Ulaznice za predstave HNK u Varaždinu možete kupiti i putem online prodaje (kliknite na link pri dnu izbornika stranice, lijevo).  O temama vezanim u HNK u Varaždinu možete diskutirati na forumu (kliknite na link na dnu izbornika stranice, lijevo).

U srijedu, 17. ožujka 2010. u 20,00 sati na Sceni 2010. HNK u Varaždinu u Klubu Europa media biti će izvedena monodrama Žena u crnom Gordane Slivke (nastala prema zamisli kolege glumca Stojana Matavulja: "Daj već jednom napravi nešto!"). Predstavu je režirao Damir Mađarić, a "istinitu priču o ženi bez kočnica i dlake na jeziku" izvodi sama autorica Gordana Slivka. Predstava je praizvedena u petak 5. ožujka 2010. na Sceni 2010. HNK u Varaždinu u Klubu Europa media.

Autorica Gordana Slivka o sebi i komadu: "Godine 1978., na veliku žalost roditelja, otišla sam na prijemni na Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu. Na glumu. Godine 1982. pozvana sam u ansambl HNK Varaždin. Odigrala sam pedeset premijera na njegovim pozornicama i 81 ulogu. Dala sam po komad srca kazalištu, glumi, svojoj djeci, svim žrtvama obiteljskog nasilja – ženama i djeci, te svojem psu. Kako mi, inače, sve u životu ide puta dva (za sada) upisala sam i Doktorski studij izvedbenih umjetnosti. Usput prevodim, radim kao dramski pedagog i pišem. Što bi prvo glumac napisao? Autobiografsku monodramu. I sam ju izveo. Jedino sam kod psa stala na broju jedan i nikad više.

Što se tiče svega ostaloga: "...Znaš, napravio je od mene prazni balon …. nemoj me uopće pitati kako sam ja, zamisli - ja!, dozvolila da se to meni desi. Kad gledam unatrag, ne znam kako je to uspio... Kako sam to dopustila? I to je trajalo, prošlo je toliko…! I tako me je bilo sram, da me više boljelo tu unutra (pokazala je na grudi)…vjeruj. I kome tako nešto možeš ispričati? Zato je potrebno da postoje žene kao ti i ja i ostale i da postoje ti domovi i sobe i za to se treba i dalje boriti. I ne smije se šutjeti!""

Redatelj Damir Mađarić o sebi: "Nakon završene gimnazije u Koprivnici, upisao sam zagrebački Filozofski fakultet i nakon nekoga vremena Akademiju za kazalište film i televiziju. Diplomirao sam 1989. godine kazališnu režiju uprizorenjem Cankarova Sluge Jerneja i njegovog prava u varaždinskom HNK. Radio sam kao radijski voditelj i direktor radija, novinar, umjetnički voditelj Teatra ITD u Zagrebu, vodio Multimedijalni centar Kult d.o.o. u Varaždinu… Režirao sam više od trideset predstava, preveo desetak dramskih tekstova s njemačkog, napisao nekoliko drama. U nakladi varaždinske „Katarine Zrinske“ objavio sam knjigu za djecu Kako smo mamu i tatu spasili od bankrota, a uskoro mi u izdanju koprivničkoga ogranka Matice Hrvatske izlazi i roman Dječak koji je govorio s Bogom."

U četvrtak 18. ožujka u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK u Varaždinu bit će praizvedena drama Breza koju je hrvatski dramatičar Borivoj Radaković napisao po motivima poznate pripovijetke Slavka Kolara. Redatelj je Želimir Mesarić, scenograf Miljenko Sekulić, kostimografkinje Diana Kosec Bourek i Ika Škomrlj, skladatelj Davor Bobić, scenski pokret osmislila je Svetlana Lukić, jezični savjetnik je Zdenko Brlek, a oblikovatelj svjetla Deni Šesnić. Premijera Breze je u nedjelju 21. ožujka u 20,00 sati, a predstava je na repertoaru i u nedjelju 28. ožujka u 19,30 sati, a za srednje škole bit će izvedena u ponedjeljak 22. ožujka u 12,00 sati. Za praizvedbu i premijeru moguće je kupiti samo ulaznice za mjesta na balkonu.

