Premijera crne opere Mrtva svadba Asje Srnec Todorović

U petak, 2. prosinca u 19,30 sati na Velikoj sceni bit će održana premijera crne opere Mrtva svadba Asje Srnec Todorović u koprodukciji HNK u Varaždinu i Eurokaza. Redateljica je Natalija Manojlović, skladatelj Goran Tudor, dramaturginja Ivana Đula, scenografi Stjepan Filipec i Natalija Manojlović, kostimografkinja Žarka Krpan. Inspicijent je Radomir Šalamun, šaptačica Natalija Gligora Gagić, asistent inspicijenta Vedran Drvenkar i asistentica redateljice Barbara Rocco.


U predstavi nastupaju: Ljubomir Kerekeš (Otac), Barbara Rocco (Majka), Sara Stanić (Kći) Marinko Prga (Mladoženja) uz Papandopulo kvartet kojeg čine Nikola Fabijanić (sopran saksofon), Gordan Tudor (alt saksofon), Goran Jurković (tenor saksofon) i Tomislav Žužak (bariton saksofon).

„MRTVA SVADBA“ Asje Srnec Todorović, motiv ljubavi konfrontira s njegovom dimenzijom „na život i smrt“. Slike ljubavi i smrti plutaju među likovima Oca, koji uz pristanak mrtve Majke nastoji zbrinuti Kćer brakom, Kćeri, koja ideju zbrinutosti jednako tako vidi i u kraju života; Mladoženje, s fantastičnom idejom o ljubavi i obitelji, koja uspijeva opstati tek zato što ih nikada nije doživio, i Mrtve majke, pospremljene u obiteljski ormar.

Mrtva svadba predstavlja obitelj kao društvenu igru, čija pravila od davnina ispisuje kulturološko nasljeđe. Obiteljske uloge, odnosi i rituali, s koljena na koljeno provode se bez odstupanja. Tako Obitelj postaje tek obiteljsko naslijeđe, odnosno akumulirano obiteljsko breme, koje s ponosom u srcu ili s djedovima u oku, ostavljamo potomstvu. Svako preispitivanje ili nepoštivanje pravila urušava cijelu instituciju.  Pokoljenja su već prije svoga postojanja osuđena na gušenje u praviima, kao u prašini nekog obiteljskog porculana, koji godinama čeka "posebnu priliku".


Jedna obična obiteljska tragedija kao tektonski poremećaj figurica u igri, manje je smrtonosna od igre same. Jer naslijeđene samo, univerzalna je obiteljska tragedija.

 

 

Nova izvedba autorskog projekta Ksenije Zec i Saše Božića #VARAŽDIN

U subotu, 3.prosinca u  20,00 sati na Velikoj sceni održat će se izvedba autorskog projekta Ksenije Zec i Saše Božića #Varaždin. Scenografkinja i kostimografkinja je Zdravka Ivandija, za glazbu je zadužen Damir Šimunović, a oblikovanje rasvjete Marijan Štrlek. Inspicijent je Sanjin Rožić, asistentica autorskog tima Marija Krpan, asistentica kostimografkinje Žarka Krpan. Fotografiju oblikuje DROOLIA UFO. Predstava je namijenjena djeci i mladima od 12 do 20 god. Predstava je pretpremijerno 25. studenog 2016.

Projekt je nastao u suradnji s glumcima: Jagoda Kralj Novak, Romina Vitasović, Irena Tereza Prpić, Erna Rudnički, Marija Krpan, Beti Lučić, Zdenko Brlek, Ozren Opačić, Karlo Mrkša i Filip Eldan.


#Varaždin
je autorski projekt Ksenije Zec i Saše Božića, nastao kao plod istraživnja umjetnika i glumaca o životu mladih ljudi i srednjoškolaca u Varaždinu. U ovom projektu autori se inspiriraju animiranim filmom Tango, poljskog umjetnika Zbignewa Rybczynskog te vraćaju temi poetike adolescencije i problema s kojima se mladi u recesijskoj Hrvatskoj suočavaju u vremenu posvemašnje medijatizacije. 

