Hrvatska premijera međunarodnog kazališnog projekta Pita

Pita

U petak, 5. rujna u 20,30 sati u Velikoj koncertnoj dvorani HNK-a u Varaždinu održat će se hrvatska premijera predstave Pita, filozofske groteske autora Franca Vezele, koju je režirao Samo M. Strelec. Riječ je o međunarodnom kazališnom projektu koji su omogučili gradonačelnici triju gradova-pobratima: Ptuja, Varaždina i Burghausena. Predstava je premijeru imala 21. lipnja 2014. u Sloveniji, u dvorcu Turnišče kraj Ptuja, a nakon hrvatske premijere u Varaždinu slijedi i njemačka premijera u 5. listopada 2014. u Burghausenu
PitaPita
U tom međunarodnom kazališnom projektu hrvatski su predstavnici Boris Svrtan, Vid Kralj Novak, Jagoda Kralj Novak i Ivan Jarnec. U kazališnom komadu Pita pojavljuju se tri povjesne licnosti, Hrvat Ruodolf Steiner, Njemica Marlene Dietrich i Slovenac Martin Kojc, tako da ima svaka zemlja svog predstavnika. Pored gradova u realizaciji projekta kao sponzori ili donatori sudjelovali su i mnogi pojedinci i organizacije iz Ptuja i okolice, čime su pokazali da podupiru poruku projekta Pite – tko je za Pitu, taj je istovremeno i za kulturu, baštinu, dobrotvorstvo, međugeneracijsku i prekograničnu suradnju. Dođite, dobra zabava je zagarantirana. Ulaznice po cijeni od 50 kn možete rezervirati na blagajni Kazališta radnim danom od 10-12 i od 18-19,30 sati telefonom na 042 214 688 ili mailom blagajna@hnkvz.hr.

Izvedba kajkavske komedije Bogi Ivač znova

Bogi  Ivač – Znova (srednjovjekovne francuske farse na kajkavskom)Bogi  Ivač – Znova (srednjovjekovne francuske farse na kajkavskom)

Bogi  Ivač – Znova (srednjovjekovne francuske farse na kajkavskom)nedjelju, 7. rujna u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz bit će izvedena predstava Bogi Ivač znova (srednjovjekovne francuske farse na kajkavskom). Tekst je s francuskog preveo Vladimir Gerić koji je i scenograf predstave, redatelj je Ljubomir Kerekeš koji je iautor adaptacije teksta te kostimograf. Autor kajkavizacije je Tomislav Lipljin, songove je skladao Dragutin Novaković Šarli, a asistent redatelja je Jan Kerekeš. Premijera je održana 20. prosinca 2013. na sceni Zvonimir Rogoz.

Bogi Ivač znova je u utorak, 3. lipnja izveden u sklopu humanitarne akcije Grada Varaždina za pomoć poplavljenim područjima Hrvatske. Predstava je, u sklopu ovogodišnjeg 21. Festivala glumca, trebala biti izvedena 20. svibnja u Županji, no kako je zbog izvanrednog stanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji Festival prekinut, predstava je umjesto u Slavoniji izvedena za Slavoniju.
Prihod od prodanih ulaznica namijenjen je poplavom pogođenim područjima.

Jedna od najpoznatijih, najbolje posjećenih i najdugotrajnijih predstava HNK-a u Varaždinu, vraća se u punom sjaju. Naravno, radi se o predstavi Bogi Ivač – Znova. Ljubomir Kerekeš okupio je glumačku ekipu koja će obnoviti kajkavsku erotsku komediju Bogi Ivač i opravdati dodatak Znova u sklopu kojeg se nalazi niz novih, aktualnih i duhovitih situacija. Predstava je svakako za odrasle jer obiluje lascivnim scenama. U predstavi nastupaju: Jan Kerekeš (Bogi Ivač), Sunčana Zelenika Konjević (Micika), Ljubomir Kerekeš (Ivačev otac) i Mirjana Sinožić (Ivačeva mati) i Mitja Smiljanić (Fičfirič).