U predstavi nastupaju: Petra Kurtela (Janica Labudan, roj. Godinič – mlada ženska očite telesne, pak s time i duševne nepripadnosti okružju v kterem živi), Damir Markovina (Marko Labudan – Janičin; sirovi muž vu nejasnem statusu selaka – državnega službenika), Jan Kerekeš (Joža Sveti – sam svoj krščenik, selski svetec, čuvar morala, samonavučeni vumetnik), Ljiljana Bogojević (Dora Labudan, roj. Krištofič – Markova mati, obična domača vešča ktera se sfantava az svoje grdo živlenje i tlači slabše od sebe), Ljubomir Kerekeš (Tomo Labudan – Markov otec, prostodušni selak, tipični simbiotik z zemlom), Dunja Fajdić (Jaga Labudan, Roj. Bužek – prva Tomina i Dorina snaha (muž ji je mlajši Markov brat, vu vojski), Vesna Stilinović (Ježovička – bahorica, okretna starša ženska z više mudrosti od drugih, se vidi kaj ženska ktera poznava skrovnosti), Sunčana Zelenika Konjević (Bara Žganjer, roj. Žunec – suseda), Robert Plemić (Martin Žganjer – Barin muž), Marija Krpan (Kata Godinič – Janičina mati), Zdenko Brlek (Mika Godinič – Janičin otec), Tena Rak i Sara Ipša (Marica i Jela – Janičine prijatelice), Draško Zidar (Vid Žugečič – Amerikanec – bahati selski gazda), Darko Plovanić (Jandro Žugečić – Amerikančev sin), Zvonimir Jelačić (Nadšumar), Folkloraši (muži, selaki, mužika).

Borivoj Radaković je jedan od najzanimljivijih suvremenih hrvatskih pisaca. Do sada je objavio romane Sjaj epohe i Virusi, knjige proza Ne, to nisam ja i Porno, zbirku eseja Sredina naprijed, knjigu drama Plavi grad te konceptualni rad Visitor's Book. Napisao je i drame Dobro došli u plavi pakao, (Kerempuh, 1994.), Miss nebodera za miss svijeta, (Kerempuh, 1998.), Kaj sad?, (Kerempuh, 2002., Beogradsko dramsko pozorište, 2004. i HNK u Varaždinu, 2007.), Bor i neboder, (Kazalište Trešnja, 2004.).

Njegova Breza sačuvala je ponajbolje značajke izvornoga proznog predloška, ali i iznijela nove vrijednosne slojeve koje antologijskoj priči o okrutnosti zaostale sredine koja ne prihvaća mladu djevojku koja se izdvaja ljepotom, plemenitošću i krhkošću, daju novu aktualnost i suvremenost. Pomalo neočekivano, na početku trećega tisućljeća, Breza prestaje biti pomalo egzotična folklorna priča o hrvatskom selu između dva velika svjetska rata te se može pročitati i kao izrazito aktualna drama o nemoćnom pojedincu u močvari tranzicijskoga grabeža. Postavljanje Radakovićeve Breze ujedno je i nastavak tradicije varaždinskoga Kazališta u njegovanju kajkavske dramske riječi.

U petak, 19. ožujka u 11,00 sati i u 12,30 sati te u petak 26. ožujka u 10 sati Dječja i lutkarska scena HNK u Varaždinu na Velikoj sceni na izvedbama namjenjenima osnovnim školama, izvest će predstavu Nećko Svojeglavečko Zvonimira Baloga u režiji Barbare Rocco, premijerno izvedenu 9. studenog 2008.
Scenografiju i lutke osmislio je Ivan Duić, kostime Barbara Rocco, scenski pokret Berislav Tomičić, skladatelj je Petar Eldan, a dizajner svjetla Marijan Štrlek.