Dječak Bojan, naizgled je tipični, mladi, varaždinski  srednjoškolac, koji živi sa majkom, sestrom i članovima šire obitelji. On sanja o tome kako će dobiti novi laptop. No Boki će već na početku predstave sa publikom podijeliti jednu tajnu, koju ne znaju ostali karakteri na sceni. Ta tajna opisuje mnogobrojne obitelji u Hrvatskoj, razdirane željom za boljim životom i uspjehom,  mlade ljude  koje njihova okolina većinom spriječava u želji da ostvare svoje snove.  

Danas, teza Andyja Warhola da će u suvremenom svijetu svatko biti zvijezda na 5 minuta, doista postaje realnost. Čuvanje granice između privatnog i javnog prostora potpuno je zastarjela kategorija ravna društvenom samoubojstvu dok su estradizacija i pomamna čežnja za pažnjom postali uzor umjetnosti življenja i edukacije. Kroz svijet interneta, notepadova, instagrama, hashtagova mladi mogu komunicirati sa svojim vršnjacima diljem svijeta no usput bivaju izloženi mnogobrojnim prijetnjama na koje roditelji i odrasli ne mogu naći pravovaljani odgovor i zaštitu.

 Tijekom predstave, gledatelji pomoću priče o jednom danu u jednoj naizgled običnoj varaždinskoj obitelji, shvaćaju da je ljepota življenja uvijek u trenutku i dijeljenju tog trenutka s drugima oko sebe, ma koliko nam oni naizgled bili strani ili drugačiji i daleki. 

Raspon  tema kojima se projekt bavi  kreće se od motiva  gubljenja identiteta, propasti građanske klase, nemogućnosti međuljudske komunikacije, disfunkcionalnih obitelji, osamljenosti i izolacije, do zamršenog svijeta virtualnih medija i poetike adolescencije.

Obnovljena predstava Nećko Svojeglavečko Zvonimira Baloga

Od 29. studenog 2016. na Velikoj sceni Dječja i lutkarska scena HNK u Varaždinu izvodi obnovljenu predstavu Nećko Svojeglavečko Zvonimira Baloga u režiji Barbare Rocco, premijerno izvedenu 9. studenog 2008. Scenografiju i lutke osmislio je Ivan Duić, kostime Barbara Rocco, scenski pokret Berislav Tomičić, skladatelj je Petar Eldan, a dizajner svjetla Marijan Štrlek

Nastupaju: Sara Stanić (Mama Ivanka), Barbara Rocco (Susjeda Julka, Baka, Teta Cijeta), Nikša Eldan (Deda, Stric Mijo, Tata Tomislav, Mama Slon), Beti Lučić (Papiga, Tata Slon, Medicinska Sestra), Danijela Keretić (Beba Slon).  Zahvala: Sretenu Mokroviću, Sunčani Zeleniki Konjević i Hani Hegedušić što su posudili glasove slonovima, te Lukreciji Oreški i Tamari Ivaniš za prekrasno otpjevan završni song.

“Balog i djeca dobro se razumiju. Međutim, podjednak čitateljski užitak doživljavaju i odrasli. Njih pak dohvati autorov stroj za izmicanje uporišta općepoznatim pojavama, pa ih uvuče u sugiru duhovitoga poigravanja s pojmovima i slikama pri čemu raslojavanje i usložnjavanje jezika imade ključnu gradbenu važnost. No, Balog nije ni lak ni jednostavan pisac. Iza zaslona lakoće i pojednostavljenja izviruje, pa se nudi umu i srcu čitateljevom bogata duhovnost i životna mudrost autorova. Duh u igri, nenametljivo i tobože usput, vodi nas u bolji, pošteniji i pravedniji svijet koji možebiti jest pričin, ali nas krijepi i ohrabruje, raduje i potiče. Sva ovako sažeto skicirana obilježja Balogova stvaralaštva označavaju i krase njegovo dramsko pismo. Davne godine 1983. praizveden mu je u Zagrebačkom kazalištu mladih u režiji slavnoga Boška Violića igrokaz Nećko Svojeglavečko (potaknut nekim francuskim predloškom) u kojem mama, susjeda, djed, stric, teta i cirkuski slonovi i drugi nagovaraju i darovima mame dijete da se rodi, a ono odbija sve dok mu tata ne obeća pusu. Vragolasti stihovi brzo su i točno označili svaku dramsku osobu, uveselivši male i velike gledatelje (ove druge napose lik Đenerala koji je onodobno zbilja bio politički izazovan!), ali i ponudili nježnu dramsku priču koja je veličala ljubav kao vrhovno načelo života. Dvadesetak godina poslije, 2002. godine, Zagrebačko kazalište lutaka uprizorilo je taj igrokaz (u režiji Dražena Ferenčine), kao i njegov nastavak Kako je Nećko postao Hoćko (u režiji Zorana Mužića), prikaz nevolja u kojima se našlo netom rođeno dijete sučeljeno sa svijetom opsjednutim, ravnodušjem, površnostima i bedastoćama." (Igor Mrduljaš)

