Smešna pripovest u dva dela Svoga tela gospodar na gostovanju

Svoga tela gospodar, foto: © GodarSvoga tela gospodar, foto: © Godar

petak, 5. veljače u 19,30 sati te u utorak 16. veljače u 11,00 sati 8a škole)  predstava Svoga tela gospodar rađena po noveli Slavka Kolara. Tu „Smešnu pripovest u dva dela; vu četiri dogodov obdelal (režirao) je Georgij Paro. Autorski tim čine i dramaturg Marijan Varjačić, scenograf Aljoša Paro, kostimografkinja Jadranka Tomić, autor scenske glazbe Dragutin Novaković – Šarli, kompjutersko aranžiranje i snimanje glazbe djelo je Petra Eldana, jezični suradnik je Ljubomir Kerekeš, a asistentica redatelja Hana Hegedušić. Predstava Svoga tela gospodar premijerno je izvedena 12. studenoga 2014. na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu.

U predstavi nastupaju: Ljubomir Kerekeš (Jakob Pavunčec), Sunčana Zelenika Konjević (Bara, njegova žena), Jan Kerekeš (Iva, sin), Monika Roth / Nikolina Hercerg (Marica, kći), Darko Plovanić (Deda Markan), Zdenko Brlek (Jura Brezović – Amerikanec), Ljiljana Bogojević (Kata, njegova žena), Hana Hegedušić (Roža, kći), Nikolina Herceg / Monika Roth (Janica, kći), Ozren Opačić (Joža, sin), Mirela Videk (Ljuba, sneha) i Mirjana Sinožić (Marena, suseda).
Svoga tela gospodar, foto: © GodarSvoga tela gospodar, foto: © Godar
Slavko Kolar (1891.-1963.) pripada međuratnoj generaciji hrvatskih pisaca koji su u realističkoj tradiciji pisali o svojoj svakodnevici. Služeći se originalnim humorističko-satiričkim izrazom, svakodnevnim, kajkavskim jezikom, Kolar vješto analizira međuljudske odnose, psihološki nijansira pojedinca u njegovim životnim nevoljama, kao i njegove mane: pohlepu, bešćutnost, zavist… Najpoznatija Kolarova djela su Breza (1928) i Svoga tela gospodar (1931), oba adaptirana za film i kazalište.

U djelu Svoga tela gospodar, u scenskoj adaptaciji Georgija Para, ujedno i redatelja predstave, možemo prepoznati svu tragikomiku gramziva života. Mladi je Iva skrivio uginuće krave Rumenke, jedinog blaga u obitelji, pa ga otac Jakob ženi starijom, nelijepom i k tome šepavom Rožom iz bogate obitelji, kako bi u miraz dobio junicu. Iva pristaje na ženidbu bez ljubavi, ali brak ne konzumira, jer je „svoga tela gospodar“. Roža pak, uz pomoć coprije pokušava steći naklonost muža, ali je otkrivena u naumu, pa umjesto nježnosti, dobije batine. „Barem po batinama“, reći će Roža, „znat ću da sam mu žena“.

Bogi Ivač – Znova na Sceni Zvonimir Rogoz

Bogi Ivač znovaBogi Ivač znova

Bogi Ivač znovaU subotu 6., subotu 13. i nedjelju 21. veljače na Sceni Zvonimir Rogoz bit će izvedena predstava Bogi Ivač – Znova (srednjovjekovne francuske farse na kajkavskom). Tekst je s francuskog preveo Vladimir Gerić koji je i scenograf predstave, redatelj je Ljubomir Kerekeš koji je i autor adaptacije teksta te kostimograf. Autor kajkavizacije je Tomislav Lipljin, songove je skladao Dragutin Novaković Šarli, a asistent redatelja je Jan Kerekeš. Premijera je održana 20. prosinca 2013. na Sceni Zvonimir Rogoz. .

Jedna od najpoznatijih, najbolje posjećenih i najdugotrajnijih predstava HNK-a u Varaždinu, vraća se u punom sjaju. Naravno, radi se o predstavi Bogi Ivač – Znova. Ljubomir Kerekeš okupio je glumačku ekipu koja će obnoviti kajkavsku erotsku komediju Bogi Ivač i opravdati dodatak Znova u sklopu kojeg se nalazi niz novih, aktualnih i duhovitih situacija. Predstava je svakako za odrasle jer obiluje lascivnim scenama. U predstavi nastupaju: Jan Kerekeš (Bogi Ivač), Sunčana Zelenika Konjević (Micika), Ljubomir Kerekeš (Ivačev otac) i Mirjana Sinožić (Ivačeva mati) i Mitja Smiljanić (Fičfirič).

