Predbilježite se za Plavu boju snijega u Atriju Županijske palače

Plava boja snijegaPovodom obilježavanja Dana županije, Varaždinska županija, u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Varaždinu, odlučila je razveseliti svoje male građane te im pokloniti besplatno uživanje u kazališnoj predstavi. Predstava će se održati u subotu, 5. rujna u Atriju Županijske palače, Franjevački trg 7, Varaždin s početkom u 9:30 sati.

Predstavu za djecu „Plava boja snijega“ Grigora Viteza izvest će članovi Kazališnog studija mladih HNK u Varaždinu. Namijenjena je djeci osnovnoškolskog uzrasta, a duhovite poveznice s nebulozama iz svakodnevnog života pronaći će i odrasli. Naime, to je jedna vrlo neobična priča u kojoj se za svoju ljubav bore jedan pastir i jedna princeza, a prijeti im strašni general Razbinos. Građani zainteresirani za gledanje predstave mogu besplatne ulaznice rezervirati telefonski radnim danom, počevši od ponedjeljka 31. kolovoza do četvrtka, 3. rujna, od 7.30 do 15.30 sati na 042/390-545. Moguće je rezervirati maksimalno tri karte po osobi za dječju predstavu. Ulazak na predstavu bit će moguć isključivo uz prethodno izvršenu rezervaciju ulaznica.

Izvedena glazbeno-scenska predstava MISLIBOLESNIK ili HIPOHONDRIJAKUŠ

MISLIBOLESNIK ILI HIPOHONDRIJAKUŠ  anonimnog kajkavskog autora (Le malade imaginaire, uglazbljenog od M.A. Charpentiera), foto: Darko Gorenak

16, 17. i 19 lipnja 2015. na Velikoj sceni HNK Varaždinu održane su izvedbe glazbeno-scenske predstave MISLIBOLESNIK ILI HIPOHONDRIJAKUŠ  anonimnog kajkavskog autora (Le malade imaginaire, uglazbljenog od M.A. Charpentiera). Redatelj je Ozren Prohić, dirigent Saša Britvić, scenograf Žorž Draušnik, kostimografkinja Irena Sušac, koreografkinja Erinka Lukčec Kiko, oblikovatelj rasvjete Zoran Mihanović, jezični savjetnik Vid Balog, zbor uvježbala prof. Dada Ruža, asistentica redatelja Jagoda Kralj Novak, korepetitor Ante Sladoljev, asistentica kostimografkinje Žarka Krpan, glazbeni producent Dragica Vitez-Fišer. Premijera je održana 16. lipnja 2015

MISLIBOLESNIK ILI HIPOHONDRIJAKUŠ  anonimnog kajkavskog autora (Le malade imaginaire, uglazbljenog od M.A. Charpentiera), foto: Darko Gorenak MISLIBOLESNIK ILI HIPOHONDRIJAKUŠ  anonimnog kajkavskog autora (Le malade imaginaire, uglazbljenog od M.A. Charpentiera), foto: Darko Gorenak

U ovom projektu, koji je i dramski i operni, sudjeluju glumci: Stojan Matavulj, Vid Balog, Mitja Smiljanić, Zdenko Brlek, Ozren Opačić, Marija Krpan, Jagoda Kralj Novak,  Goran Malus, Darko Plovanić, Petra Kurtela; operni pjevači: Jelena Štefanić, Ana Lice, Sofija Cingula, Siniša Galović, Ozren Bilušić, Alen Ruško; Varaždinski komorni orkestar i operni zbor HNK u Varaždinu.        
Projekt Mislibolesnika iliti Hipohondrijakuša spaja dvije tradicije – jedna je kajkavska drama koja spada u korpus tzv. anonimne kajkavske drame nastale od kraja osamanaestog do kraja prve trećine devetnaestog stoljeća, a druga je tradicija francuskoga glazbenoga baroka, koji nastaje ili kao opera ili kao svojevrsne bastardni žanr što je upravo razvidno na žanru tzv. Moliereovih komedija – baleta.

MISLIBOLESNIK ILI HIPOHONDRIJAKUŠ  anonimnog kajkavskog autora (Le malade imaginaire, uglazbljenog od M.A. Charpentiera), foto: Darko GorenakMISLIBOLESNIK ILI HIPOHONDRIJAKUŠ  anonimnog kajkavskog autora (Le malade imaginaire, uglazbljenog od M.A. Charpentiera), foto: Darko Gorenak

O korijenima i izvorima, poticajima za kajkavsku obradu teme hipohondrije i uspostavu tipskog lika umišljenog bolesnika, podosta se pisalo i jena je od prvih referenci upravo bilo pozivanje na Molierea i njegova Umišljenog bolesnika. Upravo za tu komediju-balet glazbu je napisao M.-A. Charpentier, napravivši slobodne intervencije i glazbene i dramaturške umetke koji su dijelom vezani za samu dramaturgiju komedije, a dijelom su vezani za referencijalnu funkciju premijerne izvedbe.
Anonimna kajkavska drama Hipohondrijakuš iznikla je iz više poticaja i izvora, nastala je kao udaljena referenca na Molierea, a bliže joj poticaje i izvore možemo naći u Goldonija, no razina adaptacije zasigurno izmiče velikim uzorima i stvara snažnu lokalnu priču naslonjenu na tada aktualne prosvjetiteljske trendove.