Balade Petrice Kerempuha u Mariboru i na Krležinim danima

Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže u režiji Georgija Para

U utorak, 13.prosinca u HNK Osijek na Krležinim danima biti će izvedena predstava Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže u režiji Georgija Para. Dramaturg je Marijan Varjačić, scenograf Aljoša Paro, kostimografikinja Jadranka Tomić, a scensku glazbu skladao je Vid Kralj Novak. Predstava je premijerno izvedena 26. veljače 2016. Pogledajte prilog o premijeri na HRT-u.

Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže u režiji Georgija ParaBalade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže u režiji Georgija ParaU predstavi nastupaju Ljiljana Bogojević, Zdenko Brlek, Hana Hegedušić, Jan Kerekeš, Ljubomir Kerekeš i Sunčana Zelenika Konjević. Predstavom Balade Petrice Kerempuha Georgiij Paro, zasigurno jedan od najvećih hrvatskih redatelja i najvećih krležijanaca sa sjajnom glumačkom ekipom HNK u Varaždinu stvara izniman kazališni čin, koji izvire iz Krležina teksta, poziva se na sadašnjost, a teatralizacijom kreće u sferu svojevrsne kazališne metafizike.

Siromaštvo i bunt prestaju biti socijalni već postaju egzistencijalni pojmovi. Lica su uspostavljena siromaštvom kao egzistencijalnim stanjem. Unutar toga se kreću između svakodnevlja i bunta, a izlaz se definitivno pronalazi i konstatira Krležinim tekstom. Krležina poetičnost sublimira povijest i sadašnjost i ukazuje na svojevrsnu svevremenost ljudske egzistencije. Ovu predstavu označava teatarski čin trajanja, bivanja i zbivanja.

Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže u režiji Georgija ParaFragmenti Krležinih Balada stvaraju zanimljive žive situacije i dijaloge prepoznatljive svakom današnjem gledatelju, a glumačkim i redateljskim činom postaju iznimnom kazališnom predstavom. Kajkavski tekst svojom specifičnošću dodatno govori o stvarnosti i poeziji kazališta istodobno, a esejistički dijelovi na štokavskom standardu, sjajan su kontrapunkt i afirmacija kajkavskim Baladama. Izuzetna glumačka igra i redateljska kontekstualizacija, redateljski koncept, stvaraju toplu predstavu koja kreće prema metafizičkom onostranom. Zanimljivo je napomenuti kako ova predstava nastaje upravo na 80. obljetnicu izdavanja Balada Petrice Kerempuha te kako se u njoj poetski poziva i na stvarnost i na oživljavanje kajkavskog, a prije svega na pitanja o ljudskoj egzistenciji.

Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže u režiji Georgija Para i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu proglašene su najboljom  predstavom 9. Gumbekovih dana. Adaptacijom koja povezuje poetski svijet balada s naglašeno kritično prikazanom suvremenom zbiljom stvorena je iznimna poetska drama slojevitih značenja koja efektnom režijom i sjajnim glumačkim ostvarenjima predstavlja jedan od vrhova našeg suvremenog teatra.

Pogledajte trailer predstave.