Nastupaju: Karolina Horvat (Nećko, Beba Slon), Ivana Krizmanić (Mama Ivanka), Barbara Rocco (Susjeda Julka, Baka, Teta Cijeta, Mama Slon), Berislav Tomičić (Deda, Stric Mijo, Tata Tomislav), Beti Lučić (Papiga, Tata Slon, Medicinska Sestra)

Igor Mrduljaš o Nećku Svojeglavečku piše: »Balog i djeca dobro se razumiju. Međutim, podjednak čitateljski užitak doživljavaju i odrasli. Njih pak dohvati autorov stroj za izmicanje uporišta općepoznatim pojavama, pa ih uvuče u sugiru duhovitoga poigravanja s pojmovima i slikama pri čemu raslojavanje i usložnjavanje jezika imade ključnu gradbenu važnost.
No, Balog nije ni lak ni jednostavan pisac. Iza zaslona lakoće i pojednostavljenja izviruje, pa se nudi umu i srcu čitateljevom bogata duhovnost i životna mudrost autorova. Duh u igri, nenametljivo i tobože usput, vodi nas u bolji, pošteniji i pravedniji svijet koji možebiti jest pričin, ali nas krijepi i ohrabruje, raduje i potiče.

Sva ovako sažeto skicirana obilježja Balogova stvaralaštva označavaju i krase njegovo dramsko pismo. Davne godine 1983. praizveden mu je u Zagrebačkom kazalištu mladih u režiji slavnoga Boška Violića igrokaz Nećko Svojeglavečko (potaknut nekim francuskim predloškom) u kojem mama, susjeda, djed, stric, teta i cirkuski slonovi i drugi nagovaraju i darovima mame dijete da se rodi, a ono odbija sve dok mu tata ne obeća pusu.

Vragolasti stihovi brzo su i točno označili svaku dramsku osobu, uveselivši male i velike gledatelje (ove druge napose lik Đenerala koji je onodobno zbilja bio politički izazovan!), ali i ponudili nježnu dramsku priču koja je veličala ljubav kao vrhovno načelo života. Dvadesetak godina poslije, 2002. godine, Zagrebačko kazalište lutaka uprizorilo je taj igrokaz (u režiji Dražena Ferenčine), kao i njegov nastavak Kako je Nećko postao Hoćko (u režiji Zorana Mužića), prikaz nevolja u kojima se našlo netom rođeno dijete sučeljeno sa svijetom opsjednutim, ravnodušjem, površnostima i bedastoćama.«

Glas koncila od 19. V. 2008. navodi: »Svakom poznavatelju Balogove »filozofije« jasno je da će glavni razlog za to biti u voljenosti, u onome što nikad ne može biti materijalno opipljivo. Baš kao što i Balogovi »zvrkasti« stihovi, kalamburi i naizgled puke igre riječima uvijek nude puno više onoga »nevidljivoga« - kako profinjene duhovitosti, misaonosti, tako i etičnosti pa i same duhovnosti. Svega nužnog za zdravo odrastanje malenih i zdravu, toliko potrebitu zaigranost »velikih«. /.../«

U petak 19. ožujka u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz biti će izvedena Familija u prahu (monodrama Juliške iz javne kuhinje) ugledne hrvatske dramatičarke Nine Mitrović . Predstavu u ožujku možete pogledati u petak 26. ožujka u 20,00 sati. Monodrama je praizvedena 11. veljače 2010. Pogledajte video-najavu ove predstave.

Redatelj i scenograf predstave je Samo M. Strelec, dramaturginja Tamara Matevc, a u predstavi nastupa Jagoda Kralj Novak.

Predstava je nastala u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Veraždinu i Novoga Zato iz Ptuja (Slovenija). Premijera Familije u prahu održana je 12. veljače 2010 na Sceni Zvonimir Rogoz HNK u Varaždinu. 

Pročitajte razgovor s dramatičarkom Ninom Mitrović, redateljsku bilješku o predstavi kao i tekst Vesne Kosec-Torjanac o predstavi te pogledajte fotografije i video zapise snimljene tijekom nastanka predstave (sve sa stranice Novoga Zato).  

Nina Mitrović (Slavonski Brod, 1978) mlada je hrvatska dramatičarka koja je dramaturgiju diplomirala na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, a u Londonu magistrirala iz područja scenarija.

