Gostovanje SLJG iz Celja na Sceni Rogoz s predstavom Grčevi

Slovensko ljudsko gledališče iz Celja s predstavom Mikea Bartletta Grčevi (Contractions) u prijevodu i režiji Jure Novaka

U srijedu, 23. travnja u 20 sati na Sceni Zvonimir Rogoz gostuje Slovensko ljudsko gledališče iz Celja s predstavom Mikea Bartletta Grčevi (Contractions) u prijevodu i režiji Jure Novaka. Suradnica za prijevod i dramaturginja je Urška Brodar, scenografkinja Urša Vidic, kostimografkinja: Mateja Benedetti, autori glazbe Tibor Mihelič Syed, Polona Janežič, a glume Pia Zemljič i Minca Lorenci. Predstava traje 1 sat i 10 minuta bez stanke.

Višestruko nagrađivan suvremeni britanski dramatičar Mike Bartlett (1980, Oxford) jedan od najsvježijih, pronicljivih i oštrih mladih autora, koji se u svojem pisanju osvrće na probleme suvremenog društva. U britanskom tjedniku The Stage nazvali su ga "jednim od najzanimljivijih novih talenata, koji se pojavio u zadnji čas".

Slovensko ljudsko gledališče iz Celja s predstavom Mikea Bartletta Grčevi (Contractions) u prijevodu i režiji Jure NovakaDrama Grčevi, sastavljena iz četrnaest kratkih prizora, koji razotkrivaju odnos između nadređene i zaposlene u poduzeću, u središte pažnje stavlja problem sve većeg uplitanja poslodavca i poduzeća u osobni život zaposlenika. Emma, koja je prije kratkog vremena počela raditi u poduzeću, dolazi na sastanak svojoj poslodavki. Na oko nedužan sastanak  ubrzo se pokaže kao fatalan. Emma je u svojom poslu uspješna, poštuje svoju šeficu i pod svaku cijenu želi zadržati posao. Šefica od Emme zahtjeva da na glas pročita svoj ugovor o zaposlenju, gdje je jasno zapisano da na poslu ne smije imati sastanke privatne prirode ili susrete s kolegama, koji bi lako doveli do ljubavne ili seksualne veze. Ukoliko do takvih odnosa dođe, zaposlenici su ih dužni javiti svojim kolegama. Problem se pojavi kad šefica sazna da je Emma s jednim kolegom bila na kavi. Ona misli da Emma krši ugovor o radu.

Slovensko ljudsko gledališče iz Celja s predstavom Mikea Bartletta Grčevi (Contractions) u prijevodu i režiji Jure NovakaKroz četrnaest kratkih slika, napisanih jezgrovitim, jasnim i brzim dijalozima Mike Barlett nam prikazuje hladnu sliku krutog korporativnog svijeta u kojem su zaposlenici podvrgnuti miješanju nadređenih u njihov privatan život i intimu, odnosno, u strahu da ne izgube posao dozvoljavaju nadređenima da se brutalno umiješaju u njihov život. Kroz tijek drame postajemo svjedoci sve jačem i neljudskom miješanju i ponižavanju na radnom mjestu. Nadređena, hladna i nepristupačna potpuno je predana poduzeću bez osjećaja za čovjeka. Emma, u strahu za svoje radno mjesto postaje lutka u njenim rukama i potpuno se odriče vlastitog života. Predstava otvoreno, drsko i provokativno progovara o odnosima i mobingu na radnom mjestu. Mike Barlett je majstor brzog, oštrog dijaloga, odlikuje ga apsurdan crni humor i mnoge spretne igre riječima koje u neljudskom prikazu odnosa na radnom mjestu donose trpki i nagrizajući humor.