Kajkavska komedija Bogi Ivač znova u režiji Ljubomira Kerekeša

Bogi Ivač znovaBogi Ivač znova

Bogi Ivač znovautorak, 6. prosinca u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz biti će izvedena komedija Bogi Ivač – Znova (srednjovjekovne francuske farse na kajkavskom). Tekst je s francuskog preveo Vladimir Gerić koji je i scenograf predstave, redatelj je Ljubomir Kerekeš koji je i autor adaptacije teksta te kostimograf. Autor kajkavizacije je Tomislav Lipljin, songove je skladao Dragutin Novaković Šarli, a asistent redatelja je Jan Kerekeš. Premijera je održana 20. prosinca 2013. na Sceni Zvonimir Rogoz. .

Jedna od najpoznatijih, najbolje posjećenih i najdugotrajnijih predstava HNK-a u Varaždinu, vraća se u punom sjaju. Naravno, radi se o predstavi Bogi Ivač – Znova. Ljubomir Kerekeš okupio je glumačku ekipu koja će obnoviti kajkavsku erotsku komediju Bogi Ivač i opravdati dodatak Znova u sklopu kojeg se nalazi niz novih, aktualnih i duhovitih situacija. Predstava je svakako za odrasle jer obiluje lascivnim scenama. U predstavi nastupaju: Jan Kerekeš (Bogi Ivač), Sunčana Zelenika Konjević (Micika), Ljubomir Kerekeš (Ivačev otac) i Mirjana Sinožić (Ivačeva mati) i Mitja Smiljanić (Fičfirič).

Gostovanje Drame HNK iz Splita s predstavom Mali bračni zločini

U petak, 9. prosinca u 20,00 sati na Sceni Zvonimira Rogoza održat će se gostovanje Drame HNK iz Splita s predstavom Erica-Emmanuela Schmitta Mali bračni zločini u režiji Trpimira Jurkića. Scenografkinja je Vesna Režić, kostimografkinja Ana Marin, jezična savjetnica Jagoda Granić, oblikovatelj svjetla Miroslav Mamić te oblikovatelj tona Tomislav Luetić. U predstavi nastupaju: Andrea Mladinić (Lisa) i Mijo Jurišić (Gilles).

Francuski pisac, dramatičar, filozof i filmski redatelj Éric-Emmanuel Schmitt, čiji je dramski tekst Libertinac prije točno deset godina splitska publika imala priliku gledati na velikoj sceni, ovaj put nam stiže na Scenu 55 splitskoga Kazališta, sa svojom 'duo' dramom Mali bračni zločini.

Schmitt priču plete oko dvoje supružnika. Jules, koji zbog udarca u glavu doživi amneziju, vraća se iz bolnice, a njegova supruga Liz pokušava mu pomoći da se sjeti svog života. No, radi li se o amneziji? U toj psihološkoj igri istine i laži supružnici preispituju petnaest godina svojega braka, svoju ljubav, ili ono što je od nje ostalo.

 

Izvedbe nove predstave Bog masakra Yasmine Reza na Sceni Zvonimir Rogoz

Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Yasmina Reza, Bog masakra, red. Lea Anastazija Fleger, foto: Droolia

U srijedu, 7, utorak, 20. i četvrtka, 29. prosinca u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz HNK-a u Varaždinu održat će se izvedbe predstave Bog masakra Yasmine Reze u režiji Lee Anastazije Fleger, koja potpisuje i adaptaciju scenskog prostora, dok je kostimografkinja Žarka Krpan. U predstavi nastupaju Sunčana Zelenika Konjević (Véronique Houllié), Robert Plemić (Michel Houllié), Irena Tereza Prpić (Annette Reille) i Marinko Prga (Alain Reille). Premijera je održana 20. rujna 2016.

