Izvedba kajkavske komedije Bogi Ivač – Znova

Bogi Ivač znovaBogi Ivač znova

Bogi Ivač znovaU subotu, 25. travnja u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz na repertoaru je predstava Bogi Ivač – Znova (srednjovjekovne francuske farse na kajkavskom). Tekst je s francuskog preveo Vladimir Gerić koji je i scenograf predstave, redatelj je Ljubomir Kerekeš koji je iautor adaptacije teksta te kostimograf. Autor kajkavizacije je Tomislav Lipljin, songove je skladao Dragutin Novaković Šarli, a asistent redatelja je Jan Kerekeš. Premijera je održana 20. prosinca 2013. na sceni Zvonimir Rogoz. .

Jedna od najpoznatijih, najbolje posjećenih i najdugotrajnijih predstava HNK-a u Varaždinu, vraća se u punom sjaju. Naravno, radi se o predstavi Bogi Ivač – Znova. Ljubomir Kerekeš okupio je glumačku ekipu koja će obnoviti kajkavsku erotsku komediju Bogi Ivač i opravdati dodatak Znova u sklopu kojeg se nalazi niz novih, aktualnih i duhovitih situacija. Predstava je svakako za odrasle jer obiluje lascivnim scenama. U predstavi nastupaju: Jan Kerekeš (Bogi Ivač), Sunčana Zelenika Konjević (Micika), Ljubomir Kerekeš (Ivačev otac) i Mirjana Sinožić (Ivačeva mati) i Mitja Smiljanić (Fičfirič).

Izvedba Hedde Gabler Henrika Ibsena u režiji Ksenije Krčar

Hedda GablerHedda Gabler

U nedjelju, 26.travnja u 19,30 sati (i utorak 28. travnja u 11,00 sati za škole) na repertoaru HNK u Varaždinu je drama Hedda Gabler slavnog norveškog dramatičara Henrika Ibsena u režiji Ksenije Krčar. Drama je premijerno izvedena 30. siječnja 2015. Tekst je preveo Srećko Freundlich, a scenograf je Sven Stilinović, kostimografkinja Ida Križ Posavec Drašković, skladateljica Lucija Hraščanec, jezična obrada Ksenija Krčar, asistentica redateljice Ljiljana Bogojević, a asistentica kostimografkinje Žarka Krpan. U predstavi nastupaju: Jan Kerekeš (Jørgen Tesman), Hana Hegedušić (Hedda, njegova žena), Ljiljana Bogojević (Gospođica Juliana Tesman, njegova teta), Milica Manojlović (Gospođa Elvsted), Robert Plemić (Sudac Brack), Ivica Pucar (Ejlert Løvborg).

„Hedda Gabler, generalova kći, žena za kojom su uzdisali mnogi muškarci u gradu, našla se zarobljena u braku kojeg je sama vrlo nepromišljeno odabrala. („Naše nepromišljenosti uvijek imaju posljedice.“). Svi ju pokušavaju modelirati prema uobičajenom patrijarhalnom obrascu – žena uspješnog supruga (budućeg profesora Tesmana) u lijepoj vili u elitnom dijelu grada, spremna za majčinstvo. Sve te kategorije šamaraju Heddu već nekoliko sati nakon povratka s bračnog putovanja. Bračno putovanje bilo je katastrofalno, ali po dolasku kući, stvari su još gore. Hedda nije takva žena. Heddu to guši. Trebao je samo okidač da pokrene lavinu nezaustavljivih događaja. A taj okidač već čeka spreman. Dok svi hvale Lovborga (njezinu jedinu ljubav i Tesmanovog vječnog rivala) i njegovo čudesno djelo nadahnuto jednom ženom (a to nije Hedda!), ona nesvjesno i instinktivno smišlja stvaranje svog vlastitog djela koje je daleko veće i ljepše od bilo čega napisanog. Ona će odlučiti o jednoj ljudskoj sudbini.“ – zapisat će u knjižici predstave redateljica Ksenija Krčar.
Hedda Gabler
Henrik Ibsen (1828., Skien – 1906., Oslo), jedan je od najznačajnijih europskih dramatičara 19. stoljeća. Svojim je dramama znatno pridonio afirmaciji norveške književnosti, kao i dramske književnosti uopće, dovodeći do vrhunca realizam i naturalizam u kazalištu te dajući izravan poticaj modernističkim pokretima. Književni rad započinje poezijom, a njegovu prvu dramu Katilina, objavljenu 1850. pod pseudonimom, kritika je nepovoljno ocijenila. Odlazi u Oslo (tadašnju Kristijaniju) na studij medicine, no već sljedeće godine postaje dramaturg i redatelj Norveškog kazališta u Berganu. U dramskom se radu još uvijek oslanja na danski romantizam sa željom da prikaže herojsku prošlost Norveške.
Hedda Gabler Hedda Gabler
S Divljom patkom (1884) Ibsen postupno napušta društveno-socijalnu tematiku, kritiku građanskog morala i započinje istraživanje čovjeka kao duhovnog bića, unoseći u svoje drame sve više simbolističkih elemenata: Rosmersholm (1886), Gospođa s mora (1888), Hedda Gabler (1890), Graditelj Solness (1892), Mali Eyolf (1894), Jon Gabrijel Borkman (1897) i Kad se mi mrtvi probudimo (1899). (pročitajte cijelu biografiju Henrika Ibsena)

