Izvedbe nove predstave Bog masakra Yasmine Reza na Sceni Zvonimir Rogoz

Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Yasmina Reza, Bog masakra, red. Lea Anastazija Fleger, foto: Droolia

U srijedu, 5. listopada u 20,00 sati i u četvrtak, 6. listopada u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz HNK-a u Varaždinu održat će se izvedbe predstave Bog masakra Yasmine Reze u režiji Lee Anastazije Fleger, koja potpisuje i adaptaciju scenskog prostora, dok je kostimografkinja Žarka Krpan. U predstavi nastupaju Sunčana Zelenika Konjević (Véronique Houllié), Robert Plemić (Michel Houllié), Irena Tereza Prpić (Annette Reille) i Marinko Prga (Alain Reille). Premijera je održana 20. rujna 2016.

Yasmina Reza jedna je od najvažnijih suvremenih francuskih autorica. Piše novele, romane, ali ponajviše komade za kazalište. Njezina najpoznatija kazališna djela su Art, Bog masakra, Razgovori poslije sprovoda, Početak zimskoga razdoblja i Slučajni čovjek. Dobitnica je prestižnih nagrada kao što su nagrada Moliere za najbolji tekst i najboljeg autora, nagradu za nove talente Johnson, nagrada Tony, nagrada Laurence Olivier, nagrada Drama desk. Bog masakra nagrađen je nagradama Tony, Laurence Olivier i Drama desk.
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Yasmina Reza, Bog masakra, red. Lea Anastazija Fleger, foto: DrooliaHrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Yasmina Reza, Bog masakra, red. Lea Anastazija Fleger, foto: Droolia
Redateljica Lea Anastazija Fleger o ovom tekstu je napisala: „Roditeljstvo je nezgodna pojava. Roditelji se brinu i čuvaju potomstvo svoje vrste. U svim ljudskim društvima roditelji (biološki ili posvojitelji) odgovorni su za podizanje svojih potomaka. Oni su spoj brige o vlastitoj krvi i brige o ispunjavanju društvenih uloga. Simpatični roditelji uglavnom su fokusirani samo na svoju djecu. To barem naizgled djeluje tako. Ispred vrtića, škola, na roditeljskim sastancima, dječjim rođendanima. Na tim teritorijima i u tom vremenu postaju glumci – nacionalni prvaci u svojim građansko-roditeljskim ulogama.

Najgori neprijatelji takvih glumaca-roditelja, hiperroditelja, upravo su isti takvi roditelji. Oni se međusobno izbjegavaju u širokim lukovima. Bježe jedni od drugih da ne bi slučajno stupili u kontakt riječima, strogo se pazi na razinu dopuštenog kontakta s roditeljima prijatelja njihove djece. Sustav ovog izbjegavanja razrađen je do savršenstva, jasno, ako po zamišljenom modulu ne dođe do kontakta. Naravno, ako se zbog dobrobiti djece modul naruši, roditelji se nađu u izvanrednoj situaciji.
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Yasmina Reza, Bog masakra, red. Lea Anastazija Fleger, foto: Droolia
Baš u takvoj izvanrednoj situaciji našla su se dva bračna para: Veronique i Michel Houllie, te Annette i Alain Reille u Bogu masakra Yasmine Reze. Oni se odlučuju sastati ne bi li riješili nastali incident između njihove djece, Ferdinanda i Brune. Incident žele staviti pod kontrolu, raspraviti o uzrocima i posljedicama tog čina. To rade iz roditeljske obaveze. Incident sa Trga Aspirant Dunat pokušavaju riješiti u civiliziranom i kulturno-prihvatljivom tonu. Ono što ih u tome sprječava su razlike u njihovim roditeljsko-građanskim ulogama koje igraju. Od samog početka nižu se manji nesporazmi i sukobi. Parovi se vidno prisiljavaju i vraćaju u svoje građansko-roditeljske uloge sve dok sukobi ne povećaju intenzitet i dok na površinu ne iziđe otvoreno vrijeđanje i netrpeljivost. Ispod socijalnih maski Houlliejea i Reillea počinju provirivati nesnošljivost, prezir prema ovim drugima, agresivnost, bračne nesuglasice i frustracije te neusklađeni stavovi. Parovi se međusobno istinski preziru, preziru čak i suprotne uloge, maske i status kojeg imaju njihovi protivnici. Procjepi, razlike između klasa i ideologija kojima pripadaju i koje nose, dovode ovaj sastanak do katastrofe, građanska uzornost gubi svoj uzor te kulturni, životni i politički stavovi i interesi prouzroče međusobni masakr.

