu izlaziti iz priručnog groblja napravljenog u ružičnjaku. Sestre se, pritisnute silnim brigama, počinju pitati isplati li se život prepun zločina i neobuzdanog nasilja. Drama „Svinje“ (2001.) Tomislava Zajeca do sad je uz praizvedbu u Vinkovcima (2003.) doživjela još dva uprizorenja, u Zagreu (2011.) i Ljubljani (2012).      
 

Svinje, HNK Vž

Svinje, HNK Vž

 

Smešna pripovest u dva dela Svoga tela gospodar u režiji Georgija Para

Svoga tela gospodar, foto: © GodarSvoga tela gospodar, foto: © Godar

U petak, 27. veljače u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu te u petak, 20. veljače u 19,30 sati na gostovanju u Kazalištu Virovitica u sklopu 11. VIRKAS-a izvest će se predstava Svoga tela gospodar rađena po noveli Slavka Kolara. Tu „Smešnu pripovest u dva dela; vu četiri dogodov obdelal (režirao) je Georgij Paro. Autorski tim čine i dramaturg Marijan Varjačić, scenograf Aljoša Paro, kostimografkinja Jadranka Tomić, autor scenske glazbe Dragutin Novaković – Šarli, kompjutersko aranžiranje i snimanje glazbe djelo je Petra Eldana, jezični suradnik je Ljubomir Kerekeš, a asistentica redatelja Hana Hegedušić. Predstava Svoga tela gospodar premijerno je izvedena 12. studenoga 2014. na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu.

U predstavi nastupaju: Ljubomir Kerekeš (Jakob Pavunčec), Sunčana Zelenika Konjević (Bara, njegova žena), Jan Kerekeš (Iva, sin), Monika Roth / Nikolina Hercerg (Marica, kći), Darko Plovanić (Deda Markan), Zdenko Brlek (Jura Brezović – Amerikanec), Ljiljana Bogojević (Kata, njegova žena), Hana Hegedušić (Roža, kći), Nikolina Herceg / Monika Roth (Janica, kći), Ozren Opačić (Joža, sin), Mirela Videk (Ljuba, sneha) i Mirjana Sinožić (Marena, suseda).
Svoga tela gospodar, foto: © GodarSvoga tela gospodar, foto: © Godar
Slavko Kolar (1891.-1963.) pripada međuratnoj generaciji hrvatskih pisaca koji su u realističkoj tradiciji pisali o svojoj svakodnevici. Služeći se originalnim humorističko-satiričkim izrazom, svakodnevnim, kajkavskim jezikom, Kolar vješto analizira međuljudske odnose, psihološki nijansira pojedinca u njegovim životnim nevoljama, kao i njegove mane: pohlepu, bešćutnost, zavist… Najpoznatija Kolarova djela su Breza (1928) i Svoga tela gospodar (1931), oba adaptirana za film i kazalište.

U djelu Svoga tela gospodar, u scenskoj adaptaciji Georgija Para, ujedno i redatelja predstave, možemo prepoznati svu tragikomiku gramziva života. Mladi je Iva skrivio uginuće krave Rumenke, jedinog blaga u obitelji, pa ga otac Jakob ženi starijom, nelijepom i k tome šepavom Rožom iz bogate obitelji, kako bi u miraz dobio junicu. Iva pristaje na ženidbu bez ljubavi, ali brak ne konzumira, jer je „svoga tela gospodar“. Roža pak, uz pomoć coprije pokušava steći naklonost muža, ali je otkrivena u naumu, pa umjesto nježnosti, dobije batine. „Barem po batinama“, reći će Roža, „znat ću da sam mu žena“.

Izvedba kajkavske komedije Bogi Ivač – Znova

Bogi Ivač znovaBogi Ivač znova

Bogi Ivač znovaU četvrtak, 5. ožujka u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz bit će izvedena predstava Bogi Ivač – Znova (srednjovjekovne francuske farse na kajkavskom). Tekst je s francuskog preveo Vladimir Gerić koji je i scenograf predstave, redatelj je Ljubomir Kerekeš koji je iautor adaptacije teksta te kostimograf. Autor kajkavizacije je Tomislav Lipljin, songove je skladao Dragutin Novaković Šarli, a asistent redatelja je Jan Kerekeš. Premijera je održana 20. prosinca 2013. na sceni Zvonimir Rogoz.

Bogi Ivač – Znova je u utorak, 3. lipnja izveden u sklopu humanitarne akcije Grada Varaždina za pomoć poplavljenim područjima Hrvatske. Predstava je, u sklopu ovogodišnjeg 21. Festivala glumca, trebala biti izvedena 20. svibnja u Županji, no kako je zbog izvanrednog stanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji Festival prekinut, predstava je umjesto u Slavoniji izvedena za Slavoniju.
Prihod od prodanih ulaznica namijenjen je poplavom pogođenim područjima.

Jedna od najpoznatijih, najbolje posjećenih i najdugotrajnijih predstava HNK-a u Varaždinu, vraća se u punom sjaju. Naravno, radi se o predstavi Bogi Ivač – Znova. Ljubomir Kerekeš okupio je glumačku ekipu koja će obnoviti kajkavsku erotsku komediju Bogi Ivač i opravdati dodatak Znova u sklopu kojeg se nalazi niz novih, aktualnih i duhovitih situacija. Predstava je svakako za odrasle jer obiluje lascivnim scenama. U predstavi nastupaju: Jan Kerekeš (Bogi Ivač), Sunčana Zelenika Konjević (Micika), Ljubomir Kerekeš (Ivačev otac) i Mirjana Sinožić (Ivačeva mati) i Mitja Smiljanić (Fičfirič).