Pričaj mi o Gorkome prema autobiografskim romanima Mani Gotovac

Mani Gotovac, Pričaj mi o GorkomeMani Gotovac, Pričaj mi o Gorkome

U utorak, 22. travnja u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz možete pogledati predstavu Pričaj mi o Gorkome. Predstava je nastala prema dvama autobiografskim romanima Mani Gotovac, Fališ mi, koja je na scenu iznjedrila autoričinu ljubavnu priču s „čovjekom njezina života". Predstava je praizvedena 11. listopada 2012. na sceni Zvonimir Rogoz u varaždinskom HNK. Glume Hana Hegedušić kao mlada Mani, nova naratorica Judita Franković (alternacija Lele Margitić), dok je uloga Gorkog pripala Robertu Plemiću.

Mani Gotovac, Pričaj mi o Gorkome, plakat predstaveU bilješci autorica Mani Gotovac je zapisala: "Kada je predstavljena moja prva prozna knjiga Fališ mi, zima, proljeće u Profilovoj knjižari, kazališni prijatelji su primijetili:
- Pa to ti je za teatar. Hoćeš li adaptirati?
- Ne pada mi ni na kraj pameti. Dosta mi je teatra, zauvijek mi je dosta teatra, odgovorila sam.

Godinu dana kasnije našla sam se kao član žirija na festivalu Zlatni lav u Umagu. Među brojnim predstavama bila je na programu i Ljepotica iz Leenanea iz Varaždina. Odmah me sa scene zapahnula pojava dvoje mladih glumaca. Ona i On. Nisam ih prepoznala, činilo se kao da ne znam tko su, ni kako se zovu. „To su dobri glumci.“ – šapnula sam Sibili. Ali nije se radilo o tome. Ne o tome. Oni su se usuđivali riskirati na sceni kao da im život ovisi jedno o drugome. Oni su bili par.

Odgovarali su njih dvoje jedan drugome, mogli bi biti zajedno i u životu. Zamišljala sam ih kako na sceni upadaju u erotično polje gdje je teško sačuvati živu glavu. I kako godinama čeznu jedan za drugim i kada se ne vide i kada ih nema. Vidjela sam da su u žudnji, i u onim malobrojnim prizorima, baš kao i u trenucima života, kada su stvarno zajedno. Podsjećali su me na Gorkoga i mene. " Pročitajte cijeli tekst.         

Pogledajte
video zapis iz predstave
na YouTubeu.

Predstava Pričaj mi o Gorkome medijski je iznimno dobro praćena a u nastavku, klikom na ime medija ispod slike, možete pogledati neke od objavljenih tekstova.

Jutarnji list               Danas.hr                    Novi list                  Dayline.info             t.portal                  Varaždinske vijesti 
   

Predstava Ruke po Ranku prema noveli Ruke Ranka Marinkovića

Ruke po RankuRuke po Ranku

U srijedu, 23. travnja u 10,00 i 12,00 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu za škole će se izvesti predstava Ruke po Ranku Vesne Kosec-Torjanac. Predstava u utorak, 8. travnja gostuje u Gradskom kazalištu Požega. Praizvedba predstave bila je 22. veljače 2013. u Visu. Ruke po Ranku temeljene su na noveli Ruke Ranka Marinkovića, a motivski se dotiče i Marinkovićevih novela Mrtve duše i Zagrljaj. Predstava je praizvedena u sklopu programa obilježavanja 100. obljetnice rođenja Ranka Marinkovića (22. veljače 1913.).
Ruke po Ranku
U glumačkoj igri, Sunčana Zelenika Konjević, Katarina Arbanas i Goran Guksić, služeći se različitim scenskim tehnikama: sjenama, tzv. crnim teatrom, projekcijama, lutkarskom animacijom, pijeskom i dr., uz pomoć vještih ruku Petra Eldana na klaviru, pokušat će od motiva u kontemplativnom Marinkovićevu rukopisu stvoriti živu kazališnu priču. Redatelj je Dubravko Torjanac, scenograf i autor lutaka Ivan Duić, dramaturginja Vesna Kosec-Torjanac, a skladatelj Petar Eldan.