Šah brat Vitorija Franceschija u režiji Jerneja Kobala

Šah bratŠah brat

U četvrtak, 25 rujna u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz biti će izvedena predstava Šah brat nastala prema tekstu Vitorija Franceschija, premijerno izvedenu 25. listopada 2013. Dramu Šah brat režirao je Jernej Kobal, dramturginja je Vesna Kosec-Torjanac. prevoditeljica Petra Knok, scenograf Ivan Duić, skladatelj Miha Petric, a kostimografkinja Žarka Krpan. Predstavu izvode Goran Guksić, Robert Plemić i Sunčana Zelenika Konjević.

Djelo govori o dvojici braće, Antoniju i Valeriju. Antonio je traumatiziran prometnom nesrećom koju je prouzročio njegov brat Valerio prije jedanaest godina. Zaplet nastaje kad Valerio u kuću dovodi Mariannu kao svoju potencijalnu životnu partenericu. Drama koja govori o međuljudskim odnosima u traumatiziranoj sredini ipak u sebi ima i finu dozu humora koju će pravi znalci kazališta lako prepoznati.

Komedija Filumena Marturano Eduarda De Filippa

Filumena Marturano, foto: Darko Gorenak GodarFilumena Marturano, foto: Darko Gorenak Godar

U petak, 26. rujna u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu na repertoaru je komedija u tri čina Filumena Marturano Eduarda De Filippa. Predstava je producirana pod generalnim sponzorstvom INE. Premijera je održana 20. listopada 2013. Redatelj i scenograf je Samo M. Strelec, a uz Jagodu Kralj Novak i Stojana Matavulja, igraju: Ivica Pucar, Mitja Smiljanić, Ozren Opačić, Leona Paraminski, Darko Plovanić, Anica Kovačević, Slavica Jukić i Otokar Levaj. Naslovnom je ulogom dramska prvakinja Jagoda Kralj Novak obilježila 40 godina svoje umjetničke karijere u varaždinskom Kazalištu. Tekst je preveo Boris B. Hrovat. Kostimografkinja je Marita Ćopo.

Filumena Marturano, praizvedena u Napulju 1946. Godine, jedna je od najpoznatijih dramskih komedija Eduarda De Filippa, velikana talijanskog teatra 20. stoljeća, koji ju je napisao, u izvornom obliku, za svoju sestru Titinu. (I u prvoj filmskoj verziji, iz 1952., Eduardo i Titina interpretirali su glavne uloge.) Lik Filumene, u kazalištu i na filmu, interpretirale su mnoge velike glumice: Pupella Maggio, Valeria Moriconi, Sofia Loren, Mariangela Melato, Joan Plowright. Osim samog De Filippa, ‘Filumenu’ su režirali Vittorio de Sica, Franco Zeffirelli, Massimo Ranieri, Laurence Olivier i dr. U komadu, koji sjedinjuje značajke komedije, drame i melodrame, De Filippo maestralno tretira svoju omiljenu temu: krizu građanske, patrijarhalne, obitelji. Glasovit je, dojmljiv, i već gotovo poslovičan Filumenin lik, a posebice se ističu njezini ispovjedni monolozi.

Nekoliko zamišljenih prizora prema romanu Alessandra Baricca Ocean more



U nedjelju, 28. rujna u 20,00 sati u Klubu Europa Media u HNK u Varaždinu biti će izvedena predstava Nekoliko zamišljenih prizora prema romanu Alessandra Baricca Ocean more. Predstava je nastala u produkciji Dubrovačkih ljetnih igara, Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu, HNK-a u Varaždinu i Hrvatskog društva pisaca. Premijera je održana 29. srpnja 2014. u 23,00 sati na Kupalištu Šulić u Dubrovniku u sklopu 65. Dubrovačkih ljetnih igara

Prevoditeljica je Vanda Mikšić (izdanje VBZ, 2006), izbor iz romana, preradu, scenografiju i izbor glazbe potpisuje Mani Gotovac, autor scenske prilagodbe je Robert Plemić, kostimografkinja Belinda Radulović, a za likovnu intervenciju odgovran je Ivan Midžić. U predstavi nastupaju: Iva Babić (Ann Deveria), Robert Plemić (Plasson), Bruno Kontrec (Bartleboom) i Ivan Čuić (Narator, pijanist, IV, Asistent).