Malo blago Elaine Murphy na sceni Zvonimir Rogoz

Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Elaine Murphy, Malo blago, red. Tomislav Pavković

U srijedu, 10. veljače u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz bit će izvedena drama Malo blago Elaine Murphy u režiji Tomislava Pavkovića koji je i scenograf predstave. Premijera je bila 17. listopada 2015. Kostimografikinja je Žarka Krpan, glazbu potpisuje Vid Novak Kralj, savjetnica za varaždinski govor i lokacije je Ljiljana Bogojević, a oblikovatelj svjetla je Marijan Štrlek. U predstavi nastupaju Ljiljana Bogojević, Hana Hegedušić i Vini Jurčić. Tekst irske dramatičarke Elaine Murphy Malo blago (Little Gem) praizveden je na Dublin Fringe Festival 2008. godine i dobio je nekoliko prestižnih nagrada. 

Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Elaine Murphy, Malo blago, red. Tomislav PavkovićHrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Elaine Murphy, Malo blago, red. Tomislav Pavković
 

Molièreova komedija Škrtac u režiji Vinka Brešana

Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Jean-Baptiste Poquelin Molière, Škrtac, red. Vinko Brešan

U petak, 12. veljače u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu izvest će se predstava Škrtac Jean-­Baptista Molièrea u režiji Vinka Brešana. Dramaturginja je Željka Udovičić, scenograf Drago Broz, kostimografkinja Irena Sušac, skladatelj Mate Matišić. U predstavi nastupaju: Stojan Matavulj, Jan Kerekeš, Irena Tereza Prpić, Ivica Pucar, Sara Stanić, Darko Plovanić, Barbara Rocco, Mitja Smiljanić, Marinko Prga, Ozren Opačić, Beti Lučić i Zdenko Brlek. Predstava je premijerno izvedena 21. studenoga 2015. u 19,30 sati u skopu Noći kazališta.
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Jean-Baptiste Poquelin Molière, Škrtac, red. Vinko Brešan
Škrtac (nastao 1668.) je komedija u pet činova, nadahnuta Plautovim Ćupom, o škrtom Harpagonu, starom udovcu, predstavniku svojeg vremena. koji svojom škrtošću tjera kćer Elize i sina Cleanta na turoban život. Zbog svoje škrinjice s deset tisuća zlatnika spreman je odreći se svega, pa i svoje izabranice Marijane. Škrtost i pohlepa utjelovljeni u beskrupuloznom liku Harpagona, poroci su koji vode u usamljenost.
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Jean-Baptiste Poquelin Molière, Škrtac, red. Vinko BrešanHrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Jean-Baptiste Poquelin Molière, Škrtac, red. Vinko Brešan
Molière, pravim imeom Jean­-Baptist Poquelin (Pariz, 1622. – Pariz, 1673.), francuski komediograf, redatelj, ravnatelj kazališta, glumac, u svojim se komedijama koristio sredstvima farse za satire određenih običaja i morala svojega doba, postigavši prirodnost koja ne proizlazi toliko iz karikiranja zbilje koliko iz karikaturalnosti likova iz zbilje, kao rezultat pronicavog promatranja ljudske naravi u svim njezinim nijansama. Sačuvane su 34 njegove komedije, od kojih su najpoznatije: Tartuffe, Don Juan, Mizantrop, George Dandin, Škrtac, Skapenove spletke i dr.

Vinko Brešan (Zagreb, 1964), poznati filmski redatelj, dobitnik je mnogih prestižnih nagrada. Neki od filmova: Kako je počeo rat na mom otoku (1996) Maršal (1999) Svjedoci (2003) Nije kraj (2008) Svećenikova djeca (2013)

Gostovanje kazališta iz Požege s komedijom Tuna Bunjavilo Josipa Kozarca

Tuna BunjaviloTuna Bunjavilo

U srijedu 17. veljače u u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu gostuje Gradsko kazalište Požega s predstavom Josipa Kozarca Tuna Bunjavilo u režiji Tomislava Pavkovića premijerno izvedenu 30. lipnja 2015. Scenski pokret osmislila je Ilijana Lončar. Predstavu izvode Zijad Gračić (Filip Lukavština, bogataš), Sara Stanić (Manda, kći mu), Ivan Vukelić (Branko. sudac), Sven Madžarević (Mato Vucibatina, potepuh), Ivan Grčić (Tuna Bunjavilo, sluga), Lovro Ivanković (Šolda, ciganin, pandur) i Antonija Stanišić (Maruška, žena mu).