Yasmina Reza jedna je od najvažnijih suvremenih francuskih autorica. Piše novele, romane, ali ponajviše komade za kazalište. Njezina najpoznatija kazališna djela su Art, Bog masakra, Razgovori poslije sprovoda, Početak zimskoga razdoblja i Slučajni čovjek. Dobitnica je prestižnih nagrada kao što su nagrada Moliere za najbolji tekst i najboljeg autora, nagradu za nove talente Johnson, nagrada Tony, nagrada Laurence Olivier, nagrada Drama desk. Bog masakra nagrađen je nagradama Tony, Laurence Olivier i Drama desk.
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Yasmina Reza, Bog masakra, red. Lea Anastazija Fleger, foto: DrooliaHrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Yasmina Reza, Bog masakra, red. Lea Anastazija Fleger, foto: Droolia
Redateljica Lea Anastazija Fleger o ovom tekstu je napisala: „Roditeljstvo je nezgodna pojava. Roditelji se brinu i čuvaju potomstvo svoje vrste. U svim ljudskim društvima roditelji (biološki ili posvojitelji) odgovorni su za podizanje svojih potomaka. Oni su spoj brige o vlastitoj krvi i brige o ispunjavanju društvenih uloga. Simpatični roditelji uglavnom su fokusirani samo na svoju djecu. To barem naizgled djeluje tako. Ispred vrtića, škola, na roditeljskim sastancima, dječjim rođendanima. Na tim teritorijima i u tom vremenu postaju glumci – nacionalni prvaci u svojim građansko-roditeljskim ulogama.

Najgori neprijatelji takvih glumaca-roditelja, hiperroditelja, upravo su isti takvi roditelji. Oni se međusobno izbjegavaju u širokim lukovima. Bježe jedni od drugih da ne bi slučajno stupili u kontakt riječima, strogo se pazi na razinu dopuštenog kontakta s roditeljima prijatelja njihove djece. Sustav ovog izbjegavanja razrađen je do savršenstva, jasno, ako po zamišljenom modulu ne dođe do kontakta. Naravno, ako se zbog dobrobiti djece modul naruši, roditelji se nađu u izvanrednoj situaciji.
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Yasmina Reza, Bog masakra, red. Lea Anastazija Fleger, foto: Droolia
Baš u takvoj izvanrednoj situaciji našla su se dva bračna para: Veronique i Michel Houllie, te Annette i Alain Reille u Bogu masakra Yasmine Reze. Oni se odlučuju sastati ne bi li riješili nastali incident između njihove djece, Ferdinanda i Brune. Incident žele staviti pod kontrolu, raspraviti o uzrocima i posljedicama tog čina. To rade iz roditeljske obaveze. Incident sa Trga Aspirant Dunat pokušavaju riješiti u civiliziranom i kulturno-prihvatljivom tonu. Ono što ih u tome sprječava su razlike u njihovim roditeljsko-građanskim ulogama koje igraju. Od samog početka nižu se manji nesporazmi i sukobi. Parovi se vidno prisiljavaju i vraćaju u svoje građansko-roditeljske uloge sve dok sukobi ne povećaju intenzitet i dok na površinu ne iziđe otvoreno vrijeđanje i netrpeljivost. Ispod socijalnih maski Houlliejea i Reillea počinju provirivati nesnošljivost, prezir prema ovim drugima, agresivnost, bračne nesuglasice i frustracije te neusklađeni stavovi. Parovi se međusobno istinski preziru, preziru čak i suprotne uloge, maske i status kojeg imaju njihovi protivnici. Procjepi, razlike između klasa i ideologija kojima pripadaju i koje nose, dovode ovaj sastanak do katastrofe, građanska uzornost gubi svoj uzor te kulturni, životni i politički stavovi i interesi prouzroče međusobni masakr.

Kako se socijalne roditeljske maske skidaju, raspadaju sloj po sloj, tako se dolazi i do same srži svakog od likova, naime, tijekom prepirki uloge se raspadaju ne samo po klasnim i roditeljskim, nego i po bračnim i na kraju osobnim razinama. Jedni pred drugima počinju iznositi „prljavi veš“ iz bračnih soba, međusobno si izgovaraju ono što prešućuju već godinama, pa se pokazuje da su i unutar samih parova likovi navukli socijalne maske supružnika.
Bog masakra je komad skidanja maski. Roditelji su isfrustrirane individue, nesretne, uklopljene u formu, kalupe u kojima se ne snalaze. Roditeljstvo je samo forma. Forma koja prekriva život u laži samom sebi. Laži kako se ne bi priznalo postojanje života bez životnog sadržaja, sa neostvarenim životnim ambicijama. Roditeljstvo je nezgodna pojava.“