Kako se socijalne roditeljske maske skidaju, raspadaju sloj po sloj, tako se dolazi i do same srži svakog od likova, naime, tijekom prepirki uloge se raspadaju ne samo po klasnim i roditeljskim, nego i po bračnim i na kraju osobnim razinama. Jedni pred drugima počinju iznositi „prljavi veš“ iz bračnih soba, međusobno si izgovaraju ono što prešućuju već godinama, pa se pokazuje da su i unutar samih parova likovi navukli socijalne maske supružnika.
Bog masakra je komad skidanja maski. Roditelji su isfrustrirane individue, nesretne, uklopljene u formu, kalupe u kojima se ne snalaze. Roditeljstvo je samo forma. Forma koja prekriva život u laži samom sebi. Laži kako se ne bi priznalo postojanje života bez životnog sadržaja, sa neostvarenim životnim ambicijama. Roditeljstvo je nezgodna pojava.“

Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže u listopadu

Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže u režiji Georgija Para

subotu, 1. listopada u 19,30 sati, u utorak, 11. listopada u 19,30 sati i u utorak, 25. listopada u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu te na gostovanjima u ponedjeljak, 10. listopada u 19,00 sati u POU Krapina i u HNK Split u četvrtak, 13. listopada u sklopu manifestacije Turneja tri Grgura, bit će izvedena predstava Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže u režiji Georgija Para. Dramaturg je Marijan Varjačić, scenograf Aljoša Paro, kostimografikinja Jadranka Tomić, a scensku glazbu skladao je Vid Kralj Novak. Predstava je premijerno izvedena 26. veljače 2016. Pogledajte prilog o premijeri na HRT-u.

Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže u režiji Georgija ParaBalade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže u režiji Georgija ParaU predstavi nastupaju Ljiljana Bogojević, Zdenko Brlek, Hana Hegedušić, Jan Kerekeš, Ljubomir Kerekeš i Sunčana Zelenika Konjević. Predstavom Balade Petrice Kerempuha Georgiij Paro, zasigurno jedan od najvećih hrvatskih redatelja i najvećih krležijanaca sa sjajnom glumačkom ekipom HNK u Varaždinu stvara izniman kazališni čin, koji izvire iz Krležina teksta, poziva se na sadašnjost, a teatralizacijom kreće u sferu svojevrsne kazališne metafizike.

Siromaštvo i bunt prestaju biti socijalni već postaju egzistencijalni pojmovi. Lica su uspostavljena siromaštvom kao egzistencijalnim stanjem. Unutar toga se kreću između svakodnevlja i bunta, a izlaz se definitivno pronalazi i konstatira Krležinim tekstom. Krležina poetičnost sublimira povijest i sadašnjost i ukazuje na svojevrsnu svevremenost ljudske egzistencije. Ovu predstavu označava teatarski čin trajanja, bivanja i zbivanja.

Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže u režiji Georgija ParaFragmenti Krležinih Balada stvaraju zanimljive žive situacije i dijaloge prepoznatljive svakom današnjem gledatelju, a glumačkim i redateljskim činom postaju iznimnom kazališnom predstavom. Kajkavski tekst svojom specifičnošću dodatno govori o stvarnosti i poeziji kazališta istodobno, a esejistički dijelovi na štokavskom standardu, sjajan su kontrapunkt i afirmacija kajkavskim Baladama. Izuzetna glumačka igra i redateljska kontekstualizacija, redateljski koncept, stvaraju toplu predstavu koja kreće prema metafizičkom onostranom. Zanimljivo je napomenuti kako ova predstava nastaje upravo na 80. obljetnicu izdavanja Balada Petrice Kerempuha te kako se u njoj poetski poziva i na stvarnost i na oživljavanje kajkavskog, a prije svega na pitanja o ljudskoj egzistenciji.

Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže u režiji Georgija Para i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu proglašene su najboljom  predstavom 9. Gumbekovih dana. Adaptacijom koja povezuje poetski svijet balada s naglašeno kritično prikazanom suvremenom zbiljom stvorena je iznimna poetska drama slojevitih značenja koja efektnom režijom i sjajnim glumačkim ostvarenjima predstavlja jedan od vrhova našeg suvremenog teatra.

Pogledajte trailer predstave.

Čelične magnolije Roberta Harlinga u Varaždinu i Zagrebu

HNK u Varaždinu: Robert Harling, Čelične magnolije, red. Barbara Rocco

ponedjeljak, 3. listopada u 20,00 sati i u utorak 4. listopada u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz te na gostovanju u Histrionskom domu u Zagrebu u ponedjeljak 24. listopada u 20,00 sati u sklopu V. Bobijevih dana smijeha bit će izvedena predstava Čelične magnolije. Premijera je održana 10. travnja 2016.. Predstavu je režirala Barbara Rocco, tekst je na hrvatski preveo Ivan Matković, scenograf je Sanjin Rožić, kostimografkinja Žarka Krpan, a dizajner rasvjete Marijan Štrlek. Šest žena čije su zanimljive sudbine prepleten prijateljstvom tumače: Sara Stanić (Truvy Jones – četrdesetak godina. Vlasnica frizerskog salona), Irena Tereza Prpić (Annelle Dupuy-Desoto – 19, frizerka), Mirjana Sinožić (Claire Belcher – oko 66 godina. Udovica bivšega gradonačelnika. Velika dama), Katarina Arbanas (Shelby Eaton-Latcherie – 25, najzgodnija djevojka u gradu), Sunčana Zelenika Konjević (M’Lynn Eaton – pedesetak godina. Shelbyna majka. Društveno aktivna poslovna žena) i Gordana Slivka (Ouiser Boudreaux – oko 66 godina. Bogata čangrizavica. Trpka, ali simpatična).

HNK u Varaždinu: Robert Harling, Čelične magnolije, red. Barbara RoccoRobert Harling, suvremeni američki dramatičar (rođen 1951.) autor je Čeličnih magnolija, priče o šest žena, različitih po godištu, društvenom statusu i karakterima, koje se vješto nose s rješavanjem životnih problema. Radnja je smještena u frizerski salon maloga grada i počinje na dan Shelbynog vjenčanja, kad ona s majkom dolazi u frizerski salon u kojem susrećemo i ostale likove. Junakinje su snažne žene, rastrgane između vlastitih želja i prepreka koje im nameće život. U kazališnom tekstu, praizvedenom 1987. na Broadwayu, nema muških likova, iako su česta tema razgovora. Harling je tekst preradio u filmski scenarij dopisavši muške uloge, a u filmu snimljenom 1989. nastupili su brojni poznati glumci (Sally Field, Dolly Parton, Shirley MacLaine, Daryl Hannah, Olympia Dukakis, Sam Shepard, Dylan McDermott), a Julia Roberts je za ulogu Shelby osvojila Zlatni globus i bila prvi put nominirana za Oscara.

Kajkavska komedija Bogi Ivač znova u režiji Ljubomira Kerekeša

Bogi Ivač znovaBogi Ivač znova

Bogi Ivač znovačetvrtak, 20. listopada u 20,00 sati i u nedjelju 23. listopada u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz bit će izvedena komedija Bogi Ivač – Znova (srednjovjekovne francuske farse na kajkavskom). Tekst je s francuskog preveo Vladimir Gerić koji je i scenograf predstave, redatelj je Ljubomir Kerekeš koji je i autor adaptacije teksta te kostimograf. Autor kajkavizacije je Tomislav Lipljin, songove je skladao Dragutin Novaković Šarli, a asistent redatelja je Jan Kerekeš. Premijera je održana 20. prosinca 2013. na Sceni Zvonimir Rogoz. .