Ranko MarinkovićIako je motiv ruku prisutan u svakoj noveli Marinkovićeve zbirke Ruke (objavljene 1953), u Rukama su Lijeva i Desna autonomni likovi pomoću kojih autor postavlja epistemološka i ontološka pitanja u svom osebujnom doživljaju stvarnoga svijeta, problematizira smisao ljudske egzistencije, smisao sebe, smisao pisanja i uopće stvaranja. Lijeva je simbol iskonskog porijekla, nježnosti, osjećajnosti, podređena Desnoj koja je forma, civilizacija, razum, Demiurg i ljudski ponos. Raspolućenost čovjeka između stvaranja i razaranja, između humanog i degradacije ljudskog, moderna je varijacija erazmovske pohvale ljudske ludosti. Ironijskim propitivanje zbilje pomoću personaliziranih ljudskih udova pomaknuo je stvarni svijet prema svijetu groteske i apsurda. Pročitajte cijeli tekst.

Čehovljev Višnjik u režiji Borisa Kobala

Višnjik, fotografija s probe, foto: Darko Gorenak Godar

U četvrtak, 24. travnja u 19,30 sati te za škole u petak 25. travnja u 10,00 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu bit će izvedena predstava Višnjik Antona Pavloviča Čehova u režiji Borisa Kobala. Djelo je preveo Vladimir Gerić, dramaturginja i asistentica redatelja je Vesna Kosec-Torjanac, scenografkinja Urša Vidic, skladatelj Petar Eldan, kostimografkinja Belinda Radulović, koreograf Staša Zurovac, suradnica za cirkuske vještine Iva Peter-Dragan, a asistentica kostimografkinje Žarka Krpan. Premijera je održana 14. ožujka 2014.

Višnjik, fotografija s probe, foto: Darko Gorenak GodarU predstavi nastupaju: Barbara Rocco (Ranjevska, Ljubov Andrejevna), Karolina Horvat (Anja, njezina kći), Katarina Arbanas (Varja, njezina pokćerka), Hana Hegedušić (Dunjaša, sobarica),  / Sunčana Zelenika Konjević (Charlota Ivanovna, guvernanta), Robert Plemić (Gajev, Leonid Andrejevič, brat Ranjevske), Ivica Pucar (Lopahin, Jermolaj Aleksejević), Goran Guksić (Trofimov, Pjotr Sergejevič, student), Zvonko Zečević (Simeonov-Piščik, Boris Borisovič / Epihodov, Semjon Pantelejevič), Zdenko Brlek (Firs, lakaj), Ozren Opačić (Jaša, mladi sluga), Ana Torjanac / Inka Eldan (Ranjevska, Ljubov Andrejevna, djevojčica)

Višnjik počinje povratkom Ljubove Andrejevne Ranjevske i njezine kćeri Anje iz Pariza na staro imanje koje je pod hipotekom. Višnjik i kuća za nekoliko mjeseci će biti prodani na aukciji. Lopahin, bogati i uspješni trgovac, koji želi posjeći višnjik i izgraditi vikendice, kupuje imanje na dražbi. Drama završava odlaskom Ranjevske i njezinog brata Gajeva te sječom višnjika. Višnjik je simbol jedne obitelji i klase koja polako propada. Višnjik je praizveden na Čehovljev rođendan 17. siječnja 1904., a glavnu žensku ulogu Ranjevske igrala je autorova supruga Olga Knipper. No, izvedbom je Čehov bio nezadovoljan jer je Višnjik naslovio kao komediju, a K.S. Stanislavski i V. Nemirovič Dančenko su ga postavili kao tragediju. Predstava svejedno doživljava veliki uspjeh u Moskvi i Sankt Petersburgu.