Gostujuća izvedba predstave Weltschmerz Žaka Valente

U srijedu, 14. prosinca u 19,30 sati na Velikoj sceni održat će se izvedba predstave Weltschmerz Žaka Valente, TRAFIK gostovanje realizirano kroz plesnu mrežu Hrvatske. Koreograf i autor je Žak Valenta, dizajnerica scene Lara Badurina, Skladatelj i dizajner zvuka Josip Maršić, pomoćnica redatelja Denis Kirinčić, produkcije UO TRAFIK i Riječkih ljetnih noći. Izvođači su: Alen Liverić, Iva Nerina Sibila, Mila Čuljak, Žak Valenta, Maja Katić, Josip Maršić i Toni Flego.

«Ja sam volio tvoj Weltschmerz» citat je iz pjesme «Radostan dan» srpske rock grupe Ekatarina Velika – EKV. Umjetničko djelovanje, ostavština i poetika EKV-a ishodišta su ovog koreografsko-glazbeno-izvođačkog rada. Potpuna posvećenost glazbi kao utopijskom mjestu izlaza iz društveno-političkog konteksta i karizmatične osobnosti, donijele su članovima grupe status beskompromisnih, autodestruktivnih vizionara. Kako je frontmen EKV-a Milan Mladenović rekao: «Osamdesete su silazak stepenicama prema dolje. Iznenađen sam koliko ima dolje.» Izvedba Weltschmerza demitologizira 80-e. Engleski pojam za ono što se događa je hanging – visiti. Povratak u alternativni klupski milje, prihvaćanje zaprašenog romantičarskog pojma boli kao pogona za dalje, uz eho EKV zvuka i pluralizam izvedbenih odgovora, melankoliju i ironiju, uz piće i alter-zvuk, susreću se pojedinci koji streme svojevrsnoj slobodi mišljenja, izražavanja i zabave, vodeći se isključivo unutarnjim osjećajem ne-pristajanja na konvencije i ideologije u potrazi za vlastitim uporištem identiteta.

Predstava koja je nastala prema ideji i u koreorežiji Žaka Valente ne rekonstruira djelovanje »Ekatarine Velike«, već kroz pokret, ples, glazbu i riječ pokušava prizvati »Weltschmerz« duh osamdesetih koji je za tadašnju generaciju bio neka vrsta supkulturnog trenda. Međutim, nekadašnja »furka« u međuvremenu je postala istinski tragički osjećaj svijeta čija je budućnost, u današnjem kontekstu, posve neizvjesna. (Kim Cuculić, Novi list)

 

gostovanje Drame SNG Maribor s komičnom dramom Neila LaButea Razlozi za sreću

U petak, 16. prosinca u 20,00 sati na Sceni Zvonimira Rogoza održat će se gostovanje Drame SNG Maribor s komičnom dramom o partnerskim odnosima Neila LaButea: Razlozi za sreću (Reasons to be Happy)  u režiji Mateje Kokol. U predstavi nastupaju: Vladimir Vlaškalić (Greg), Maša Žilavec (Steph ), Mojca Simonič (Carly) i Matija Stipanič (Kent).

Dramatičar, scenarist i redatelj Neil LaBute (1963) je taj američki "enfant terrible", koji bez verbalne zadrške reže, s provokativnim crnim humorom secira i s provokativnim izborom tema prodire duboko ispod plašta vanjštine, s kojima se pojedinci prikazuju svijetu. U komediji o partnerskim odnosima Razlozi za sreću (2013) postavlja na suprotne strane prijatelje Grega i Kenta, prijateljice Steph i Carly, bivše partnere Steph i Grega i bivše bračne partnere Kenta i Carly, male junake našeg vremena. Njih četvero u Razlozima za sreću tragaju za rješenjima, koja bi donijela oslobođenje u smjeru sretnog nastavka života. A instant rješenja, kojima prijatelji žele popuniti praznine nastale nakon raspada odnosa, ne nude rješenje već otvaraju nove i nove zablude među koje spadaju Stephino vjenčanje, ljubavna veza između Carly i Grega, Kentova avantura s Srystal, raspad muškog i ženskog savezništva.