Autorica je većeg broja nagrađivanih i izvođenih drama i monodrama: Komšiluk naglavačke (2002, HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, Zlatni smijeh na Danima satire), Familija u prahu (2003), Kad se mi mrtvi pokoljemo (2004, Satiričko kazalište Kerempuh, Zlatni smijeh na Danima satire, HNK u Splitu), Ovaj krevet je prekratak ili Samo fragmenti (2004, SNG Nova Gorica, četiri nagrade Marul među kojima i ona za najbolji izvedeni dramski tekst, HNK Ivana pl. Zajca Rijeka), Kolbaba i Brzojavko (2005, koprodukcija Osječkog ljeta kulture, Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka i Kazališta Virovitica), Jebote, koliko nas ima! (2008, Satiričko kazalište Kerempuh), Javier (2009, dio omnibusa Zagrebački pentagram, Zagrebačko kazalište mladih). Također je autorica tekstova za radijske drame i radio dokumentarac predstavljene na festivalima u Berlinu, Milanu i Zagrebu. Radio dokumentarac Tko ne umre, nije čovjek osvojio je posebno priznanje žirija na festivalu Prix Italia u Milanu. Drame su joj prevedene na slovenski, češki, njemački, engleski, francuski i makedonski jezik.

Kritika o Familiji u prahu: Sjajna Jagoda Kralj Novak

U petak 19. ožujka 2010. u 20,00 sati u Klubu Europa media bit će izvedena predstava Klub Tango. Ulaznice se mogu kupiti u slobodnoj prodaji i na kartice Klub prijatelja kazališta

Premijera predstave bila je 22. svibnja 2009. u Klubu Europa media HNK u Varaždinu.

Predstava je djelo autorskog tima Ksenija Krčar, Mark Boldin, Ljiljana Bogojević, Vesna Stilinović, Jadranka Krajina, Matija Kezele, Beti Lučić, Darko Hajsek i Nancy Abdel Sakhi.

Redateljica predstave je Ksenija Krčar, koreograf Mark Boldin, skladatelj Darko Hajsek, kostimografkinja Karmen Štrlek, za dizajn svjetla zaslužan je Marijan Štrlek, produkciju zvuka potpisuje Siniša Medved dok je asistentica redateljice Ljiljana Bogojević.

U predstavi nastupaju: Ljiljana Bogojević (Klara), Vesna Stilinović (Irena), Beti Lučić (Elza), Nancy Abdel Sakhi (Lola), Matija Kezele (Alexandar) i Mark Boldin (Peter). Saznajte više o imenima likova i koje osobine ona kriju.

Tango nije samo ples, glazba i poezija, on je prije svega osjećaj koji nosimo u srcu pretvarajući ga u jedinstveni pokret na plesnom podiju. Tango je hod, ali ne samo po plesnom podiju, već i tanguerov (zaljubljenik u tango) čitav hod kroz život. Pročitajte širi zapis o tangu, kodeksu tanga, o tome kako se odjenuti za plesalište tanga (milongu) i drugim zanimljivostima vezanim uz tango.

Kako navodi redateljica Ksenija Krčar prvo nadahnuće projekt bio je jedan film. U njemu ne samo da se plesao tango, on se i živio i to u svim svojim ekstremima – od krajnje ljubavi, preko krajnje strasti do krajnje mržnje s povratkom do ljubavi, ali ovaj put izvan svih granica. „Opčinjena emocijama željela sam napraviti predstavu – istinsku u emocijama, a tango u pokretu. Kako ne želim pričati o letećim zmajevima i drugim pričama koje osobno ne poznajem, odlučila sam iskoristiti trenutke iz svog života, ali i iz života drugih koautora projekta – mojih glumaca. Za takav način rada bilo je neophodno potpuno uzajamno povjerenje, jer fraza iznijeti kožu na trg u ovom slučaju vrijedi mnogostruko. Predali smo se jedni drugima u ruke i počeli tražiti po svojoj nutrini – emocije su morale biti potpuno istinite! Poteklo je mnogo suza. Ali bilo je još više smijeha! Priča se počela sklapati od malih djelića, malih sličica da bi postupno postajala sve veća i sve sudbonosnija. Jer u tangu nema malo – sve je do kraja ili ništa. Mi smo odlučili ići do kraja.“ – kaže Ksenija Krčar. Pročitajte riječ koautora o projektu Klub Tango.