Dramski klasik, ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, umro je 1904. godine. Sto i deset godina nakon toga, tridesetak godina nakon posljednjeg uprizorenja Čehova  u HNK-u u Varaždinu, publika će moći uživati u lepezi zanimljivih, nama bliskih likova, koji će pobuditi različite emotivne reakcije: od smijeha do melankolije. Nadamo se značajnom broju repriza u slobodnoj prodaji i za srednjoškolce kojima je to neizostavno lektirno štivo.

Nove izvedbe Kraljevića i prosjaka Marka Twaina za škole

Kraljević i prosjak, red. Dubravko Torjanac

U utorak, 29. travnja u 10,00 sati i u srijedu, 30 travnja u 10,00 sati Dječja i lutkarska scena HNK u Varaždinu za škole će izvesti predstavu Kraljević i prosjak, adaptaciju romana američkog klasika Marka Twaina u režiji Dubravka Torjanca, premijerno izvedenu 9. veljače 2014. U dinamičnoj igri četvero glumca (Filip Eldan, Nikša Eldan, Mirjana Sinožić i Zdenko Brlek) interpretiraju dvadesetak različitih uloga, a dodatni šarm predstavi daju songovi (tekstovi Vesne Kosec-Torjanac, glazba Dragutin Novaković Šarli). Scenograf i kostimograf je Ivan Duić, a autor dramatizacije i redatelj Dubravko Torjanac.
Kraljević i prosjak, red. Dubravko TorjanacKraljević i prosjak, red. Dubravko Torjanac
Istoimena predstava praizvedena je 1995. godine i u dvadeset godina postojanja Dječje i lutkarske scene najizvođenija je predstava za djecu s čak 133 izvedbe. Kraljević i prosjak priča je o dvojici dječaka, kraljeviću Edwardu i Tomu, neželjenom sinu siromašnog skitnice. Zbog sličnosti, igrom slučaja, prosjak Tom nađe se na engleskom dvoru, a kraljević na smetlištu. Priča o zamjeni društvenih uloga, pri čemu se ne mijenja čovjekov karakter i srce, puna je plemenitih pouka.

Magija kazališta – gostovanje Stilskih vježbi

Kazalište Planet Art, Zagreb: Raymond Qieneau, Stilske vježbe, red. Tomislav RadićU srijedu, 30. travnja 2014. u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu gostuje Kazalište Planet Art s predstavom Stilske vježbe Raymonda Queneaua redatelja Tomislava Radića te izvedbi Lele Margetić i Pere Kvrgića.

Stilske vježbe Raymonda Qieneaua svojevremeno su poslužile kao predložak redatelju Tomislavu Radiću za veoma uspjelu predstavu. Predstava je fenomen u svjetskim razmjerima, jer riječ je o najdulje izvođenoj predstavi na svijetu s istom glumačkom postavom. Pero Kvrgić i Lela Margitić predstavu su svojom virtuoznošću poveli i u svjetsku kazališnu povijest.

Stilske vježbe najsjajniji su predstavnik iznimne kazališne ere, po kazališnoj i glumačkoj kvaliteti već punih četrdeset godina pripadaju u sam vrh svjetske kazališne produkcije. U predstavi je riječ o običnoj zgodi iz svakodnevnog života koja u tumačenju vrsnih glumaca na dvadesetak različitih načina postaje vrhunska komedija, burleska koja oduševljava, mami smijeh te oduševljava glumačkom virtuoznošću. Mogli bismo reći da su Stilske vježbe upravo ono što se naziva – magijom kazališta! To je predstava koja će jednako oduševiti pasioniranu kazališnu publiku, kao i učenike srednjih škola koji se prvi put susreću s kazalištem. Predstava je to za sve generacije koja stvara kazališnu publiku.