Razlozi za sreću ne skrivaju se tamo gdje iz traže, razlozi za sreću su tako mikroskopski da ih, zasljepljeni makroskopskim egom ne mogu naći. A na kraju nam se čini, da se magla polako diže, da se negdje u daljini nazire kopno i da ih je LaBute u igri "vruće-hladno" doveo do obale gdje je postalo "toplo". I to je oslobađajuće, blizu bar jednom razlogu za sreću.

 

Nove izvedbe predstave za djecu MALA PRINCEZA

U ponedjeljak, 19. prosinca u 19,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz bit će izvedena predstava MALA PRINCEZA (po motivima romana Mali princ Antoine de Saint Exuperya) autorice teksta i redateljice Julije Klier. Dramaturginja je Emina Omerović, scenografkinja Eva Vučković, kostimografkinja Žarka Krpan, skladatelj i dizajner zvuka Vid Novak Kralj,a Koreografkinja Davorka Čorko Rodeš. Korištena je glazba Drop Department & Ale Mora. Asistenti redateljice su Dražen Krešić i Jelena Jambrošić Barnjak. Premijera je održana 15. listopada 2016.

Nastupaju: Janja Šestak (Mala princeza), Karla Aračić (Lisica), Jura Ruža (Zmija), Jelena Jammbošić Barnjak (Bijedni cvjetić), Veronika Pomper, Lucija Pomper, Ena Kišiček (Ruže), Ljiljana Bogojević (Kraljica), Ozren Opačić (Poslovni čovjek), Ivana Zanjko (Trgovkinja), Barbara Rocco (Profesorica geografije), Zoran Kelava (Noćobdija), Zdenko Brlek (Skretničar), Nikša Eldan (Oholica) i Zvonko Zečević (Pijanac).

Mali princ postaje Mala princeza. Svijet ratnih četrdesetih mjesto je uništenja, dekadencije, razvratnosti, obijesti..., suštinski veoma sličan svijetu danas. Koncept Male princeze utemeljen je na zadržavanju idejnog, unutar konteksta aktualnog. Izvorni, egzistencijalni problemi današnje djece slični su onima prošlog stoljeća, no sa sobom nose i trenutni stupanj razvoja društva, drugačiju političku situaciju i ogroman tehnološki napredak, koji nisu nimalo zanemarivi. Odrasli, manje no ikad, imaju doticaja s djetetom u sebi, čime su se slutnje iz novele ostvarile. Oni više ni ne traže dijete u sebi, stoga je jedini način da djeca krenu u potragu za odraslima. Mala princeza pustinjski pijesak mijenja za urbanu džunglu. Otuđena od utabane svakodnevnice gradskog života, usamljenija je od čovjeka u pustošima Sahare.

Tema predstave je usamljenost. Atmosfera je izgrađena na  melankoličnom, često vrlo tužnom, no istovremeno izrazito optimističnom tonu novele koji proizlazi iz nostalgije za domom ili djetinjstvom, prepuštenosti djece samoj sebi i etida s njihovom igrom i plesom. Mala princeza, pametna i znatiželjna, no životno neiskusna djevojčica s asteroida B 612, zatekla se u velegradu, na Zemlji. Zbunjena je i uzbuđena. Upoznaje tinejdžere Zmiju, Lisicu i Bijednog Cvjetića te s njima kreće u avanturu. Na putu susreće Pijanca, Kraljicu, Oholicu i još mnoge odrasle kroz koje uči o apsurdnosti ozbiljnog, pobrkanim vrijednostima i nerazumijevanju. Samo srcem čovjek dobro vidi; ono bitno očima je nevidljivo. Dječja neiskvarenost oduzeta je od strane odraslih i surovosti svijeta koji su stvorili.