Miševi i mačke naglavačke, zbirka pjesama za djecu Luke Paljetka, prvi je put objavljena 1973. godine i od tada doživjela dvadesetak izdanja u Hrvatskoj i inozemstvu te više kazališnih i radijskih uprizorenja. Naraštaji mladih čitatelja smatraju ju najboljim dokazom da i školska lektira može biti omiljena i čitana. Riječ je o zaigranoj, veseloj, ali i neobično mudroj poeziji u kojoj se autor maštovito poigrava jezikom i stvarnošću te kroz likove mitskih protivnika miševa i mačaka (ali cijele menažerije pune krokodila, slonova, mrava, puževa i prasadi) progovara o svijetu kakav stvaraju ljudi. U njemu je sve okrenuto naglavačke, ništa nije na svojemu mjestu i sve je podložno stalnoj mijeni i preobrazbi. Paljetkovi sjajni stihovi puni su neočekivanih, duhovitih, vrtoglavih i beskrajno zabavnih obrata.

U subotu, 20. ožujka u 19,30 sati u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu Stojan Stojanov, ugledni operni umjetni, nekadašnji prvak Opere HNK u Zagrebu, i vokalni pedagog, svečanim koncertom proslavit će četrdesetu obljetnicu umjetničkog djelovanja. Na koncertu će uz njegove studente kao specijalni gosti te svečarske večeri nastupiti i njegovi kolege.

U tom prigodom napisanom tekstu dr. sc. Slobodan Elezović uz ostalo je zapisao:
"Dana 27. studenoga, 2009. navršilo se četrdeset godina od otvorenja obnovljene zgrade zagrebačkoga HNK, izvorne kreacije građevinske tvrtke Fellner-Helmmer, kada je započela i velika umjetnička karijera istaknutoga tenora Mr. Stojana Stojanova, na zagrebačkoj sceni. Dramski tenor osobita timbra i moćne kondicije temeljene na pažljivo njegovanoj vokalnoj tehnici uz psihološki studij interpretacije lika kao protagonista u dramskom zbivanju, uglazbljenom, u kategoriji opernoga lika kao najsloženijeg produkta glazbenoscenske umjetnosti - opere." (pročitajte cijeli tekst)

U subotu, 20. ožujka 2010. u 19,00 sati u predvorju Koncertne dvorane HNK u Varaždinu bit će otvorena izložba Likovi u kamenu prof. dr. sc. Hugo Birolla, višegodišnjeg suradnika i člana Znanstveno nastavnog vijeća Fakulteta organizacije i informatike Varaždin.

U pratećem tekstu dr.sc.Slobodan Elezović,prof. je uz ostalo zapisao „Izbor radova  uvrštenih u prigodnu izložbu čiji je tvorac gospodin Hugo Birolla, izraz je nadahnuća prirodom i mogućnostima koje ona ustrajno pruža, poglavito čovjeku. A čovjek, njen ures, oduhovljen i plemenito okrenut (trebao bi biti ) i posvećen njoj – prirodi, stalno otkriva njene skrovitosti i u sprezi tih odnosa nastaje prostor za kreativne mogućnosti ljudi s duhom. Hugo Birolla to nam to obilato pokazuje.

Svoje planinarsko raspoloženje, rekreativne programe, istodobno rabi i za nadahnuća spontanim ponudama na putu. Kamenje, kamenčiće, a zgodimice i gromade, čiji ga prirodni oblici asocijativno navode na mogući oblik čovjekova lika,gospodin Birolla donosi doma, odlaže ih i svaki od tih komada počinje istraživati s očekivanjem optimalne prezentacije lika i osobito čovjekova lica. Čovjekovio lice je najživlja scena duha koji se na licu zrcali. Misli, raspoloženja, osjećanja, sve se to čita na licu, a osobito je zanimljivo, često i neodoljivo, prepoznavati raspone duševnih struja na licima - eksponatima gospodina Huga Birolle.“ Pročitajte cijeli tekst.

U utorak 23. ožujka u 9,00 i 10,30 sati bit će za osnovne škole izvedena predstava Dječak Ivek i Pas Cvilek, nastala u koprodukciji Dječje i lutkarske scene HNK-a u Varaždinu i Kazališne družine Pinklec iz Čakovca  Praizvedba predstave, nastale prema motivima romana Đure Vilovića Pas Cvilek, dječak Ivek i Dudaš Martin, bila je 31.listopada 2009.

Redateljica je Anica Tomić, dramatizaciju i dramaturgiju potpisuje Jelena Kovačić, a glazbu Nenad Kovačić. U predstavi nastupaju Marija Kolb, Jelena Dokleja, Mario Jakšić, Igor Baksa i Bruno Kontrec.