MISLIBOLESNIK ILI HIPOHONDRIJAKUŠ  anonimnog kajkavskog autora (Le malade imaginaire, uglazbljenog od M.A. Charpentiera), foto: Darko GorenakMISLIBOLESNIK ILI HIPOHONDRIJAKUŠ  anonimnog kajkavskog autora (Le malade imaginaire, uglazbljenog od M.A. Charpentiera), foto: Darko Gorenak

Današnje iščitavanje ove kajkavske komedije uspostavlja snažno referencijalno polje; domovina je u rasulu, starija generacija je "rasula baštinu", mladi su vidjeli svijeta i vraćaju se u svoj devastirani dom. Specifični karakteri koji puta podsjećaju na slične komedijske tipove u zapadnoevropskoj, napose njemačkoj tradiciji, no nalazimo i specifične komične likove kakvima nema uobičajenog literarnog traga. Komični likovi i komičke situacije sretno su utopljene u društveni kontekst, koji, na žalost, i danas aktualno govori o našoj i o europskoj situaciji. S druge strane nalazimo glazbene brojeve M. A. Charpentiera koji su labavo vezani uz Moliereova Umišljenog bolesnika i dramaturški se dadu uklopiti u sličnu priču, priču o Hipohondrijakušu.
Poput opere, odnosno u ovom slučaju, komedije-baleta, Charpentierov Le malade imaginaire započinje arkadijskom slikom, nastavlja sa nekoliko brojeva duhovitog sadržaja koji su direktno igranje s orkestrom i naslanjaju se na tradiciju komedije dell'arte, uključuju se u "terapijski" dio priče umišljenog bolesnika odnosno hipohondrijakuša da bi sve završilo sretnim i skladnim glazbenim i dramskim krajem.

MISLIBOLESNIK ILI HIPOHONDRIJAKUŠ  anonimnog kajkavskog autora (Le malade imaginaire, uglazbljenog od M.A. Charpentiera), foto: Darko GorenakMISLIBOLESNIK ILI HIPOHONDRIJAKUŠ  anonimnog kajkavskog autora (Le malade imaginaire, uglazbljenog od M.A. Charpentiera), foto: Darko Gorenak

Dramaturškim spajanjem kajkavske slobodne adaptacije teme o umišljenom bolesniku i glazbe koja je za Moliereovu inačicu te teme napisana, spajamo dvije linije kazališnoga iskustva: onu europsku koje smo dio putem njezinih glazbenih vrhunaca i onu lokalnu, koja upravo svojim lokalnim koloritom postaje specifična i europski posebna i zanimljiva.
Ovakav spoj glazbenog i dramskog kazališta otvara put prema cjelovitom tretmanu glazbeno-scenske umjetnosti, koja postaje iznimno vrijedna u svojoj glazbenoj kao što je vrijedna i u svojoj dramskoj, odnosno komediografskoj kvaliteti. Glazbeno-scensko djelo, projekt koji je i dramski i operni, u podjeli je deset glumaca, šest opernih pjevača, operni zbor, glazbenici – Varaždinski komorni orkestar.

Generalni pokrovitelj:                                 
                                                                    Predstavu pomogla:
                   

Izvedba predstave THE KILLER IN ME IS THE KILLER IN YOU, MY LOVE

THE KILLER IN ME IS THE KILLER IN YOU, MY LOVE U nedjelju, 28. lipnja u 19,00 sati u sklopu 7. Dana suvremenog plesa u Varaždinu izvedena je predstava THE KILLER IN ME IS THE KILLER IN YOU, MY LOVE nastala u koprodukciji Centra za kulturu Čakovec - KD Pinklec, VRUM performing arts collective i HNK u Varaždinu. Koncept, režiju i koreografiju potpisuju Sanja & Till Frühwald, dramaturgiju Mario Kovač, a predstavu izvode: Petar Cvirn, Karolina Horvat, Andreja Jandrić, Matija Kezele i Bruno Kontrec.

U izvedbi na videu su: Zdenko Brlek, Jagoda Kralj Novak, Marija Krpan, Darko Plovanić i Zvonko Zečević. Glazbu potpisuje Damir Šimunović, scenografiju Zdravka Ivandija Kirigin, kostime Žarka Krpan, a dizajn rasvjete Marino Frankola. Predstava traje 80 minuta i namijenjena je starijima od 14 godina. Premijera je održana 29. travnja 2015. u Centru za kulturu Čakovec

THE KILLER IN ME IS THE KILLER IN YOU, MY LOVE The Killer in me is the Killer in you, my love refleksija je o “prvoj cigareti”, prvoj ljubavi i prvom skoku u “hladnu vodu”, predstava koja istražuje raspuklinu između djetinjstva i svijeta odraslih.
U našem interdisciplinarnom istraživanju deset izvođača u pet uloga osvrće se na stare ožiljke i svježe rane ljeta svojih života. Godine peku. Kroz vremenom nagriženu, ispucalu, ogoljenu i ostavljenu ruinu Varaždinskog Dravskog Kupališta, mjesta koje nosi snažnu kolektivnu memoriju cijelog jednog grada na “bolja vremena” ulazimo u bazen emocionalnih tragova prvih iskustava, velikih očekivanja, pa razočaranja koja su srušila, pa formirala neke nove identitete. Koliko tijela – toliko istina. Otvaramo tekuću diskusiju o individualnim razlikama u shvaćanju stvarnosti i granicama mogućnosti razumijevanja drugih. Koliko se zaista zapravo trudimo? Preko projekcija na suvremenu kazališnu pozornicu, mjestu rezerviranom za “ovdje i tada” propitujemo drugačiju percepciju vremena kroz koju se trenuci pitanja “što će od nas postati?” / “što nas očekuje?” i sjećanja preklapaju. Stare rane usamljenosti adolescencije ponovno su raskrvarene. Voda ulazi kroz raspukline, do vrata nam je. Plutamo na nijemosti. Krećemo se.” (Sanja i Till Frühwald)

arhiv VIJESTI

Pročitajte vijesti o proteklim događajima u