Izvedba Gozbe, autorskog projekta Olje Lozice

Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Olja Lozica, Gozba, red. Olja Lozica, foto: © GODAR

U petak, 6. ožujka 2015.u 19,30 sati  na repertoaru HNK u Varaždinu je predstava Olje Lozice Gozba. U autorskoj ekipi su uz redateljicu Olju Lozicu i dramaturg Matko Botić, scenograf Stefano Katunar, kostimografkinja Žarka Krpan, oblikovatelj svjetla Marino Frankola, pomoćnica scenografa Ana Buković, izbor glazbedjelo je Olje Lozice, a za obradu glazbe i zvukove zadužen je Matko Botić. U predstavi nastupaju: Zdenko Brlek, Matija Kezele, Marija Krpan, Beti Lučić, Darko Plovanić, Marinko Prga, Barbara Rocco, Gordana Slivka, Mitja Smiljanić i Zvonko Zečević.
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Olja Lozica, Gozba, red. Olja Lozica, foto: © GODARHrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Olja Lozica, Gozba, red. Olja Lozica, foto: © GODAR
Novi projekt autorice i redateljice Olje Lozice nastavlja tamo gdje je repetitivnim egzistencijalnim očajem utihnula njena predstava Sada je, zapravo, sve dobro Zagrebačkog kazališta mladih. Zagrebačka predstava ocrtavala je aktualni duh vremena kao gorku impresiju stanja, bez pokušaja detekcije socio-političkih razloga koji su do toga doveli i duhovne klime koja takvo stanje osigurava. Nova avantura u koju je Olja Lozica, uz svoj autorski tim, pozvala i glumački ansambl Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, uz horizontalni presjek svakodnevnih posljedica prevladavajućeg stanja uma, pokušava obuhvatiti i vertikalno usmjereno istraživanje pripadajućih uzroka.

Prostor koji napučuju likovi ove predstave svečano je mjesto gozbe, interijer u kojem je od presudne važnosti biti primijećen, zablistati u punom izvanjskom sjaju, pa ako treba i preko granice vlastitih mogućnosti. Likovi na početku gozbe, modno dotjerani i namirisani, zadovoljni su činjenicom da žive u najboljem od svih svjetova. U što će se to varljivo zadovoljstvo pretvoriti do kraja predstave? Pročitajte cijeli tekst dramturga predstave Matka Botića

Pričaj mi o Gorkome prema autobiografskim romanima Mani Gotovac

Mani Gotovac, Pričaj mi o GorkomeMani Gotovac, Pričaj mi o Gorkome

utorak, 10. ožujka u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz biti će izvedena predstava Pričaj mi o Gorkome. Predstava je nastala prema dvama autobiografskim romanima Mani Gotovac, Fališ mi, koja je na scenu iznjedrila autoričinu ljubavnu priču s „čovjekom njezina života". Predstava je praizvedena 11. listopada 2012. na sceni Zvonimir Rogoz u varaždinskom HNK. Glume Hana Hegedušić kao mlada Mani, nova naratorica Mirjana Sinožić.(alternacija Lele Margitić), dok je uloga Gorkog pripala Robertu Plemiću.

Mani Gotovac, Pričaj mi o Gorkome, plakat predstaveU bilješci autorica Mani Gotovac je zapisala: "Kada je predstavljena moja prva prozna knjiga Fališ mi, zima, proljeće u Profilovoj knjižari, kazališni prijatelji su primijetili:
- Pa to ti je za teatar. Hoćeš li adaptirati?
- Ne pada mi ni na kraj pameti. Dosta mi je teatra, zauvijek mi je dosta teatra, odgovorila sam.

Godinu dana kasnije našla sam se kao član žirija na festivalu Zlatni lav u Umagu. Među brojnim predstavama bila je na programu i Ljepotica iz Leenanea iz Varaždina. Odmah me sa scene zapahnula pojava dvoje mladih glumaca. Ona i On. Nisam ih prepoznala, činilo se kao da ne znam tko su, ni kako se zovu. „To su dobri glumci.“ – šapnula sam Sibili. Ali nije se radilo o tome. Ne o tome. Oni su se usuđivali riskirati na sceni kao da im život ovisi jedno o drugome. Oni su bili par.

Odgovarali su njih dvoje jedan drugome, mogli bi biti zajedno i u životu. Zamišljala sam ih kako na sceni upadaju u erotično polje gdje je teško sačuvati živu glavu. I kako godinama čeznu jedan za drugim i kada se ne vide i kada ih nema. Vidjela sam da su u žudnji, i u onim malobrojnim prizorima, baš kao i u trenucima života, kada su stvarno zajedno. Podsjećali su me na Gorkoga i mene. " Pročitajte cijeli tekst.         

Pogledajte
video zapis iz predstave
na YouTubeu.

Predstava Pričaj mi o Gorkome medijski je iznimno dobro praćena a u nastavku, klikom na ime medija ispod slike, možete pogledati neke od objavljenih tekstova.

Jutarnji list               Danas.hr                    Novi list                  Dayline.info             t.portal                  Varaždinske vijesti 
   

arhiv VIJESTI

Pročitajte vijesti o proteklim događajima u