Koristeći motive romana Đure Vilovića, predstava Dječak Ivek i pas Cvilek progovara o aktualnom i  često prešućivanom problemu napuštene i ostavljene djece. Zaboravljena od roditeljske ljubavi, utočište pronalaze u međusobnom pričanju priča koje će ih na trenutak odvojiti od tužnih misli.

Smještena u oskudan sobičak nekog dječjeg doma njihova zaigranost i maštovitost odvodi ih u svijet priče isto tako napuštenog dječaka Iveka i najboljeg mu prijatelja, odbačenog psa Cvileka, s čijim se dogodovštinama poistovjećuju, ali kroz koje i sama pokušavaju pronaći izlaz i način kroz koji će bar na trenutak zaboraviti na sve  što ih tišti. Njihov dječji optimizam i želja da sve bude bolje  uvjerava nas  da i onda kad smo napušteni i zaboravljeni svojim postojanjem  i dobrom voljom bar si nakratko međusobno  možemo olakšati tužne dane.

Đuro Vilović danas je gotovo zaboravljen pisac; njegova se djela nakon Drugoga svjetskog rata više ne tiskaju i ne čitaju. 30-ih godina 20. st. u pravom je smislu riječi bio zvijezda hrvatske književne scene, hvaljen od najvećih autoriteta književne kritike i jedan od najpopularnijih hrvatskih pisaca (Čak je i Miroslav Krleža jedno vrijeme bio u sjeni njegova recepcijskog uspjeha.). Iako ideološki i politički kontroverzna osobnost, u literarnim je djelima dosljedno njegovao hrvatski patriotizam i sa zanosom pisao o “našim ljudima i krajevima”.

Bio je prvi pravi pjesnik Međimurja, prvi je tematizirao zemljopisne razlike između hrvatskoga sjevera i juga (rođen u Makarskom primorju) i njihov utjecaj na mentalitete i temperamente ljudi, lucidno analizirao socijalne probleme našeg sela i provincije. Vilović ima velike zasluge za hrvatsku omladinsku prozu, a njegovo djelo Pas Cvilek, dječak Ivek i dudaš Martin (1934.) kritika i danas drži najkompletnijim i najboljim našim dječjim romanom između dvaju ratova.
Priča sa snažnom socijalnom pozadinom u prvom planu nijansira moralne karakteristike likova, uz bajkoviti motiv putovanja i elemente fantastike izrasle iz folklora.

Uprizorenje dramatiziranog Vilovićeva romana za djecu bit će praizvedba, a dječja će publika biti upoznata sa zaboravljenom hrvatskom književnom baštinom, punom lirske ekspresije i pravog umjetničkog doživljaja.

Debitanti, ljubavno-erotska komedija o ljubavi Ljubomira Kerekeša gostuje u ožujku u Koprivnici (POU Koprivnica, četvrtak 25. ožujka u 19,00 sati) i u Prelogu (POU Prelog, 26. ožujka u 19,30 sati).
U redateljskoj napomeni stoji „ne preporuča se ispod 14,3...“ Ljubomir Kerekeš, koji je predstavu režirao te osmislio scenografiju, navodi ga je za nastanak djela narajcal Decameron Giovannija Boccaccia (1313-1375).  
Uz Ljubomira Kerekeša u predstavi nastupaju Draško Zidar i Mijo Pavelko.

Debitanti su praizvedeni 26. lipnja 2009. na Sceni Zvonimir Rogoz.
Pogledajte prilog Hrvatske televizije o predstavi objavljen 28. lipnja 2009. godine.

U tekstu o premijeri Varaždinske vijesti istakle su da će sudeći po reakcijama publike na do sada održanim predstavama u Varaždinu ovaj projekt pobuditi podosta zanimanja gledatelja. Na premijeri neki su i prostajali šezdesetak minuta koliko predstava traje, smijeha je bilo na pretek, kao i pljeska na kraju kada je razigrani trio morao pet puta izlaziti na scenu na naklon. Riječ je o komediji situacije s izvrsnim dijalozima i to pretežito na svima razumljivoj varaždinskoj kajkavštini bez suvišnih arhaizama. Kerekeš je predstavu radio u maniri srednjovjekovnih pučkih teatara namijenjenih ponajprije zabavi, u vrijeme kada su i ženske uloge igrali muškarci, a glumci su i sami bili redatelji pa i scenografija je takva da se predstava može igrati u svakom malo većem prostoru.