Premijerno izvedena predstava No logo opera

No logo operaU petak, 11. travnja 2014. na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu održana je premijera predstave No logo opera, hrvatsko-njemačke Opera(tion) u podzemljima Europe nastale u produkciji VRUM-a & kainkollektiva te u koprodukcij s HNK-om u Varaždinu, Koncertnim uredom Varaždin, CIU Varaždin, udrugom Domino te Ringlokschuppen Mülheim i Forum Freies Theater.
Koncept, režiju i koreografiju potpisuju Sanja Tropp Frühwald, Mirjam Schmuck i Fabian Lettow. Autor tekstova je Fabian Lettow, originalne glazbe Damir Šimunović, a scenu i kostime osmislila je Zdravka Ivandija Kirigin. Asistentica kostimografkinje je Ana Fucijaš, asistentica scenografkinje Maja Patafta, videa Dragan Đokić, fotografija Petar Borovec, grafičkog dizajna Maja Patafta, producent Kirsten Möller, asistentica produkcije Ina Sladić, a za odnose s javnošću zadužena je Mia Horvat.

No logo operaKoji je zvuk pucanja svijeta po šavovima koji ga drže zajedno? Odgovor na to pitanje pokušavaju pronaći članovi međunarodnog umjetničkog projekta No Logo Opera(tion). Autori su se, između ostalog, nadahnuli knjigom kanadske novinarke Naomi Klein No Logo u kojoj autorica opisuje tamnu stranu blistave vanjštine kulture brandova i ispraznost logotipova, gdje ostaju bezimenima sve zone izvan centara u kojima ljudi i priče neprimjetno i nečujno nestaju. Ansambl je sastavljen od hrvatskih i njemačkih umjetnika, suvremenih plesača Ane Mrak i Brune Isakovića, glumca Tilla Frühwalda, opernih pjevača Kerstin Pohle i Floriana Laussa te gudačkog kvarteta kojeg čine članice Zagrebačkog orkestra mladih Jasmina Bojić, Paola Bralić, Katarina Kutnar / Kristina Mrčela i Sara Parađiković. U suradnji s umjetnicima iza pozornice, ansambl slijedi tragove odjevnih predmeta i ljudi u globaliziranim podzemljima, ničijoj zemlji i gradovima duhova jugoistočne Europe.

U baroknom Varaždinu istražuju se preklapanja naizgled nespojivih krajnosti – balkanski supermodeli, bivši zaposlenici nekadašnjih industrijskih tekstilnih giganta, transvestiti na poslijeratnom partiju u podzemnom skloništu, posrnuli buntovni anđeli sa slike Pietera Brueghela starijeg te konačno i vojska bezimenih koji su svoj identitet izgubili na pragu 21. stoljeća. Na sceni se (re)konstruira „suvremena barokna opera“, prividno spajajući krajnosti vremena i prostora te dajući imena i glasove bezimenima i ušutkanima koji stoje u pozadini europskog tržišta razmjene robe i ljudi. „You might not see things yet on the surface, but underground, it's already on fire.“ (Naomi Klein, No Logo).
Pogledajte video najavu predstave.

Gostovanja predstava HNK u Varaždinu u drugim gradovima



Glorija Ranka Marinkovića na Marulićevim danima u Splitu

GlorijaGlorija

Predstava Glorija Ranka Marinkovića u režiji Damira Zlatara Freya bit će u nedjelju, 27. travnja u 20,00 sati izvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu Split u sklopu 24. Marulićevih dana. Dramaturginja predstave je Željka Udovičić Pleština, koreografiju, scenografiju i izbor glazbe potpisuje Damir Zlatar Frey, kostimografi su Desanka Janković i Damir Zlatar Frey, oblikovatelj svjetla Tomaž Bezjak, asistent redatelja Manuel Kaučić, a asistent scenografa Goran Šaponja. Predstava je nastala u koprodukciji HNK-a u Varaždinu i Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula u kojem je i premijerno izvedena u petak, 8. ožujka 2013..