Fotografije: Vida Žager

Sponzor predstave:

Komedija Očeš nečeš, doktor prema Molièreu i u adaptaciji i režiji Ljubomira Kerekeša

srijedu, 21. prosinca u 19,30 sati sati na velikoj sceni HNK-a u Varaždinu bit će održana humanitarna izvedba komedije Kerekesh Teatra Očeš nečeš, doktor za nabavku uređaja nuklearne magnetske rezonance za potrebu bolnica sjeverozapadne Hrvatske. Organizatori: Opća bolnica Varaždin, HNK u Varaždinu i Kerekesh Teatar. Ulaznice su u slobodnoj prodaji. Predstava je nastala u koprodukciji s varaždinskim HNK-om i u režiji Ljubomira Kerekeša. Premijera je održana 12. ožujka 2016.

On je odlučio pomaknuti granice svojih predstava i osim svakodnevnih problema malog čovjeka, progovoriti i o svakodnevnim problemima Indijanaca. Nakon uobičajene svađe mladog bračnog para, vrckava žena preda svog muža indijancima koji su u potrazi za doktorom. Kćer poglavice indijanaca je naglo postala nijema i poglavica je zahvalan što mu u pomoć dolazi doktor. Nažalost, taj doktor, jedino što zna je – cijepati drva.

Tekst Jean-Baptistea Poquelina Molièrea Le Medecin malgre lui s francuskog na kajkavski preveo je Vladimir Gerić, a adaptaciju teksta potpisuje Ljubomir Kerekeš.
Redatelj je Ljubomir Kerekeš, koji potpisuje i scenografiju i kostime, a glazbu je skladao Davor Bobić. U predstavi nastupaju: Jan Kerekeš, Hana Hegedušić, Ana Begić, Ljubomir Kerekeš, Draško Zidar, Adam Končić, Mirela Videk i Zoran Pribičević.

Čelične magnolije Roberta Harlinga

HNK u Varaždinu: Robert Harling, Čelične magnolije, red. Barbara Rocco

petak, 23. prosinca 2016. u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz bit će izvedena predstava Čelične magnolije. Premijera je održana 10. travnja 2016.. Predstavu je režirala Barbara Rocco, tekst je na hrvatski preveo Ivan Matković, scenograf je Sanjin Rožić, kostimografkinja Žarka Krpan, a dizajner rasvjete Marijan Štrlek. Šest žena čije su zanimljive sudbine prepleten prijateljstvom tumače: Sara Stanić (Truvy Jones – četrdesetak godina. Vlasnica frizerskog salona), Irena Tereza Prpić (Annelle Dupuy-Desoto – 19, frizerka), Mirjana Sinožić (Claire Belcher – oko 66 godina. Udovica bivšega gradonačelnika. Velika dama), Katarina Arbanas (Shelby Eaton-Latcherie – 25, najzgodnija djevojka u gradu), Sunčana Zelenika Konjević (M’Lynn Eaton – pedesetak godina. Shelbyna majka. Društveno aktivna poslovna žena) i Gordana Slivka (Ouiser Boudreaux – oko 66 godina. Bogata čangrizavica. Trpka, ali simpatična).

HNK u Varaždinu: Robert Harling, Čelične magnolije, red. Barbara RoccoRobert Harling, suvremeni američki dramatičar (rođen 1951.) autor je Čeličnih magnolija, priče o šest žena, različitih po godištu, društvenom statusu i karakterima, koje se vješto nose s rješavanjem životnih problema. Radnja je smještena u frizerski salon maloga grada i počinje na dan Shelbynog vjenčanja, kad ona s majkom dolazi u frizerski salon u kojem susrećemo i ostale likove. Junakinje su snažne žene, rastrgane između vlastitih želja i prepreka koje im nameće život. U kazališnom tekstu, praizvedenom 1987. na Broadwayu, nema muških likova, iako su česta tema razgovora. Harling je tekst preradio u filmski scenarij dopisavši muške uloge, a u filmu snimljenom 1989. nastupili su brojni poznati glumci (Sally Field, Dolly Parton, Shirley MacLaine, Daryl Hannah, Olympia Dukakis, Sam Shepard, Dylan McDermott), a Julia Roberts je za ulogu Shelby osvojila Zlatni globus i bila prvi put nominirana za Oscara.

arhiv VIJESTI

Pročitajte vijesti o proteklim događajima u