Smešna pripovest u dva dela Svoga tela gospodar u Križevcima i Krapini

Svoga tela gospodar, foto: © GodarSvoga tela gospodar, foto: © Godar

U petak, 24. travnja predstava Svoga tela gospodar rađena po noveli Slavka Kolara sudjeluje na 6. glumačkom festivalu u Krapini.
Tu „Smešnu pripovest u dva dela; vu četiri dogodov obdelal (režirao) je Georgij Paro. Autorski tim čine i dramaturg Marijan Varjačić, scenograf Aljoša Paro, kostimografkinja Jadranka Tomić, autor scenske glazbe Dragutin Novaković – Šarli, kompjutersko aranžiranje i snimanje glazbe djelo je Petra Eldana, jezični suradnik je Ljubomir Kerekeš, a asistentica redatelja Hana Hegedušić. Predstava Svoga tela gospodar premijerno je izvedena 12. studenoga 2014. na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu.

U predstavi nastupaju: Ljubomir Kerekeš (Jakob Pavunčec), Sunčana Zelenika Konjević (Bara, njegova žena), Jan Kerekeš (Iva, sin), Monika Roth / Nikolina Hercerg (Marica, kći), Darko Plovanić (Deda Markan), Zdenko Brlek (Jura Brezović – Amerikanec), Ljiljana Bogojević (Kata, njegova žena), Hana Hegedušić (Roža, kći), Nikolina Herceg / Monika Roth (Janica, kći), Ozren Opačić (Joža, sin), Mirela Videk (Ljuba, sneha) i Mirjana Sinožić (Marena, suseda).
Svoga tela gospodar, foto: © GodarSvoga tela gospodar, foto: © Godar
Slavko Kolar (1891.-1963.) pripada međuratnoj generaciji hrvatskih pisaca koji su u realističkoj tradiciji pisali o svojoj svakodnevici. Služeći se originalnim humorističko-satiričkim izrazom, svakodnevnim, kajkavskim jezikom, Kolar vješto analizira međuljudske odnose, psihološki nijansira pojedinca u njegovim životnim nevoljama, kao i njegove mane: pohlepu, bešćutnost, zavist… Najpoznatija Kolarova djela su Breza (1928) i Svoga tela gospodar (1931), oba adaptirana za film i kazalište.

U djelu Svoga tela gospodar, u scenskoj adaptaciji Georgija Para, ujedno i redatelja predstave, možemo prepoznati svu tragikomiku gramziva života. Mladi je Iva skrivio uginuće krave Rumenke, jedinog blaga u obitelji, pa ga otac Jakob ženi starijom, nelijepom i k tome šepavom Rožom iz bogate obitelji, kako bi u miraz dobio junicu. Iva pristaje na ženidbu bez ljubavi, ali brak ne konzumira, jer je „svoga tela gospodar“. Roža pak, uz pomoć coprije pokušava steći naklonost muža, ali je otkrivena u naumu, pa umjesto nježnosti, dobije batine. „Barem po batinama“, reći će Roža, „znat ću da sam mu žena“.

Preminuo DRAGUTIN NOVAKOVIĆ ŠARLI

U ponedjeljak, 30. ožujka u 64. godini preminuo je glazbenik Dragutin Novaković Šarli, varaždinski kantautor i glazbotvorac koji je svojim svestranim umjetničkim radom obilježio više od četiri desetljeća glazbene scene Varaždina. Komemoracija za Šarlija održana je u srijedu, 1. travnja u 11 sati u gledalištu HNK u Varaždinu, a posljednji ispraćaj u srijedu, 1. travnja u 13,15 minuta na Varaždinskom groblju.

Dragutin Novaković Šarli rođen je 25. 8. 1950. u Varaždinu. U Varaždinu je pohađao glazbenu školu, a od 1978. stalno je zaposlen u HNK u Varaždinu kao scenski kompozitor i korepetitor. Djelovao je u Teatru poezije Ars longa vita brevis kojeg je osnovao i vodio Zlatko Vitez 1969. do 1973., tada još student kazališne akademije. Prva predstava za koju je pisao scensku glazbu, prije stalnog angažmana, bila je Mandragola  Niccoloa Machiavellia, u režiji Petra Večeka 1975.

 

arhiv VIJESTI

Pročitajte vijesti o proteklim događajima u