 

Premijernoj izvedbi je nazočio i sam autor Alessandro Baricco, koji je svoju literarnu večer imao u četvrtak, 31. srpnja s početkom u 21:30 minuta u palači Sponza kad je govorio o pisanju, o baroknoj glazbi, o svojoj školi kreativnog pisanja „Holden“ i drugim temama. Ovo je bilo prvo javno pojavljivanje u Hrvatskoj ovog, možda najpoznatijeg i najcjenjenijeg suvremnog talijanskog pisca i autora jedanaest romana od kojih su gotovo svi bestselleri diljem svijeta.

Pročitajte informacije o predstavi na stranici Dubrovačkih ljetnih igara.
Pročitajte tekst o premijeri u Varaždinskim vijestima u kojem se ističe ovaj program kao prvorazredni kulturni događaj i veliki uspjeh Varaždinskog kazališta.

Sponzor predstave je Zagrebačka banka.

Održane humanitarne izvedbe triju predstava za stradale od poplava

GlorijaBogi Ivač – Znova (srednjovjekovne francuske farse na kajkavskom)

Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu uključilo se se u humanitarnu akciju Grada Varaždina za poplavljena područja izvedbama triju predstava čiji je prihod uplaćen stradalima od poplava: 

U nedjelju, 25. svibnja 2014. u 19,30 sati na Velikoj sceni je izvedena komedija Filumena Marturano Eduarda de Filippa u režiji Same M. Streleca u kojoj nastupaju Jagoda Kralj Novak, Stojan Matavulj, Slavica Jukić, Otokar Levaj, Mitja Smiljanić, Ozren Opačić, Ivica Pucar, Leona Paraminski, Anica Kovačević i Darko Plovanić

U utorak, 3. lipnja 2014. u 20,00 sati također na Velikoj sceni je izvedena komedija Bogi Ivač znova u režiji Ljubomira Kerekeša u kojoj nastupaju Mirjana Sinožić, Sunčana Zelenika Konjević, Ljubomir Kerekeš, Jan Kerekeš i Mitja Smiljanić. Bogi Ivač znova trebao je, u sklopu ovogodišnjeg 21. Festivala glumca, biti izveden 20. svibnja u Županji, no kako je zbog izvanrednog stanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji Festival prekinut, predstava će umjesto u Slavoniji biti izvedena za Slavoniju.

U srijedu, 11. lipnja 2014. u 19,30 sati na Velikoj sceni je izvedena drama Glorija Ranka Marinkovića u režiji Damira Zlatara Freya u kojoj nastupaju Helena Minić, Mijo Pavleko, Zvonko Zečević, Ivica Pucar, Jan Kerekeš, Zdenko Brlek, Robert Ugrina, Sofija Cingula, Robert Karanfilov i Nikola Racan.

Održani 6. dani suvremenog plesa u Varaždinu

Anything, foto: Maja Kljajić

Šesti Dani suvremenog plesa u Varaždinu održani su od 29. svibnja do 1. lipnja 2014. Organizator ovogodišnjih Dana bila je umjetnička organizacija VRUM. Kroz šest izdanja Festivala predstavljen je i podržan rad više od sedamdeset domaćih i stranih umjetnika, a broj posjetitelja što festivalskih, što programa kroz godine raste u kontinuitetu. Od 2014. godine, festival DSP dio je godišnjeg programacije, projekta Centar za izvedbene umjetnosti Varaždin – CIU Varaždin.