Jedna od najpoznatijih, najbolje posjećenih i najdugotrajnijih predstava HNK-a u Varaždinu, vraća se u punom sjaju. Naravno, radi se o predstavi Bogi Ivač – Znova. Ljubomir Kerekeš okupio je glumačku ekipu koja će obnoviti kajkavsku erotsku komediju Bogi Ivač i opravdati dodatak Znova u sklopu kojeg se nalazi niz novih, aktualnih i duhovitih situacija. Predstava je svakako za odrasle jer obiluje lascivnim scenama. U predstavi nastupaju: Jan Kerekeš (Bogi Ivač), Sunčana Zelenika Konjević (Micika), Ljubomir Kerekeš (Ivačev otac) i Mirjana Sinožić (Ivačeva mati) i Mitja Smiljanić (Fičfirič).

Komedija Očeš nečeš, doktor prema Molièreu i u adaptaciji i režiji Ljubomira Kerekeša

ponedjeljak, 7. studenoga u 20,00 sati na velikoj sceni HNK-a u Varaždinu izvest će se komedija Kerekesh Teatra Očeš nečeš, doktor. Predstava je nastala u koprodukciji s varaždinskim HNK-om i u režiji Ljubomira Kerekeša. Premijera je održana 12. ožujka 2016.

On je odlučio pomaknuti granice svojih predstava i osim svakodnevnih problema malog čovjeka, progovoriti i o svakodnevnim problemima Indijanaca. Nakon uobičajene svađe mladog bračnog para, vrckava žena preda svog muža indijancima koji su u potrazi za doktorom. Kćer poglavice indijanaca je naglo postala nijema i poglavica je zahvalan što mu u pomoć dolazi doktor. Nažalost, taj doktor, jedino što zna je – cijepati drva.

Tekst Jean-Baptistea Poquelina Molièrea Le Medecin malgre lui s francuskog na kajkavski preveo je Vladimir Gerić, a adaptaciju teksta potpisuje Ljubomir Kerekeš.
Redatelj je Ljubomir Kerekeš, koji potpisuje i scenografiju i kostime, a glazbu je skladao Davor Bobić. U predstavi nastupaju: Jan Kerekeš, Hana Hegedušić, Ana Begić, Ljubomir Kerekeš, Draško Zidar, Adam Končić, Mirela Videk i Zoran Pribičević.

Repertoar HNK u Varaždinu u sezoni 2016./2017.

PREMIJERE

1. Yasmina Reza: BOG MASAKRA, redateljica: Lea Anastazija Fleger
početak rada: svibanj 2016., premijera: 20. rujna 2016., Scena Zvonimir Rogoz
2.  Bohumil Hrabal SATOVI PLESA ZA STARIJE I NAPREDNE, autorski projekt Staše Zurovca,
koprodukcija HNK u Varaždinu i Leberdance Zagreb, premijera: 19. listopada 2016., Velika scena
3. Asja Srnec Todorović MRTVA SVADBA, crna opera, koprodukcija s Eurokazom, redateljica: Natalija Manojlović, početak rada: listopad 2016., premijera: prosinac 2016., Velika scena
4. 5 MINUTA PRIJE TEBE, autorski projekt Ksenije Zec i Saše Božića za omladinu, početak rada: listopad 2016., premijera: kraj  studenog 2016., Velika scena
5. Autorski projekt MALA PRINCEZA napravljen u suradnji Kazališnog studija mladih i ansambla HNK u Varaždinu, redateljica: Julija Klier, početak rada: srpanj 2016. , premijera: 15. listopada 2016. , Scena Zvonimir Rogoz
6. Ödön von Horváth: HOTEL BELLEVUE , redatelj: Ivan Plazibat
početak rada: prosinac 2016., premijera: prva polovica veljače 2017., Velika scena
7. Vladimir Arsenijević: KROKODILI, redatelj: Dražen Krešić, početak rada: veljača 2017., premijera: početak travnja 2017., Scena Zvonimir Rogoz
8. Georges Feydeau: GOSPON LOVAC, redatelj: Tomislav Pavković, početak rada: veljača 2017., premijera: travanj 2017.,Velika scena
9. Siniša Brajčić: DEŽGRACIJA, redateljica: Julija Klier, početak rada: lipanj 2017., premijera: Vis, srpanj 2017.