U predstavi nastupaju: Helena Minić (Sestra Magdalena, Glorija, Jagoda), Mijo Pavleko (Rikardo Kozlović (Floki Flèche)), Zvonko Zečević (Biskup, konferansje i krotitelj životinja u cirkusu), Ivica Pucar (Don Jere, biskupov tajnik), Jan Kerekeš (Don Zane, bibliotekar), Zdenko Brlek (Don Florijo, kanonik), Robert Ugrina (Toma, crkvenjak, Toni, clown), Sofija Cingula (Majka), Robert Karanfilov, Nikola Racan (Clowni)



             Kazaliste.hr                               Novi list                                        Gloria                                  Ženska posla   

AKTUALNE NAGRADE I PRIZNANJA

Sunčana Zelenika Konjević nagrađena na Gumbekovim danima

Sunčana Zelenika Konjević u predstavi Bogi Ivač - ZnovaSvečanom dodjelom nagrada i projekcijom filma Jeste li bili u Zagrebu gospodine Cabaret Igora Mrduljaša i Tahira Mujčića 1. travnja 2014. u Zagrebu je zatvoren 7. međunarodni festival cabareta i komedije Gumbekovi dani.

Žiri je Gumbeka za najbolju žensku ulogu dodijelio glumici Sunčani Zeleniki Konjević za ulogu Micike u komediji Bogi Ivač – Znova u režiji Ljubomira Kerekeša i produkciji varaždinskog HNK-a te Kerekeš teatra.
“Sunčana Zelenika Konjević pokazala je vrhunsko komičarsko umijeće u rasponu od licemjerno hinjene naivke do pohotne žene koja vlada muškarcima“ – obrazložio je žiri.

VARAŽDINSKI HNK POSTAO NACIONALNO KAZALIŠTE

Nakon dvodnevne rasprave, zastupnici u Hrvatskom saboru 27. rujna 2013. su izglasali prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kazalištima prema kojem će Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu ravnopravno stati uz bok onima u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci.

Tri kavaljera frajle Melanije nominirane za tri Nagrade hrvatskog glumišta

Tri kavaljera frajle MelanijePredstava Tri kavaljera frajle Melanije Miroslava Krleže u režiji Georgija Para i izvedbi HNK-a u Varaždinu bila je nominirana za tri Nagrade hrvatskog glumišta 2013.:

– za najbolja umjetnička ostvarenja – Drama:– Glavna ženska uloga nominirana je HANA HEGEDUŠIĆ za ulogu Melanije Krvarić
– za najbolja umjetnička ostvarenja – Drama:– Glavna muška uloga nominiran je MARINKO PRGA za ulogu Marijana Ksavera
– za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave nominiran je GEORGIJ PARO za scensku adaptaciju Tri kavaljera frajle Melanije

10 premijera i 20 repriza u sezoni 2013/2014. i 140. obljetnica otvaranja zgrade

Zgrada HNK u Varaždinu danas, Photo PlovanićHNK u Varaždinu u sezoni 2013/2014. planira izvesti deset premijera. Na početku sezone, 24. rujna 2013. održana je i svečanost povodom 140. obljetnice otvorenja zgrade Kazališta. U foyeru Velike koncertne dvorane je izveden program pod nazivom 1873. - San o kazalištu u režiji Ksenije Krčar.

Na Velikoj sceni biti će premijerno izvedne predstave: Filumena Marturano Eduarda De Filippa u režiji Same M. Streleca (u listopadu 2013.), Višnjik Antona Pavloviča Čehova u režiji Borisa Kobala (u ožujku 2014.), Hedda Gabler Henrika Ibsena u režiji Ksenije Krčar (u svibnju 2014.) te autorski projekt Olje Lozice pod radnim naslovom Slažem se, ali... u režiji Olje Lozica (u lipnju 2014.).