Pogledajte raspored festivalskih događanja.
ŽenSan žute čarape
Festival se održava pod generalnim pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH i Grada Varaždina. Umjetnička direktorica festivala je Sanja Tropp Fruehwald, producentica Marta Klepo, dizajnerica vizualnog identiteta Maja Patafta, za odnose s javnošću zadužena je Mia Horvat, fotograf je Petar Borovec. Partneri u organizaciji festivala su: HNK u Varaždinu, Gradski muzej Varaždin, KLIKER, Udruga Mop, Malo drvo – studio za jogu, Dječji vrtić "Dječji svijet", Glazbena škola u Varaždinu, festival Monoplay Zadar.

Premijerno izvedena predstava No logo opera

No logo operaU petak, 11. travnja 2014. na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu održana je premijera predstave No logo opera, hrvatsko-njemačke Opera(tion) u podzemljima Europe nastale u produkciji VRUM-a & kainkollektiva te u koprodukcij s HNK-om u Varaždinu, Koncertnim uredom Varaždin, CIU Varaždin, udrugom Domino te Ringlokschuppen Mülheim i Forum Freies Theater.
Koncept, režiju i koreografiju potpisuju Sanja Tropp Frühwald, Mirjam Schmuck i Fabian Lettow. Autor tekstova je Fabian Lettow, originalne glazbe Damir Šimunović, a scenu i kostime osmislila je Zdravka Ivandija Kirigin. Asistentica kostimografkinje je Ana Fucijaš, asistentica scenografkinje Maja Patafta, videa Dragan Đokić, fotografija Petar Borovec, grafičkog dizajna Maja Patafta, producent Kirsten Möller, asistentica produkcije Ina Sladić, a za odnose s javnošću zadužena je Mia Horvat.

No logo operaKoji je zvuk pucanja svijeta po šavovima koji ga drže zajedno? Odgovor na to pitanje pokušavaju pronaći članovi međunarodnog umjetničkog projekta No Logo Opera(tion). Autori su se, između ostalog, nadahnuli knjigom kanadske novinarke Naomi Klein No Logo u kojoj autorica opisuje tamnu stranu blistave vanjštine kulture brandova i ispraznost logotipova, gdje ostaju bezimenima sve zone izvan centara u kojima ljudi i priče neprimjetno i nečujno nestaju. Ansambl je sastavljen od hrvatskih i njemačkih umjetnika, suvremenih plesača Ane Mrak i Brune Isakovića, glumca Tilla Frühwalda, opernih pjevača Kerstin Pohle i Floriana Laussa te gudačkog kvarteta kojeg čine članice Zagrebačkog orkestra mladih Jasmina Bojić, Paola Bralić, Katarina Kutnar / Kristina Mrčela i Sara Parađiković. U suradnji s umjetnicima iza pozornice, ansambl slijedi tragove odjevnih predmeta i ljudi u globaliziranim podzemljima, ničijoj zemlji i gradovima duhova jugoistočne Europe.

U baroknom Varaždinu istražuju se preklapanja naizgled nespojivih krajnosti – balkanski supermodeli, bivši zaposlenici nekadašnjih industrijskih tekstilnih giganta, transvestiti na poslijeratnom partiju u podzemnom skloništu, posrnuli buntovni anđeli sa slike Pietera Brueghela starijeg te konačno i vojska bezimenih koji su svoj identitet izgubili na pragu 21. stoljeća. Na sceni se (re)konstruira „suvremena barokna opera“, prividno spajajući krajnosti vremena i prostora te dajući imena i glasove bezimenima i ušutkanima koji stoje u pozadini europskog tržišta razmjene robe i ljudi. „You might not see things yet on the surface, but underground, it's already on fire.“ (Naomi Klein, No Logo).
Pogledajte video najavu predstave.

Koreografska fantazija br. 1 izvedena za Svjetski dan plesa

Koreografska fantazija br. 1Koreografska fantazija br. 1

U utorak, 29. travnja u 20,00 sati u povodu Svjetskog dana plesa u Velikoj koncertnoj dvorani je izvedena Koreografska fantazija br. 1, plesni projekt renomirane koreografkinje i autorice Marjane Krajač. Autorica projekta i koncepta te koreografkinja je Marjana Krajač, a izvode ga Lana Hosni, Nika Lilek, Irena Mikec, Katarina Rilović i Irena Tomašić. Suradnik na projektu Hrvoje Hiršl, kostime su oblikovali Link/Ogi Antunac & Zoran Mrvoš, oblikovanje materijala potpisuje Valentina Toth, tonsku tehniku Miroslav Piškulić, tehnički direktor projekta je Duško Richtermoc, tehnička asistencija Leonardo Krakić, autori fotografija su Iva Korenčić-Čabo i Domagoj Blažević, a za komunikaciju je zadužena Anita Klapan.