 

REPRIZNI PROGRAM:

Velika scena:                                                                                                   

1.       BALADE PETRICE KEREMPUHA                                                   

2.      SVOGA TELA GOSPODAR  

3.       OČEŠ NEČEŠ, DOKTOR

4.       TRI KAVALJERA FRAJLE MELANIJE

5.       KRALJEVIĆ I PROSJAK

6.       BONTON

 

Scena Zvonimir Rogoz:

1. BOGI IVAČ ZNOVA

2. MALO BLAGO

3. ČELIČNE MAGNOLIJE

4. FAMILIJA U PRAHU

5. SINGERICA

 

HNK u Varaždinu zadržava pravo promjene programa

Kvadratura kruga u koprodukciji s Umjetničkom organizacijom Gllugl



U utorak, 6. rujna u 20,00 sati premijerno je izvedena predstava Kvadratura kruga u koprodukciji HNK u Varaždinu i Umjetničke organizacije Gllugl. Tekst i režiju potpisuje ansambl predstave koji čine: Zvonko Zečević, Katarina Arbanas, Filip Eldan i Nikša Eldan.
Scenografkinja je Dina Zebec, dizajner zvuka Petar Eldan, kostimograf Mladen Grof Jerneić, a umjetnička suradnica Tamara Kučinović.

 

Predstava Kvadratura kruga problematizira današnji trenutak i društvo u kojem živimo kroz intimnu obiteljsku dramu jedne suvremene hrvatske obitelji. Izraz Kvadratura kruga predstavlja, u metafizičkom smislu, nerješiv problem u životu. Ono što ne ostavlja nadu za čovjeka. Ali ju je moguće riješiti. Znanstveno rješenje nas u ovom slučaju ne zanima, ali ljudsko itekako. Radnja predstave zbiva se od zime do ljeta 2016 godine u kuhinji jedne prosječne zagrebačke obitelji u kojoj Ivan Milas i njegovih troje djece – Jana, Marko i Mak žive svoju skodnevicu, boreći se istovremeno sa dubokim traumama i ranama koje su u prošlosti obitelj razdvojile.

 


Kvadraturu  kruga
radili smo kroz istraživački kazališni proces, kroz sustav improvizacija, iz potrebe da izgovorimo dramu koja će duboko suobraćati s publikom, bez obzira na socijalni ili generacijski profil gledatelja.
U ovom projektu promijemili smo uvriježene načine kreiranja dramskih situacija. Odlučili smo da lica stvaraju situaciju i radnju, a ne obrnuto. Time se omogućuje da svaki glumac iznenadi i obogati  sebe, partnera i gledatelja.

 

Kuhinja je mjesto gdje se obitelj okuplja, ali i mjesto gdje se članovi ove obitelji doslovno i preneseno skrivaju jedni pred drugima. U kuhinji se vremenom gomila nered, sužavajući tako prostor kruga igre i metaforički sužavajući prostor između lica, sve do trenutka kad postaje neizbježno „raščistiti stvari“. Reći jedni drugima istinu. Do trenutka kada se pokazuje ona temeljna ljubav oca prema djeci i između braće i sestara. Ljubav koja nas možda može spasiti, koja možda može riješiti nerješiv problem „kvadrature kruga“.

 

 

arhiv VIJESTI

Pročitajte vijesti o proteklim događajima u