Tuna BunjaviloKomedija Tuna Bunjavilo Josipa Kozarca napisana 1879. godine počiva na naoko tipskim pretpostavkama: škrti i za novcem pohlepni otac želi se obogatiti, pritom ne bira sredstva i suradnike, a uz to brani ljubav svoje kćeri i poštenog mladića. No, nekih 150 godina kasnije, u vremenu koje je od nagomilavanja materijalnog i uživanja u njegovim blagodatima stvorilo neupitni imperativ, ovaj tekst postaje začudno suvremen i prepoznatljiv. Želja za novcem Filipa Lukavštine tolika je da u svakoj prilici, bez obzira koliko ona bila udaljena od realitetnih činjenica, prepoznaje mogućnost bogaćenja. On novac ne treba za preživljavanje, nego za uživanje. Kako bi došao do njega, spreman je na prevaru, mito i korupciju, primjenu fizičke sile, a prepun je i ksenofobije.

Poštenje i iskrenost mogući su argumenti u sukobu s takvom pojavom, no nisu dostatni, za prevlast nad njom i tu je potrebna prevara, klin se klinom izbija. U našoj scenskoj provedbi nijedna od sukobljenih strana nije jednostrano postavljena, a glumačkom zaigranošću i potenciranjem komičkih strana njihovih karaktera sukob se usložnjava, a scenska igra obogaćuje. U borbi protiv takve sumanute težnje i neracionalnih odluka tzv. pozitivci također otkrivaju brojne svoje mane i upitne motive i ne prezaju od korištenja sredstava sličnih onima njihovih oponenata. Nitko ovdje nije čist, u svakoga možemo uprijeti prstom. Zato u ovoj predstavi možemo prepoznati onu Bergsonovu tezu i smijehu kao društvenom korektivu, o smijehu koji na kazališnim daskama svojom glasnoćom i svojim intenzitetom ima razobličiti određene društvene pojave.

Izvedbe predstave Bonton Vesne Kosec-Torjanac u režiji Dubravka Torjanca

Bonton

U četvrtak, 18. veljače u 10,00 sati (za škole) na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu održat će se izvedbe predstave Bonton Vesne Kosec-Torjanac u režiji Dubravka Torjanca. Praizvedba je održana 31. siječnja 2016. U autorskom timu predstave su i kostimografikinja Žarka Krpan, skladatelj Petar Eldan, koreograf Edvin Liverić, oblikovatelj svjetla Marijan Štrlek, asistent redatelja (polaznik stručnog osposobljavanja – režija) Dražen Krešić, a inspicijent je Sanjin Rožić. U predstavi nastupaju Sara Stanić, Ivana Zanjko, Mitja Smiljanić, Nikša Eldan, Gordana Slivka i Beti Lučić. Prateći vokali u završnom songu su: Marta Šarec, Rajna Hraščanec, Sonja Domitrović.

BontonBonton, nova predstava varaždinskog HNK-a namijenjena je učenicima viših razreda osnovnih škola i srednjoškolcima. Tekst Vesne Kosec-Torjanac na temu djetinjstva i odrastanja u odigranim prizorima iz svakodnevice u kojima će se prepoznati i mladi i odrasli. Pravila koja postavljaju odrasli najčešće su problem i njima samima. Predstava bez pouke trebala bi kroz komične i dječje naivne prizore, pa do ozbiljnijih problema na obje strane – i kod djece i odraslih – zabaviti i zamisliti: život nije uvijek jednostavan, ali ga možemo učiniti ljepšim. Bez obzira na to kakva je moda u ponašanju, bez pete čarobne riječi – ljubavi,  nema povjerenja, iskrenog dijaloga, osjećaja sigurnosti... Jer, često nije dovoljno samo biti pristojan, ako nemamo otvoreno srce.

Postoje pravila u nekoj igri, u prometu, pa tako i u međuljudskim odnosima. Pristojno ponašanje svima olakšava komunikaciju i suživot u zajednici.  Uvažavanjem različitosti: vjerskih, rasnih, dobnih, spolnih…, stvaramo ugodnije okružje – bolji i pravedniji svijet. „Svijet je loše sklepan, zato kraljevi trebaju s vremena na vrijeme ići u školu vlastitih zakona ne bi li možda to shvatili. A i mi.“ (Mark Twain) Bonton, pravila pristojnog ponašanja, uči se od najranije dobi: u obitelji, dječjem vrtiću, u školi, ali i putem medija. Ponašanje odraslih obrazac je kojeg će preuzeti djeca. Zbog toga mi, odrasli, trebamo neprestano preispitivati svoje ponašanje, kako bonton ne bi bio samo mrtvo slovo na papiru.

arhiv VIJESTI

Pročitajte vijesti o proteklim događajima u