U formi plesne izvedbe za pet plesačica Koreografska fantazija br. 1 bavi se koreografijom u formi niza fragmenata koji raščlanjuju njene manifestacije, oblike i simptome. On je istovremeno izvedba, studija, zapis u vremenu i prostoru koji promatra koreografsku pojavnost u njenoj prvobitnoj datosti, onako kako je ona manifestirana per se. Rad je nastao u suradnji s berlinskim plesnim centrom Tanzfabrik / Uferstudios u Berlinu, Zagrebačkim plesnim centrom i Umjetničkim paviljonom u Zagrebu.

AKTUALNE NAGRADE I PRIZNANJA

Sunčana Zelenika Konjević nagrađena na Gumbekovim danima

Sunčana Zelenika Konjević u predstavi Bogi Ivač - ZnovaSvečanom dodjelom nagrada i projekcijom filma Jeste li bili u Zagrebu gospodine Cabaret Igora Mrduljaša i Tahira Mujčića 1. travnja 2014. u Zagrebu je zatvoren 7. međunarodni festival cabareta i komedije Gumbekovi dani.

Žiri je Gumbeka za najbolju žensku ulogu dodijelio glumici Sunčani Zeleniki Konjević za ulogu Micike u komediji Bogi Ivač – Znova u režiji Ljubomira Kerekeša i produkciji varaždinskog HNK-a te Kerekeš teatra.

“Sunčana Zelenika Konjević pokazala je vrhunsko komičarsko umijeće u rasponu od licemjerno hinjene naivke do pohotne žene koja vlada muškarcima.“ – obrazložio je žiri.

VARAŽDINSKI HNK POSTAO NACIONALNO KAZALIŠTE

Nakon dvodnevne rasprave, zastupnici u Hrvatskom saboru 27. rujna 2013. su izglasali prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kazalištima prema kojem će Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu ravnopravno stati uz bok onima u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci.

Tri kavaljera frajle Melanije nominirane za tri Nagrade hrvatskog glumišta

Tri kavaljera frajle MelanijePredstava Tri kavaljera frajle Melanije Miroslava Krleže u režiji Georgija Para i izvedbi HNK-a u Varaždinu bila je nominirana za tri Nagrade hrvatskog glumišta 2013.:

– za najbolja umjetnička ostvarenja – Drama:– Glavna ženska uloga nominirana je HANA HEGEDUŠIĆ za ulogu Melanije Krvarić
– za najbolja umjetnička ostvarenja – Drama:– Glavna muška uloga nominiran je MARINKO PRGA za ulogu Marijana Ksavera
– za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave nominiran je GEORGIJ PARO za scensku adaptaciju Tri kavaljera frajle Melanije

10 premijera i 20 repriza u sezoni 2013/2014. i 140. obljetnica otvaranja zgrade

Zgrada HNK u Varaždinu danas, Photo PlovanićHNK u Varaždinu u sezoni 2013/2014. planira izvesti deset premijera. Na početku sezone, 24. rujna 2013. održana je i svečanost povodom 140. obljetnice otvorenja zgrade Kazališta. U foyeru Velike koncertne dvorane je izveden program pod nazivom 1873. - San o kazalištu u režiji Ksenije Krčar.

Na Velikoj sceni biti će premijerno izvedne predstave: Filumena Marturano Eduarda De Filippa u režiji Same M. Streleca (u listopadu 2013.), Višnjik Antona Pavloviča Čehova u režiji Borisa Kobala (u ožujku 2014.), Hedda Gabler Henrika Ibsena u režiji Ksenije Krčar (u svibnju 2014.) te autorski projekt Olje Lozice pod radnim naslovom Slažem se, ali... u režiji Olje Lozica (u lipnju 2014.).