U osvrtu na premijeru Vjesnik je naglasio da je publika sa smijehom primila predstavu u kojoj se Kerekeš na svoj način narugao žensko-muškim odnosima. Predstava je uspjela kod publike i može se s velikom sigurnosti tvrditi kako će doživjeti još mnoge reprize. Već prve minute predstave dale su naslutiti kako će Debitanti ponoviti uspjeh predstave Bog Ivač - srednjovjekovnih francuskih farsi, koja je doživjela nekoliko stotina izvedbi. Zato bi svi željni laganijeg štiva i smijeha, trebali doći na scenu Zvonimir Rogoz u varaždinskome kazalištu. Naravno, trebaju se prije dolaska raspitati ima li ulaznica, zaključuje Karmen Gumbas u Vjesniku.

Kerekešova je Skupština još prije tri godine zabilježila 100. izvedbu, a zavidni broj izvedbi bilježi i Dimnjačar autora Mirka Keleka, kojoj Kerekeš potpisuje režiju i glavni je i jedini glumac. Predstava Povratak ratnika, kojoj Kerekeš potpisuje i tekst i režiju, izvedena je na ovogodišnjem Špancirfestu 179. put.

U srijedu 31. ožujka u 19,30 sati HNK u Varaždinu izvest će dramu Marija Stuart Friedricha Schillera u režiji Petra Selema. Premijera je održana 29. rujna 2009. godine u okviru 39. Varaždinskih baroknih večeri.

Marija Stuart, psihološko povijesna tragedija, praizvedena je u Weimaru 1801., a hrvatsku je praizvedbu doživjela 1863. u Zagrebu u prijevodu Spire Dimitrovića Kotaranina. Godine 1928. izvedena je u novome prijevodu Milana Begovića.

U HNK u Varaždinu, ovo klasično djelo njemačke književnosti igra se prvi put u suvremenom prijevodu Trude Stamać posebno naručenom za ovu izvedbu.

„Virtuozno građena analitička drama poprište je političkih spletki i individualnih sukoba strasti i savjesti sa središtem u sukobu dviju kraljica, Elizabete engleske i Marije Stuart, koje doživljavaju svoju dramu noseći svaka svoju istinu i svoju krivicu.“ (Viktor Žmegač). Ova velika Schillerova drama poslužila je i kao temelj za istoimenu Donizzetijevu operu (1834). Ni danas ne silazi sa svjetskih kazališnih pozornica te je stalni dio repertoara njemačkoga jezičnog područja, ali i Češke, Poljske, Mađarske, Slovačke i dr.

Tekst je prevela Truda Stamać, dramaturginja je Lana Šarić, scenograf Marin Gozze, kostimografkinja Danica Dedijer, skladatelj Darko Hajsek, scenski pokret potpisuje Snježana Abramović, dok je asistentica redatelja Jagoda Kralj Novak.
 

U predstavi nastupaju: Hana Hegedušić (Elizabeta, kraljica Engleske), Leona Paraminski (Marija Stuart, kraljica Škotske), Janko Popović Volarić (Robert Dudley, grof od Leicestera), Ivica Pucar (Wilhelm Cecil, barun od Burleigha), Mijo Pavelko (Amais Paulet, vitez, Marijin čuvar), Goran Koši (Mortimer, Pauletov nećak), Jagoda Kralj Novak (Hanna Kennedy, Marijina dadilja), Zvonko Zečević (Wilhelm Davison, državni tajnik), Darko Plovanić (Grof Aubespine, francuski poslanik), Matija Kezele (Časnik tjelesne straže) i Zdenko Brlek (Pomoćnik viteza Pauleta).