Na Sceni Zvonimir Rogoz biti će premijerno izvedne predstave Šah brat Vittorija Franceschija u režiji Jerneja Kobala (u listopadu 2013.), Bogi Ivač - znova, srednjovjekovne francuske farse u režiji Ljubomira Kerekeša (u prosincu 2013.) Ručni rad Jean-Claudea Danauda u režiji Ksenije Krčar (u veljači 2014.).

Na Dječjoj i lutkarskoj sceni HNK u Varaždinu (na Velikoj sceni) biti će premijerno izvedne predstave I ti ljubav nekom daj Vesne Parun u režiji Ladislava Vindakijevića (u studenom 2013.), Kraljević i prosjak Marka Twaina u režiji Dubravka Torjanca (u veljači 2014.) i Romeo i Julija Williama Shakespeare u režiji Dubravka Torjanca (u travnju 2014.).
 
REPRIZE u sezoni 2013. / 2014.: 
  
Velika Scena:

1. R. Marinković, Glorija

2. M. Krleža, Tri kavaljera frajle Melanije
3. T. Kacarov, Za samo jedan dan
4. R. Schimmelpfennig, Arapska noć
5. T. M. Plaut, Komedija o loncu         
6.  M. Zupančić, Igra parova 
7.  Lj. Kerekeš, Ufuraj se i pukni


Scena Zvonimira Rogoza:

1. M. Gotovac, Pričaj mi o Gorkome

2. V.K.Torjanac, Ruke po Ranku
3. M. Von Mayenbourg,  Ružni
4.  M. Grgić, Volim Njofru             
5.  N. Mitrović, Familija u prahu                                                       
6.  M. Krleža,  Lamentacije Valenta Žganca

7.  J. K. Novak, Singerica Cabaret
8.  Lj. Kerekeš, Skupština
9.  Lj. Kerekeš, Debitanti
10. M. Kelek, Dimnjačar


Dječja i lutkarska Scena HNK U Varaždinu:       
1. R. Žulj, Snjeguljica mora umrijeti
2. K. Krčar, Čarobnica Berta, Maks i mala princeza
3. I. B. Mažuranić,  Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica
HNK u Varaždinu zadržava pravo izmjene programa.

Izdvajamo iz premijernog programa prethodne sezone:

Balet Romeo i Julija Shakespearea, Prokofjeva i Sečaka izveden u Varaždinu

Romeo i Julija

U Koncertnoj dvorani HNK-a u Varaždinu u ponedjeljak, 1. srpnja 2013. u 21,00 sat je izveden balet u tri čina Romeo i Julija rađen prema literarnom izvorniku Williama Shakespearea na glazbu Sergej S. Prokofjeva te u režiji i koreografiji Svebora Sečaka. Balet je nastao u koprodukciji Drame HNK-a u Varaždinu i Baletne trupe Croatia, a izvedba traje do dva sata i ima jednu stanku. U naslovnim ulogama nastupaju Edina Pličanić i Dmitrij Timofejev, dok u ostalim ulogama nastupaju prvaci, solisti i članovi Baleta HNK-a u Zagrebu, polaznici Škole za klasični balet iz Zagreba i Baletnog studija Vindija iz Varaždina te Zdenko Brlek, glumac HNK-a u Varaždinu.

Edina Pličanić kao JulijaU Riječi koreografa Svebor Sečak je napisao: „Romeo i Julija Sergeja S. Prokofjeva jedan je od centralnih narativnih baleta 20. stoljeća. Njegovo premijerno izvođenje u Rusiji 1940. godine u koreografiji Leonida Lavrovskog spojilo je istočni i zapadni pravac umjetničkog razmišljanja tog vremena te je stvoreno baletno djelo čija je jasna struktura poslužila kao osnova za mnoge kasnije verzije. Shakespeare, Prokofjev i Lavrovski nisu imali samo prethodnike, nego i sljedbenike koji su ovaj balet učinili živim i aktualnim do danas. Postavljanje baleta Romeo i Julija bila je tema mog magistarskog rada, tako da sam analizirao nekoliko koreografskih pristupa istog dramskog libreta i partiture, kao proizvod različitih povijesnih, stilskih i društvenih perspektiva. Od MacMillana i Cranka do suvremenih postmodernih koreografa gotovo da i nema renomiranog koreografa koji se nije okušao u postavljanju svoje verzije tog naslova. Ovo nije moja prva verzija tog baleta – u kolovozu 2012. za 40. obljetnicu Bermuda Civic Balleta izvedena je moja koreografija baleta Romeo i Julija.