Na Sceni Zvonimir Rogoz biti će premijerno izvedne predstave Šah brat Vittorija Franceschija u režiji Jerneja Kobala (u listopadu 2013.), Bogi Ivač - znova, srednjovjekovne francuske farse u režiji Ljubomira Kerekeša (u prosincu 2013.) Ručni rad Jean-Claudea Danauda u režiji Ksenije Krčar (u veljači 2014.).

Na Dječjoj i lutkarskoj sceni HNK u Varaždinu (na Velikoj sceni) biti će premijerno izvedne predstave I ti ljubav nekom daj Vesne Parun u režiji Ladislava Vindakijevića (u studenom 2013.), Kraljević i prosjak Marka Twaina u režiji Dubravka Torjanca (u veljači 2014.) i Romeo i Julija Williama Shakespeare u režiji Dubravka Torjanca (u travnju 2014.).
 
REPRIZE u sezoni 2013. / 2014.: 
  
Velika Scena:

1. R. Marinković, Glorija

2. M. Krleža, Tri kavaljera frajle Melanije
3. T. Kacarov, Za samo jedan dan
4. R. Schimmelpfennig, Arapska noć
5. T. M. Plaut, Komedija o loncu         
6.  M. Zupančić, Igra parova 
7.  Lj. Kerekeš, Ufuraj se i pukni


Scena Zvonimira Rogoza:

1. M. Gotovac, Pričaj mi o Gorkome

2. V.K.Torjanac, Ruke po Ranku
3. M. Von Mayenbourg,  Ružni
4.  M. Grgić, Volim Njofru             
5.  N. Mitrović, Familija u prahu                                                       
6.  M. Krleža,  Lamentacije Valenta Žganca

7.  J. K. Novak, Singerica Cabaret
8.  Lj. Kerekeš, Skupština
9.  Lj. Kerekeš, Debitanti
10. M. Kelek, Dimnjačar


Dječja i lutkarska Scena HNK U Varaždinu:       
1. R. Žulj, Snjeguljica mora umrijeti
2. K. Krčar, Čarobnica Berta, Maks i mala princeza
3. I. B. Mažuranić,  Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica
HNK u Varaždinu zadržava pravo izmjene programa.

Izdvajamo iz premijernog programa prethodne sezone:

Balet Romeo i Julija Shakespearea, Prokofjeva i Sečaka izveden u Varaždinu

Romeo i Julija

U Koncertnoj dvorani HNK-a u Varaždinu u ponedjeljak, 1. srpnja 2013. u 21,00 sat je izveden balet u tri čina Romeo i Julija rađen prema literarnom izvorniku Williama Shakespearea na glazbu Sergej S. Prokofjeva te u režiji i koreografiji Svebora Sečaka. Balet je nastao u koprodukciji Drame HNK-a u Varaždinu i Baletne trupe Croatia, a izvedba traje do dva sata i ima jednu stanku. U naslovnim ulogama nastupaju Edina Pličanić i Dmitrij Timofejev, dok u ostalim ulogama nastupaju prvaci, solisti i članovi Baleta HNK-a u Zagrebu, polaznici Škole za klasični balet iz Zagreba i Baletnog studija Vindija iz Varaždina te Zdenko Brlek, glumac HNK-a u Varaždinu.