Friedrich Schiller, (1759-1805), njemački dramatičar, pjesnik, esejist, povjesničar i teoretičar umjetnosti već izvedbom svojega prvoga dramskog djela Razbojnici (1782) postiže velik uspjeh. I druga dramska djela (Spletka i ljubav, Don Carlos, Wilhelm Tell) prožeta su apoteozom slobode. Filozofska razmišljanja u duhu romantičnog idealizma u shvaćanju jedinstva ljepote, dobrote i istine, najviše izražava u pjesništvu. Slavljen još za života, zatim i kao jedan od najistaknutijih predstavnika njemačkoga romantizma, ostvario je kulturnopovijesnu sintezu književnosti, umjetnosti i filozofije te snažno utjecao na kasnija njem. i europska duhovna stremljenja.
Pročitajte intervju s redateljem predstave Petrom Selemom objavljen u Vjesniku (PDF).

23.prosinca 2009. godine na Velikoj sceni HNK u Varaždinu izveden je bogati program povodom obilježavanja 15. obljetnice Dječje i lutkarske scene HNK-a u Varaždinu pod naslovom Zagonetna bajka gdje caruje mašta. Scenarij programa potpisuje Vesna Kosec-Torjanac, a redatelj je Dubravko Torjanac.

Pogledajte:
- knjižicu programa (PDF)
- kronologiju svih predstava izvedenih tijekom 15 godina postojanja
- popis svih festivala na kojima su predstave ove scene sudjelovale kao i popis nagrada
- program obilježavanja obljetnice

U intervjuu u Varaždinskim vijestima 27. listopada 2009. mr. sc. Jasna Jakovljević, ravnateljica HNK u Varaždinu, ističe da često čuje sugestije da stane s premijerama, da program svede na minimum i pričeka bolja vremena. "To jednostavno nije u mojoj prirodi, a još je manje u prirodi kazališta. Varaždinci dobro znaju kako funkcionira bicikl, a kazalište mu je vrlo slično. Kada jednom prestaneš okretati pedale, vožnja će inercijom potrajati još neko vrijeme, a onda slijedi neminovni pad. Stradat će i bicikl i biciklist, i to tako da se možda više nikada ne vrate na cestu. Zato smo u novu sezonu krenuli žestoko i ambiciozno. Samo se tako može iz krize".
Ravnateljica je govorila i o obnovi zgrade HNK u Varaždinu. "Obnova kazališta neće stati ni trenutka. Upravo se dovršava projekt cjelovite obnove pozornice. Uskoro će publika biti zadivljena i „novotkrivenim“ prostorima salona u mezaninu i podrumu zgrade, a bit će još mnogo malih iznenađenja. Ovaj će vrhunski spomenik kulture i biser kazališne arhitekture europskoga ranga vrlo brzo postati ponos ovoga lijepog grada u koji se dolazi i zbog jedinstvenog ambijenta i zbog sadržaja."
Pročitajte cijeli intervju.

Upisi u Kazališni studio mladih u šk.god. 2009.-2010. nastavljaju se do popune skupina. Za sve obavijesti u vezi upisa nazovite Vladu Krušića, voditelja Kazališnog studija mladih, na 098 1924 679.
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu otvorilo je Kazališni studio mladih za osnovnoškolce, srednjoškolce i studente u jesen 2008. godine. Rad se odvija kroz redovnu dramsko-pedagošku nastavu te kroz posebne seminare i radionice specifičnih oblika dramskoga rada. Na kraju školske godine rezultati rada pokazuju se kroz ogledne satove, godišnje produkcije i predstave.Pročitajte više o ciljevima, upisima, stručnom vodstvu, rasporedu nastavnih skupina, školarini i dr.  

Kazališni studio mladih u sezoni 2008/2009. pohađalo je preko 120 polaznika, od predškolske do srednjoškolske dobi, s područja cijele županije, raspoređenih u 8 nastavnih skupina. Najmlađe nastavne skupine, predškolce i prva dva razreda osnovne škole, vodile su Ana Krčar-Velimirović  i Renata Eldan. Nešto starije osnovce vodile su Barbara Rocco i Anđelka Rihtarić. Vlado Krušić vodio je najstarije osnovce i mlađe srednjoškolce. S najstarijom srednjoškolskom skupinom radila je Vesna Stilinović. Pročitajte više o prošlogodišnjim aktivnostima i pogledajte galeriju fotografija Kazališnog studija mladih.
Od četvrtka 15. do nedjelje 18. listopada 2009. održana je Revija Kazališnog studija mladih HNK u Varaždinu. Raspored izvedbi pojedinih skupina Studija pogledajte u rubrici Kalendar.