Smatrajući ovaj naslov idealnim za obilježavanje ulaska Republike Hrvatske u europsku zajednicu naroda, odlučio sam za ovu priliku načiniti posebnu verziju koreografije smještenu u prostor koncertne dvorane HNK u Varaždinu te režijski iskoristiti njezine arhitektonske mogućnosti u prikazu mjesta radnje – veronskih ulica i trgova, Julijinog balkona i sobe, itd. Stvarajući koreografiju imao sam na umu kontrast između komedije i tragedije, Shakespeareove pjesničke slike, kao i bogatstvo jezika kao što je proza, slobodan stih, sonet..., koje sam pokušao predstaviti tradicionalnim vokabularom klasičnog baleta, kao i kratkim referencama na pantomimu, karakterne i povijesne plesove. Koreografski izraz je proširen diskretnim naznakama suvremenog pokreta kako bi se bolje opisali likovi, njihove emocije i odnosi. Sukladno suvremenom teatarskom konceptu koji ponovno naglašava važnost literarnih predložaka, stavio sam taj balet u narativni okvir s isječcima Shakespeareovog teksta Romeo i Julija, kako bi postigao dijalog između narativnih dramskih dijelova i koreografske mise-en-scène.

Romeo i JulijaImajući na umu suvremene integralne teorije odlučio sam tradicionalni pristup do određene mjere osuvremeniti i koristiti tehnike postmodernog nasljeđa kao sto su fragmentacija radnje u cilju filmske izmjene scena, izbjegavanje doslovnog prepričavanja radnje, goleme scenografije, pretjerane pantomime i slično. Također sam neke glazbene dijelove skratio kako bih postigao brzi tijek događaja. To je bilo moguće jer se Prokofjevljeva partitura sastoji od kratkih glazbenih brojeva koji se mogu posložiti u slagalicu na razne načine, ovisno o viziji koreografa. S druge strane, slijedeći tradicionalne verzije ovog baleta, fizički aspekti drame kao što su plesanje i mačevanje, kao i ljubavne scene, prošireni su i uvećani. Na taj način, učinjene su neke strukturalne promjene kako bi se predstavili događaji na pozornici kroz jednostavnu linearnu naraciju koja dopušta publici da prati radnju, ali i da uživa u ljepoti plesa.

Nadam se da će ovaj spoj neprocjenjive partiture, koreografskih pokreta, plesačke izvrsnosti i ulomaka izvornog teksta privući publiku priči o Romeu i Juliji, drami koja propituje teme ne samo o ljubavi, nego i mržnji, prekomjernoj strasti, mladosti i odrastanju, prijateljstvu, žrtvi, naprasitosti, patrijarhalnom društvu, ženskoj podložnosti, muškom kodu časti, tijelu i seksualnosti, religiji, praznovjerju, politici, moralu, moći, sudbini, proturječnosti, kodovima i konvencijama, ruganju i sanjarenju, smrti, nasilju, kontradikciji, osveti i suparništvu te o mnoge druge teme od kojih je najvažnija sveopće pomirenje. Sve one pridonose vrlo živom kaleidoskopu ljudskih iskustava koje ovu dramu čine uvjerljivom i vječnim nadahnućem za druge oblike izvedbenih umjetnosti kao što je balet."

arhiv VIJESTI

Pročitajte vijesti o proteklim događajima u