Edina Pličanić kao JulijaU Riječi koreografa Svebor Sečak je napisao: „Romeo i Julija Sergeja S. Prokofjeva jedan je od centralnih narativnih baleta 20. stoljeća. Njegovo premijerno izvođenje u Rusiji 1940. godine u koreografiji Leonida Lavrovskog spojilo je istočni i zapadni pravac umjetničkog razmišljanja tog vremena te je stvoreno baletno djelo čija je jasna struktura poslužila kao osnova za mnoge kasnije verzije. Shakespeare, Prokofjev i Lavrovski nisu imali samo prethodnike, nego i sljedbenike koji su ovaj balet učinili živim i aktualnim do danas. Postavljanje baleta Romeo i Julija bila je tema mog magistarskog rada, tako da sam analizirao nekoliko koreografskih pristupa istog dramskog libreta i partiture, kao proizvod različitih povijesnih, stilskih i društvenih perspektiva. Od MacMillana i Cranka do suvremenih postmodernih koreografa gotovo da i nema renomiranog koreografa koji se nije okušao u postavljanju svoje verzije tog naslova. Ovo nije moja prva verzija tog baleta – u kolovozu 2012. za 40. obljetnicu Bermuda Civic Balleta izvedena je moja koreografija baleta Romeo i Julija.

Smatrajući ovaj naslov idealnim za obilježavanje ulaska Republike Hrvatske u europsku zajednicu naroda, odlučio sam za ovu priliku načiniti posebnu verziju koreografije smještenu u prostor koncertne dvorane HNK u Varaždinu te režijski iskoristiti njezine arhitektonske mogućnosti u prikazu mjesta radnje – veronskih ulica i trgova, Julijinog balkona i sobe, itd. Stvarajući koreografiju imao sam na umu kontrast između komedije i tragedije, Shakespeareove pjesničke slike, kao i bogatstvo jezika kao što je proza, slobodan stih, sonet..., koje sam pokušao predstaviti tradicionalnim vokabularom klasičnog baleta, kao i kratkim referencama na pantomimu, karakterne i povijesne plesove. Koreografski izraz je proširen diskretnim naznakama suvremenog pokreta kako bi se bolje opisali likovi, njihove emocije i odnosi. Sukladno suvremenom teatarskom konceptu koji ponovno naglašava važnost literarnih predložaka, stavio sam taj balet u narativni okvir s isječcima Shakespeareovog teksta Romeo i Julija, kako bi postigao dijalog između narativnih dramskih dijelova i koreografske mise-en-scène.

Romeo i JulijaImajući na umu suvremene integralne teorije odlučio sam tradicionalni pristup do određene mjere osuvremeniti i koristiti tehnike postmodernog nasljeđa kao sto su fragmentacija radnje u cilju filmske izmjene scena, izbjegavanje doslovnog prepričavanja radnje, goleme scenografije, pretjerane pantomime i slično. Također sam neke glazbene dijelove skratio kako bih postigao brzi tijek događaja. To je bilo moguće jer se Prokofjevljeva partitura sastoji od kratkih glazbenih brojeva koji se mogu posložiti u slagalicu na razne načine, ovisno o viziji koreografa. S druge strane, slijedeći tradicionalne verzije ovog baleta, fizički aspekti drame kao što su plesanje i mačevanje, kao i ljubavne scene, prošireni su i uvećani. Na taj način, učinjene su neke strukturalne promjene kako bi se predstavili događaji na pozornici kroz jednostavnu linearnu naraciju koja dopušta publici da prati radnju, ali i da uživa u ljepoti plesa.

Nadam se da će ovaj spoj neprocjenjive partiture, koreografskih pokreta, plesačke izvrsnosti i ulomaka izvornog teksta privući publiku priči o Romeu i Juliji, drami koja propituje teme ne samo o ljubavi, nego i mržnji, prekomjernoj strasti, mladosti i odrastanju, prijateljstvu, žrtvi, naprasitosti, patrijarhalnom društvu, ženskoj podložnosti, muškom kodu časti, tijelu i seksualnosti, religiji, praznovjerju, politici, moralu, moći, sudbini, proturječnosti, kodovima i konvencijama, ruganju i sanjarenju, smrti, nasilju, kontradikciji, osveti i suparništvu te o mnoge druge teme od kojih je najvažnija sveopće pomirenje. Sve one pridonose vrlo živom kaleidoskopu ljudskih iskustava koje ovu dramu čine uvjerljivom i vječnim nadahnućem za druge oblike izvedbenih umjetnosti kao što je balet."

arhiv VIJESTI

Pročitajte vijesti o proteklim događajima u